GRAD od papira? Kako je to moguće? Naravno, nije riječ o pravom gradu, nego o maketi. U praškom gradskom muzeju čuva se maketa Praga koju je načinio Antonín Langweil. Na njoj je radio čak 11 godina, od 1826. pa sve do 1837, kad ga je smrt prekinula u poslu. Što ga je navelo da se upusti u tako zahtjevan pothvat?

Langweil se rodio 1791. u češkom gradiću Postoloprtima. Nakon što je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču izučio litografski zanat, u Pragu je otvorio prvu litografsku radionicu. No posao mu nije dobro išao, pa je na koncu morao zatvoriti radionicu. Godine 1826. na jednoj je izložbi u Pragu vidio maketu Pariza izrađenu od gipsa. Oduševljen onim što je vidio, odlučio je od kartona i malo drva napraviti maketu Praga.

Langweil je najprije nekoliko godina obilazio Prag i bilježio razne pojedinosti. Prošao je grad uzduž i poprijeko, skicirajući ulice i bilježeći gdje se točno nalazi svaka kuća, drvarnica, klupa, kip i stablo. Zabilježio je čak i sitne detalje kao što su bačve na tlu, razbijeni prozori, ljestve naslonjene na zid kuće i naslagana drva za ogrjev! Potom je počeo praviti maketu u omjeru 1:480. Budući da je imao vrlo skromna primanja, izrađivao je i makete domova  uglednih ljudi kako bi zaradio još nešto novca.

Godine 1837. Langweil je obolio od tuberkuloze te je umro u lipnju iste godine. Iza sebe je ostavio ženu i pet kćeri. Tri godine kasnije njegova je maketa završila u muzeju. Kako se to dogodilo? Godine 1840. supruga pokojnog Langweila ponudila je maketu caru Ferdinandu I. On ju je otkupio i potom velikodušno poklonio Domovinskom muzeju, koji se danas naziva Narodni muzej. Maketa je onamo dopremljena u devet sanduka. “U 19. stoljeću Langweilova je maketa bila izlagana samo povremeno. Godine 1891. bila je izložena na Zemaljskoj jubilarnoj izložbi. Za tu je priliku bila i restaurirana, na što je potrošeno mnogo novca. (...) Od 1905. maketa je bila dio stalnog izložbenog postava u lapidariju Narodnog muzeja”, izjavio je glasnogovornik Muzeja grada Praga, u kojem se maketa danas nalazi.

Ljudi pokazuju veliko zanimanje za Langweilovu maketu Praga. Ona je dugačka 5,76 metara, a široka 3,24 metra. Nalazi se u hermetički zatvorenoj staklenoj vitrini te je osvijetljena stropnim svjetiljkama. “Grad” izgleda tako stvarno da lako možete zaboraviti kako se zapravo radi o maketi! Langweil je izradio više od dvije tisuće minijaturnih građevina na kojima je nevjerojatno vjerno prikazao svaki detalj.

Naprimjer, Langweil je na svaku zgradu napisao njen kućni broj. Izradio je i ulične svjetiljke, odvodne kanale i ulice popločene kamenom. Vjerno je prikazao crkve i njihove vitraže — čak je obratio pažnju na stakla koja su nedostajala ili su bila razbijena. Na mjestima na kojima je s kuća otpala žbuka naslikao je golu ciglu. Izradio je i rijeku Vltavu, koja teče kroz Prag.

Langweilova maketa nije samo zanimljiv muzejski izložak. Ona je ujedno prava poslastica za ljubitelje umjetnosti i povjesničare koji istražuju koliko se Prag s vremenom promijenio. Naravno, neki dijelovi grada danas izgledaju puno drugačije jer su u njima sagrađene neke nove zgrade, dok su neke stare obnovljene. To se posebno vidi u Židovskoj četvrti i Starom gradu. Uz pomoć suvremene kompjuterske tehnologije načinjen je interaktivni digitalni prikaz Langweilove makete koji posjetiteljima omogućava da se još bolje upoznaju s time kako je Prag izgledao davne 1837.

U travnju 1837. teško bolesni Langweil ponudio je Domovinskom muzeju da izloži njegovu maketu, no uprava muzeja nije bila zainteresirana za nju. To ga je sigurno jako razočaralo. No zamislite samo kako bi se osjećao kad bi danas mogao posjetiti gradski muzej i na kompjuterskom ekranu “prošetati” ulicama starog Praga. Sigurno bi bio presretan kad bi vidio da se silan trud koji je uložio u izradu makete itekako isplatio.