NEKOLIKO stoljeća prije Isusovog rođenja hebrejski su proroci pretkazali dolazak Mesije (izraz “mesija” dolazi od hebrejske riječi koja znači “pomazanik”). Ti su proroci napisali mnoge konkretne pojedinosti o Mesiji — primjerice čiji će potomak biti, kada će se i gdje roditi te kako će njegov život završiti.

Kršćani koji su živjeli u 1. stoljeću vjerovali su da su se ta proročanstva ispunila na Isusu. Dijelili su mišljenje Isusovog učenika Andrije, koji je rekao svom bratu Šimunu: “Našli smo Mesiju!” (Ivan 1:40, 41). Je li to bio ispravan zaključak? O Mesiji je izrečeno mnogo proročanstava. U nastavku ćemo navesti četiri takva proročanstva i razmotriti dokaze koji potvrđuju da su se ona doista ispunila.

1. proročanstvo: “Vladat će na Davidovu prijestolju i nad njegovim kraljevstvom” (Izaija 9:6, “Šarić”).

Ispunjenje proročanstva: Matejevo evanđelje započinje riječima: “Ovo je knjiga o životu Isusa Krista, sina Davidova, sina Abrahamova.” Matej je zatim naveo Isusovu rodoslovnu liniju i tako pokazao da je on Davidov potomak. Isto je učinio i Luka u svom evanđelju (Matej 1:1-16; Luka 3:23-38).

Što otkrivaju povijesne činjenice?

● Djela židovskog povjesničara Josipa Flavija ukazuju na to da su se rodoslovni zapisi židovskih obitelji nalazili u arhivi koja je bila dostupna javnosti. Ti su zapisi bili uništeni kad su Rimljani 70. godine opustošili Jeruzalem. No za Isusa su još prije razorenja Jeruzalema mnogi javno govorili da je Davidov potomak (Matej 9:27; 20:30; 21:9). Da je ta tvrdnja bila neistinita, svatko bi je lako mogao osporiti i pobiti. No nigdje nije zabilježeno da je itko pokušao to učiniti.

2. proročanstvo: “A ti, Betleheme Efrato, koji si premalen da budeš među tisućama Judinim, iz tebe će mi izaći onaj koji će biti vladar u Izraelu” (Mihej 5:2).

Ispunjenje proročanstva: Isus se rodio u Betlehemu. Kad je car August naredio da se provede popis stanovništva, Isusov poočim Josip morao je otići iz Nazareta “u Judeju, u grad Davidov, koji se zove Betlehem, jer je bio iz Davidova doma i obitelji, da se upiše s Marijom”. Dok su bili ondje, Mariji je došlo vrijeme da rodi i “rodila je sina svojega”, Isusa (Luka 2:1-7).

Što otkrivaju povijesne činjenice?

● Arheološki nalazi potvrđuju da su Rimljani na Bliskom istoku provodili popise stanovništva radi ubiranja poreza i novačenja. Zapis koji svjedoči o jednom takvom popisu može se i dan-danas vidjeti u Britanskoj knjižnici. Riječ je o proglasu koji je 104. godine izdao rimski upravitelj Egipta. U njemu stoji: “Budući da je došlo vrijeme da se od kuće do kuće popiše stanovništvo, potrebno je primorati sve one koji iz bilo kojeg razloga ne borave u svojim pokrajinama da se vrate svojim domovima kako bi se mogli podvrgnuti redovitom popisu i marljivo obrađivati svoju zemlju.”

● U vrijeme Isusova rođenja dva su izraelska grada nosila ime Betlehem. Jedan se nalazio na sjeveru zemlje u blizini Nazareta, dok se drugi, koji se po svemu sudeći nekad zvao Efrat (odnosno Efrata), nalazio u Judi, blizu Jeruzalema (1. Mojsijeva 35:19). Isus se rodio u tom drugom Betlehemu, kao što je Mihej i prorekao gotovo 800 godina ranije.

3. proročanstvo: “Znaj i razumij da će od časa kad izađe riječ da se Jeruzalem obnovi i ponovno sagradi pa do Mesijanskog Vođe biti sedam tjedana, a onda šezdeset i dva tjedna” (Danijel 9:25).

Ispunjenje proročanstva: Danijel je prorekao da će Mesija doći nakon što prođe 69 razdoblja od kojih je svako trebalo trajati 7 godina, što ukupno iznosi 483 godine. Obnova Jeruzalema započela je 455. pr. n. e. Kao što je bilo prorečeno, nakon što su prošle 483 godine (odnosno 69 godišnjih tjedana) Isus je bio kršten i pomazan Božjim svetim duhom te je postao Pomazanik, odnosno Mesija. Bilo je to 29. n. e. * (Luka 3:21, 22).

Što otkrivaju povijesne činjenice?

● Krajem 20-ih godina 1. stoljeća “narod je bio u iščekivanju” Mesijina dolaska (Luka 3:15). U svojoj knjizi A History of Messianic Speculation in Israel židovski učenjak Abba Hillel Silver napisao je da se u razdoblju koje je prethodilo razorenju Jeruzalema “naveliko iščekivao dolazak Mesije”. Ujedno je napomenuo da se “Mesiju očekivalo otprilike u drugoj četvrtini 1. stoljeća”. Židovska očekivanja temeljila su se na “kronološkim izračunima koji su u to doba bili poznati i općeprihvaćeni”, napisao je Silver.

4. proročanstvo: “Kad umre, grob će mu biti među zlikovcima i među bogatima” (Izaija 53:9).

Ispunjenje proročanstva: Isus je bio pogubljen zajedno s dva zločinca. No bio je sahranjen u skupocjenom grobu isklesanom u stijeni što ga je za sebe dao izraditi jedan od njegovih učenika — imućni Josip iz Arimateje (Matej 27:38, 57-60; Ivan 19:38).

 Što otkrivaju povijesne činjenice?

● Mnogi nekršćanski pisci staroga doba, među kojima su i židovski povjesničar Josip Flavije te rimski povjesničar Tacit, potvrdili su da je Isus bio pogubljen kao zločinac.

● U Palestini su arheolozi pronašli stare grobnice isklesane u stijeni koje imaju više zasebnih odaja. Bogat i utjecajan čovjek kakav je bio Josip iz Arimateje lako je mogao sebi isklesati takvu grobnicu.

Proročanstva što smo ih razmotrili samo su neka od mnogih mesijanskih proročanstava koja su se ispunila na Isusu. Sasvim je jasno da nitko od ljudi nije mogao lažirati ispunjenje tih proročanstava u kojima su navedene neke specifične pojedinosti o Mesiji. Činjenica da su se ta proročanstva ispunila do najsitnije pojedinosti jača našu vjeru u to da je njihovo pisanje nadahnuo Bog te da će se u budućnosti ispuniti i druga mesijanska proročanstva, što će donijeti divne blagoslove svim ljudima koji su poslušni Bogu.

U idućem članku iz ove serije saznat ćemo odgovor na zanimljivo pitanje: Ako je Isus doista bio obećani Mesija, zašto je onda dopustio da ga njegovi neprijatelji muče i ubiju?