OVE je godine u Engleskoj održano mnogo svečanih proslava kojima je obilježena 400. godišnjica objavljivanja biblijskog prijevoda King James (Prijevod kralja Jakova). * On je bio glavna tema raznih predavanja, konferencija i seminara te mnogih dokumentarnih emisija koje su bile emitirane na radiju i televiziji.

Princ Charles dao je velik doprinos obilježavanju te značajne obljetnice i istaknuo vrijednost biblijskog prijevoda što nosi ime engleskog kralja Jakova I. No kako je prijevod King James, koji je objavljen u svibnju 1611, osvojio srca mnogih ljudi kojima je engleski materinji jezik?

Sredinom 16. stoljeća u mnogim su europskim zemljama ljudi čeznuli za tim da bolje upoznaju Bibliju i njezina učenja. Dvjestotinjak godina ranije, otprilike 1380, teolog John Wycliffe preveo je Bibliju s latinskoga na engleski i time je kod svojih sunarodnjaka pobudio želju za čitanjem Božje Riječi. Tijekom naredna dva stoljeća njegovi su sljedbenici, koji su nazvani lolardi, po cijeloj zemlji raspačavali rukom pisane dijelove Biblije.

A onda je 1525. objavljen još jedan značajan engleski prijevod Božje Riječi. Bibličar William Tyndale objavio je svoj Novi zavjet, što ga je preveo s izvornog grčkog jezika. Nedugo nakon toga, godine 1535, tiskan je prijevod cijele Biblije koji je priredio Tyndaleov prijatelj Miles Coverdale. Godinu dana ranije Henrik VIII. raskinuo je veze s Rimokatoličkom crkvom i učinio jedan lukav politički potez. Kako bi učvrstio svoj položaj poglavara Anglikanske crkve, odobrio je izradu prijevoda koji je nazvan Velika Biblija, a objavljen je 1539. Bila je to Biblija velikog formata tiskana teško čitljivom masnom goticom.

Mnogi puritanci i drugi protestanti koji su zbog vjerskog progona pobjegli iz raznih europskih zemalja nastanili su se u švicarskom gradu Ženevi. Ondje je 1560. svjetlost dana ugledala Ženevska Biblija, prva engleska Biblija koja je bila tiskana čitljivim slovima i podijeljena na poglavlja i retke. Ta je Biblija bila donesena u Englesku, gdje je ubrzo stekla veliku popularnost. Stoga se 1576. počela tiskati i u toj zemlji. Sadržavala je zemljopisne karte i rubne bilješke koje su čitateljima pomagale da bolje razumiju biblijski tekst. No nekima se te bilješke nisu sviđale jer su govorile protiv pape.

Budući da je Ženevska Biblija sadržavala sporne bilješke i da Velika Biblija nije postala  općeprihvaćena, Anglikanska crkva odlučila je načiniti novi, revidirani prijevod Biblije. Kao predložak za izradu tog prijevoda izabrana je Velika Biblija iz 1539. Posao je bio povjeren anglikanskim biskupima, pa je stoga prijevod koji je objavljen 1568. dobio naziv Biskupska Biblija. Ona je bila velikog formata i krasile su je mnoge gravure. No kalvinistima, koji su osuđivali upotrebu vjerskih titula, nije se sviđalo što je ta Biblija nazvana “biskupska”. Stoga ni taj prijevod nije postao općeprihvaćen u Engleskoj.

Nakon što je 1603. * sjeo na engleski prijestol, kralj Jakov I. odobrio je izradu novog prijevoda Biblije. Rekao je da bi taj prijevod trebao biti svima prihvatljiv te da stoga ne smije sadržavati nikakve uvredljive bilješke ni komentare.

Kralj Jakov svesrdno je podupirao izradu tog prijevoda. Na njemu je radilo 47 vrsnih poznavatelja Biblije, koji su bili podijeljeni u šest skupina. Svaka je skupina trebala prevesti određene dijelove Biblije. Služeći se Tyndaleovim i Coverdaleovim prijevodima, ti su bibličari zapravo revidirali Biskupsku Bibliju. No preuzeli su i neke izraze iz Ženevske Biblije te iz rimokatoličkog prijevoda Novoga zavjeta koji je 1582. objavljen u francuskom gradu Reimsu.

Jakov je i sam bio uvaženi izučavatelj Biblije, a njegova zasluga za objavljivanje novog prijevoda ogleda se u tome što su ga prevoditelji posvetili “najuzvišenijem i najmoćnijem vladaru, Jakovu”. Narod je smatrao da je Jakov kao poglavar Anglikanske crkve podupro prevođenje Biblije kako bi ujedinio naciju.

Svećenstvu je bilo drago što je od svog kralja dobilo Bibliju koja se kao službeni prijevod trebala čitati u svim crkvama. No još se nije znalo kako će narod reagirati na taj novi prijevod.

U izvornom predgovoru prevoditelji su otkrili da se pomalo plaše toga kako će ljudi prihvatiti njihov prijevod. No prijevod King James bio je dobro prihvaćen, iako mu je trebalo tridesetak godina da osvoji srca ljudi koji su dotad najradije čitali Ženevsku Bibliju.

“Dotad je Biblija King James već postala općeprihvaćena, ali ne zato što ju je odobrio kralj, nego zbog iznimne kvalitete prijevoda”, stoji u knjizi The Bible and the Anglo-Saxon People. A u djelu The Cambridge History of the Bible piše: “Tekstu tog prijevoda počela se pripisivati svetost koja se s pravom može pripisati samo riječima što dolaze izravno od Boga.  Mnogim kršćanima kojima je engleski bio materinji jezik bilo je nezamislivo osporavati ili mijenjati tekst prijevoda King James — smatrali su to svetogrđem.”

Neki od prvih engleskih doseljenika koji su se nastanili u Sjevernoj Americi donijeli su sa sobom i Ženevsku Bibliju. No Amerikanci su s vremenom više zavoljeli prijevod King James. Kako se Britansko Carstvo sve više širilo, protestantski su misionari donosili taj prijevod u kolonije diljem svijeta. Većina onih koji su prevodili Bibliju na tamošnje jezike nije znala starohebrejski i starogrčki, pa im je kao temelj za prijevod poslužio tekst Biblije King James.

Prema podacima Britanske knjižnice, “prijevod King James još je uvijek najtiražnije literarno djelo na engleskom jeziku”. Neki procjenjuju da je do danas u svijetu tiskano preko milijardu primjeraka tog prijevoda!

Stoljećima su mnogi smatrali da je prijevod King James jedina prava Biblija i da nitko ne smije zadirati u njezin tekst. A onda se 1870. u Engleskoj počelo raditi na reviziji cijelog tog prijevoda. To potpuno revidirano izdanje dobilo je naziv English Revised Version. Ono je kasnije neznatno revidirano u Americi i objavljeno pod nazivom American Standard Version. * U predgovoru Biblije Revised Authorised Version, koja je objavljena 1982, piše da su se prevoditelji trudili “sačuvati poetičnost prijevoda King James zbog koje je on iznimno cijenjen”.

Biblija je još uvijek najprodavanija knjiga na svijetu. Na engleskom jeziku objavljena je u mnogo prijevoda, od kojih je najpopularniji King James. No koliko često ljudi posežu za tom vrijednom knjigom? Richard Moulton, profesor književnosti sa Sveučilišta u Chicagu, u vezi s tim kaže: “Učinili smo praktički sve što se moglo učiniti s tim hebrejskim i grčkim tekstovima. (...) Preveli smo ih i s vremenom načinili revizije prijevoda (...). Preostaje još samo jedno: naprosto čitati Bibliju.”

Prijevod King James pravo je književno remek-djelo. Ta je Biblija cijenjena zbog izvanredne ljepote jezičnog izričaja. No od svega toga još je važnija poruka koja je zapisana u nadahnutoj Božjoj Riječi. Biblija nam otkriva na koji će način biti riješeni svi problemi koji danas muče ljudski rod. Možda i vi imate neki omiljeni prijevod Biblije na svom materinjem jeziku. Koji god to prijevod bio, Jehovini svjedoci rado će vam pomoći da bolje razumijete Božju Riječ.