Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Igra slučaja ili čudo stvaranja?

Kućica puža ljuskonošca

Kućica puža ljuskonošca

● Crni dubokomorski puž Crysomallon squamiferum (znanstvenici su mu na engleskom nadjenuli ime koje bi se moglo prevesti kao ljuskonožac) ima jedan od najsnažnijih oklopa koji su dosad pronađeni u živom svijetu. Taj puž živi na dnu Indijskog oceana i može podnijeti tlak vode na dubini od 2 500 metara. Tom malenom mekušcu ne smetaju ni visoka kiselost vode ni velike razlike u temperaturi, pa tako s lakoćom podnosi vruću vodu koja suklja iz termalnih vrela. Kućica ga štiti i od prirodnih neprijatelja.

Razmislite o sljedećem: Ljuštura puža ljuskonošca ima tri sloja. Prvi se sastoji od čestica željeznog sulfida, drugi nalikuje proteinskom omotaču koji se može naći i kod drugih vrsta puževa, a treći je načinjen od minerala aragonita, jednog oblika kalcijevog karbonata. Zahvaljujući tom trostrukom zaštitnom sloju rakovi svojim snažnim kliještima ne mogu zdrobiti puževu kućicu. Ponekad je danima pokušavaju probiti, no nikako ne uspijevaju u tome.

Ispitujući oklop pomoću indentora s dijamantnim vrhom (uređaja za mjerenje tvrdoće materijala) znanstvenici su otkrili da je “vanjski sloj građen tako da pri pucanju amortizira silinu udarca”, izvještava časopis Discover. “Sitne pukotine nastaju samo u sloju načinjenom od željeznog sulfida. Nastankom takvih mikropukotina ublažava se jačina udarca i sprečava stvaranje većih pukotina u oklopu.” Za to vrijeme deblji srednji sloj amortizira silu kojom se djeluje na oklop.

Znanstvenici se nadaju da će po uzoru na kućicu puža ljuskonošca moći proizvesti čvršće kacige i pancirne prsluke te jače trupove brodova i aviona. “To bi se otkriće moglo koristiti i za zaštitu arktičkih naftovodnih cijevi u koje udaraju sante leda”, izvještava Discover.

Što vi mislite? Je li kućica puža ljuskonošca nastala igrom slučaja ili je čudo stvaranja?