Mnoga morska stvorenja mogu sama stvarati svjetlost. Ta se pojava naziva bioluminescencija. Morski puž Hinea brasiliana koristi tu sposobnost na jedinstven način. Kad mu zaprijeti opasnost od nekog raka, taj se puž povuče u svoju kućicu i stvara bljeskove zelenog svjetla kako bi zastrašio i otjerao grabežljivca. No kako svjetlost prodire kroz neprozirnu puževu ljušturu?

Razmislite o sljedećem: Ljuštura ne blokira svjetlost, nego je propušta i raspršuje. Dimitri Deheyn i Nerida Wilson, znanstvenici sa Scrippsovog oceanografskog instituta u San Diegu (SAD), otkrili su da se svjetlost koju puž proizvodi ravnomjerno širi po čitavoj ljušturi te da ona raspršuje svjetlost deset puta bolje od umjetnih raspršivača svjetlosti, odnosno difuzora, iste debljine (0,5 milimetara). Istovremeno puževa ljuštura osvjetljava okolni prostor osam puta bolje od umjetnih difuzora. Ljušture srodnih morskih puževa koji nemaju sposobnost bioluminescencije ne raspršuju svjetlost. Posebno je zanimljivo da ljuštura puža Hinea brasiliana raspršuje samo svjetlost plavozelene boje, koja najdalje putuje u morskoj vodi.

Dr. Deheyn kaže da bi daljnje istraživanje građe ovog puža “moglo dovesti do proizvodnje građevnih materijala s boljim optičkim svojstvima”. Ta bi saznanja omogućila i daljnji razvoj biofotonike, grane znanosti u kojoj se svjetlost koristi za medicinska istraživanja i liječenje nekih bolesti. U današnje doba posvuda se naveliko koristi tehnologija LED-dioda koja omogućava veliku uštedu energije. Zamislite koliko bi bilo korisno kad bi znanstvenici izumili difuzore koji bi mogli još bolje pojačavati svjetlost što dopire iz slabih izvora!

Što vi mislite? Je li ljuštura svjetlećeg morskog puža proizvod evolucije ili je čudo stvaranja?