ZAMISLITE sljedeću situaciju: Čovjek vozi automobil dvosmjernom cestom na dijelu na kojem je zabranjeno pretjecanje. Ispred njega nalazi se neka žena koja vozi malo sporije od najveće dopuštene brzine. Nestrpljivom čovjeku čini se da ta žena vozi očajno sporo. Stoga se “zalijepi” za stražnji kraj njenog automobila ne bi li je natjerao da malo ubrza. Nakon nekoliko minuta takve vožnje čovjek izgubi strpljenje i pretekne ženu velikom brzinom. Time čini prometni prekršaj i izlaže se opasnosti da prouzroči nesreću.

Nestrpljivost se očituje i u mnogim drugim životnim situacijama. Naprimjer, imate li na poslu kolegicu koja nema strpljenja raditi s ljudima koji nisu toliko brzi ili pametni kao ona? Jeste li kad vidjeli muškarca koji čeka dizalo i pritom svako malo pritišće tipku za poziv? Događa li vam se često da izgubite strpljenje dok razgovarate sa svojim ostarjelim roditeljima? Izgubite li živce kad svojoj maloj djeci uvijek iznova morate objašnjavati jedno te isto? Da li lako planete kad netko učini kakvu pogrešku?

Svima se nama ponekad dogodi da zbog nečeg izgubimo strpljenje. No ako se nekome to često događa, na kraju bi ga to moglo skupo koštati. Razmotrimo u nastavku neke loše posljedice nestrpljivosti.

Nestrpljivost može u nama izazvati nezadovoljstvo, ljutnju, pa čak i žestoki gnjev. Zbog takvih emocija izloženi smo većem stresu, a on štetno utječe na naše zdravlje. Jedno istraživanje što ga je provelo Američko medicinsko udruženje jasno je pokazalo da nestrpljivost povećava sklonost povišenom krvnom tlaku, čak i kod mladih osoba.

Nestrpljivost se povezuje i s nekim drugim zdravstvenim tegobama. Nedavno je provedeno jedno istraživanje koje je pokazalo da ta loša osobina može pridonijeti i pretilosti. “Znanstvenici koji su proveli istraživanje ustanovili su da su nestrpljivi ljudi skloniji debljanju od onih koji su naučili strpljivo čekati”, piše list The Washington Post. U nekim se zemljama na svakom koraku nudi takozvana brza hrana, koja je vrlo jeftina i može se kupiti u bilo koje doba dana i noći. Mnoge nestrpljive osobe ne mogu odoljeti tom iskušenju, pa često jedu takvu hranu koja im s vremenom može narušiti zdravlje.

Jedno istraživanje koje je proveo londonski Centar za istraživanja ekonomske politike pokazalo je da su nestrpljivi ljudi obično skloni odgađati obavljanje nekih poslova i obaveza. Što bi mogao biti razlog tome? Možda nemaju strpljenja dugo raditi neki zahtjevan posao, pa ga radije ostavljaju za kasnije. Što god bio razlog tome, sklonost odugovlačenju može itekako štetiti ne samo ljudima koji se tako ponašaju nego i njihovim poslodavcima, pa i cijelom gospodarstvu. Ekonomist Ernesto Reuben kaže da “odugovlačenje znatno utječe na produktivnost na poslu i može ljudima prouzročiti velike financijske štete jer nestrpljive osobe u nedogled odgađaju sređivanje papira i dokumenata”, piše britanski list The Telegraph.

Britanski list South Wales Echo piše da se “nestrpljivi ljudi u pijanom stanju češće upuštaju u tučnjavu”. Znanstvenici sa Sveučilišta u Cardiffu došli su do tog zaključka nakon što su proveli istraživanje u kojem su pratili ponašanje nekoliko stotina muškaraca i žena. Njihovo je istraživanje pokazalo da su “nestrpljivi ljudi skloniji prekomjernom konzumiranju alkohola i nasilju”, piše South Wales Echo.

Jedna skupina stručnjaka iz Istraživačkog centra Pew u Washingtonu ustanovila je da nestrpljivi ljudi “često donose nepromišljene i nerazumne odluke”. Dr. Ilango Ponnuswami, pročelnik Odsjeka za socijalni rad na indijskom Sveučilištu Bharathidasan, došao je do sličnog zaključka. On kaže: “Nestrpljivost vas može skupo koštati. Zbog nje biste mogli ostati bez novca, izgubiti prijatelje, pretrpjeti mnogo boli i doživjeti kojekakve druge neugodnosti, i to naprosto zato što nestrpljivost često ide ruku pod ruku s donošenjem loših odluka.”

U časopisu Research Review, koji objavljuje bostonski ogranak američke središnje banke, pisalo je kako stručnjaci “nestrpljivost povezuju s povećanjem zaduženosti”. Naprimjer, nestrpljivi mladenci možda žele odmah nakon vjenčanja živjeti u velikoj i raskošno uređenoj kući makar nemaju baš mnogo novca. Stoga uzimaju kredite kako bi kupili kuću, namještaj, automobil i sve drugo što požele. Takvo nerazborito postupanje može se loše odraziti na njihov brak. Istraživači s američkog Sveučilišta Arkansas kažu da “parovi koji ulaze u brak s velikim dugom nisu toliko sretni kao oni koji u brak ulaze s malim dugom ili uopće nemaju dugova”.

Neki čak smatraju da je nestrpljivost jedan od čimbenika što su doveli do ekonomske krize koja u posljednje vrijeme potresa Sjedinjene Američke Države. Ugledni poslovni časopis Forbes tvrdi da je “trenutno stanje u gospodarstvu posljedica pretjerane nestrpljivosti koja se udružila s neutaživom pohlepom. Nestrpljivost je na tisuće običnih ljudi potaknula da kupuju nekretnine što su bile daleko skuplje od onih koje su si mogli priuštiti. Zbog toga su nagomilali silne dugove koje neće moći vratiti još dugi niz godina — a možda i nikad!”

Nestrpljivost dolazi do izražaja i u načinu na koji komuniciramo s drugim ljudima. Ako netko nema strpljenja dobro promisliti prije nego nešto kaže, u razgovoru obično izlane prvo što mu padne na pamet. Isto tako, ako nema strpljenja pažljivo slušati ono što drugi govore ili čekati da dovrše ono što su htjeli reći, obično mu svi idu na živce. Zbog toga nestrpljive osobe često požuruju svoje sugovornike tako što im upadaju u riječ ili pak na neki drugi način pokušavaju što prije razgovor privesti kraju.

Takvo ponašanje može dovesti do toga da čovjek ostane bez prijatelja. Psihologinja dr. Jennifer Hartstein kaže: “Tko bi se htio družiti s osobom koja tijekom razgovora cijelo vrijeme nervozno tapka nogom ili non-stop pogledava na sat?” Doista se može reći da nestrpljivost nije ugodna ni privlačna osobina. Onaj tko pokazuje tu ružnu osobinu mogao bi izgubiti drage prijatelje.

Kao što smo vidjeli, nestrpljivost nas doista može skupo koštati! U idućem članku pročitajte nekoliko dobrih savjeta o tome kako možete postati strpljiviji.