● “Ima zlata i mnogo bisera, ali usne na kojima je znanje dragocjen su ukras”, napisao je u drevno doba kralj Salamun (Mudre izreke 20:15). Zlato i bisere oduvijek se smatralo jako vrijednima. No naše usne mogu biti još vrednije. Zbog čega? Ne zbog svoje ljepote, nego zbog onog što govore.

Da bi usne čovjeku bile “dragocjen ukras”, njegov govor trebaju krasiti riječi koje su odraz dobrote, obzirnosti i ljubavi. Onaj tko ima “usne na kojima je znanje” govori istinu o Bogu zapisanu u Bibliji. Ta drevna knjiga sadrži mnoge mudre misli i istine o našem Stvoritelju, kao i izvrsne savjete za svakodnevni život (Ivan 17:17).

Nažalost, mnogi ljudi koriste jezik na neprimjeren način tako što govore neistine o Bogu. Naprimjer, neki ga krive za sve nepravde i patnje koje čovječanstvo doživljava, iako su za većinu njih zapravo krivi sami ljudi. I Biblija potvrđuje da je čovjek kriv za mnoge probleme koji ga snalaze. Ona o tome kaže: “Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu!” (Mudre izreke 19:3, Jeruzalemska Biblija).

Neki ljudi obezvređuju dar govora neiskrenim riječima, ogovaranjem, pa čak i klevetanjem. O istinitosti toga svjedoči i slikovit primjer koji nalazimo u Mudrim izrekama 26:23. Ondje stoji: “Kao srebrna glazura na komadu razbijene posude zemljane, takve su srdačne usne uz zlo srce.” Kao što se ispod “srebrne glazure” može kriti zemljana posuda, tako se iza “srdačnih usana”, koje odaju dojam iskrenosti i duboke privrženosti, može kriti “zlo srce” (Mudre izreke 26:24-26).

Dakako, zlo srce ne može se sakriti pred Bogom. On vidi kakvi smo u nutrini. Isus Krist s pravom je rekao: “Najprije očisti čašu i zdjelu iznutra, da i izvana bude čista” (Matej 23:26). To je doista istina! Osim toga, ako imamo čisto, neiskvareno srce i ako ga punimo istinama iz Božje Riječi, to će doći do izražaja u našem govoru. Tada će nam usne biti “dragocjen ukras” koji je Bogu itekako lijep!