Pogled u svijet

Stopa sklapanja braka u Engleskoj i Walesu pala je na najnižu razinu od 1862, kada se ondje počela voditi evidencija o tome (DRŽAVNI URED ZA STATISTIKU, VELIKA BRITANIJA)

Više od polovice vlasnika malih privatnih tvrtki u Sjedinjenim Državama “očekuje da će im u narednih godinu dana zaposlenici ukrasti nešto vrijedno iz tvrtke” (NOVINSKA AGENCIJA REUTERS, SAD)

Otkako su prije nepunih godinu dana pokrenule akciju za suzbijanje pornografije na internetu, kineske su vlasti “zatvorile više od 60 000 pornografskih stranica”, priopćio je tamošnji Državni ured za suzbijanje pornografije i ilegalnog izdavaštva (CHINA DAILY, KINA)

“Preko 215 milijuna ljudi — odnosno tri posto svjetskog stanovništva — danas živi izvan svoje domovine” (UN-OV MEĐUNARODNI FOND ZA RAZVOJ POLJOPRIVREDE, ITALIJA)

“U Indiji svaki dan 19 učenika i studenata počini samoubojstvo. Šest ih digne ruku na sebe zato što se boje da će loše proći na ispitu” (INDIA TODAY INTERNATIONAL, INDIJA)

Marketinške smicalice u industriji igara na sreću

U Njemačkoj ovisnici o igrama na sreću prokockaju otprilike deset puta više novca od ljudi koji igraju takve igre, ali nisu ovisni o njima. Stoga su patološki kockari “glavni izvor prihoda u toj djelatnosti”, piše dnevni list Süddeutsche Zeitung. Kako bi ostvarila što veću dobit, industrija igara na sreću kreira igre i proizvodi automate koji kod ljudi brzo stvaraju ovisnost, a potom nemilice iskorištava njihovu opčinjenost igrom. Što ljudi brže igraju, to lakše izgube samokontrolu te postanu ovisnici. Pribjegavanje takvim smicalicama očito se isplati — 56 posto zarade od automata ostvaruje se preko leđa ovisnika. Kockarnice na njima ostvaruju 38 posto zarade. Zadovoljno trljaju ruke i razne internetske kladionice i igraonice, koje na ovisnicima ostvaruju čak 60 posto prihoda.

Kada je najbolje izaći pred suca?

Mogu li na sučevu presudu utjecati neki bizarni čimbenici? Jedno istraživanje pokazalo je da je to moguće. Tim koji je provodio istraživanje analizirao je preko 1 000 presuda što ih je donijelo osam iskusnih izraelskih sudaca. Suci su odlučivali o puštanju kažnjenika na uvjetnu slobodu. Njihov radni dan bio je podijeljen na tri dijela između kojih su imali stanke za užinu i ručak. Istraživanje je pokazalo da su suci na početku svakog zasjedanja odobravali oko 65 posto molbi, no kako je vrijeme odmicalo, postotak je bivao sve manji te se na koncu spustio gotovo na nulu. Međutim, nakon što bi se suci vratili sa stanke, postotak povoljnih presuda ponovno bi se naglo popeo na 65 posto. Istraživači su zaključili da se presude ne temelje uvijek samo na činjenicama i slovu zakona. Naprotiv, na njih “katkad utječu subjektivni čimbenici koji ne bi smjeli utjecati na donošenje presuda”.