GORE navedene vijesti osvanule su u novinama prošlog ljeta. Incidenti su se zaredali u razdoblju od svega petnaestak dana. Procjenjuje se da u razvijenim zemljama svijeta svake godine oko 30 posto ljudi oboli od neke bolesti koja se prenosi hranom.

Kako reagirate kad čujete takve vijesti? “Zabrinem se, a ponekad se čak i razljutim”, priznaje Hoi, otac dvoje djece koji živi u Hong Kongu. “Nije mi svejedno kako se i gdje proizvodi hrana koju jedu moja djeca.”

U siromašnim zemljama bolesti koje se prenose hranom i vodom svake godine odnose na milijune života. Nažalost, najčešće stradavaju djeca. “Na ovdašnjim tržnicama hrana je izložena kiši, vjetru i prašini, a na nju često i slijeću muhe”, kaže Bola, žena koja živi u Nigeriji. “Uplašim se kad pročitam ili čujem vijesti o trovanju hranom. Ne bih htjela da se to dogodi mojoj obitelji. Želim zaštititi svoje najmilije.”

Je li moguće zaštititi obitelj od trovanja hranom? Stručnjaci iz Kanadske uprave za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane kažu: “Ako pokvarena ili zatrovana hrana dospije u trgovine, svi će mediji brujati o tome, i to s pravom. No katkad smo i sami krivi za to što konzumiramo pokvarenu ili nečistu hranu. Trovanje hranom može biti posljedica onog što radimo — ili ne radimo — u vlastitoj kuhinji.”

Što možete poduzeti kako biste sebe i svoju obitelj zaštitili od trovanja hranom? U idućim člancima razmotrit ćemo četiri načina na koja to možete učiniti.