TKO bi želio biti bolestan? To nije nimalo ugodno, a obično stvara i dodatne troškove u životu. Kad ste bolesni, osjećate se jako loše, ne možete ići na posao ili u školu, ne možete zarađivati za kruh niti se brinuti za svoju obitelj. Možda čak netko mora voditi brigu o vama. Ako ste teško bolesni, možda ćete trebati izdvojiti dosta novca za lijekove ili neko skupo liječenje.

Stara narodna izreka glasi: “Bolje spriječiti nego liječiti.” To je uistinu točno. No neke se bolesti jednostavno ne mogu izbjeći. Ipak, postoji mnogo toga što možete učiniti da biste usporili napredovanje određene bolesti ili spriječili pojavu teških simptoma. U nastavku saznajte što već danas možete poduzeti da biste poboljšali svoje zdravlje.

Kaže se da je čistoća pola zdravlja. Održavanje osobne higijene uvelike nam pomaže da spriječimo nastanak i širenje mnogih bolesti. “Često pranje ruku najučinkovitiji je način zaštite od mikroorganizama”, kažu stručnjaci iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Ako trljamo nos ili oči neopranim rukama na kojima se nalazi mnoštvo virusa i drugih uzročnika zaraznih bolesti, vrlo lako možemo dobiti kakvu virozu ili gripu. Redovito pranje ruku najbolji je način da to spriječimo. Održavanje higijene pomaže nam i u zaštiti od težih oboljenja kao što su upala pluća i crijevne zaraze popraćene proljevom, od kojih svake godine umre preko dva milijuna djece mlađe od pet godina. Čak se i širenje smrtonosnog virusa ebole može znatno smanjiti jednostavnom navikom kao što je pranje ruku.

Postoje određene okolnosti u kojima je naročito važno prati ruke da bismo zaštitili svoje zdravlje, ali i zdravlje svojih bližnjih. Ruke trebamo prati:

• nakon odlaska na toalet

• nakon mijenjanja pelena ili pomaganja djetetu da obavi nuždu

• prije i poslije čišćenja i previjanja rane ili posjekotine

• prije i poslije kontakta s bolesnom osobom

• prije pripremanja i posluživanja hrane te prije jela

• nakon kihanja, kašljanja ili ispuhivanja nosa

• nakon kontakta sa životinjama ili njihovim izmetom

• nakon iznošenja smeća.

Znate li pravilno prati ruke? Nemojte olako zaključiti da to radite kako treba. Istraživanja su pokazala da mnogi ljudi koji obavljaju nuždu u javnim zahodima nakon toga uopće ne peru ruke ili ih ne peru pravilno. No kako biste trebali prati ruke?

• Namočite ruke pod mlazom čiste vode i nanesite sapun.

• Trljajte ih jednu o drugu kako biste napravili pjenu. Ne zaboravite oprati nokte, palčeve, nadlanice i područje između prstiju.

• Trljajte ruke barem 20 sekundi.

• Isperite ruke pod mlazom čiste vode.

• Obrišite ih čistim papirnatim ili platnenim ručnikom.

Pranje ruku vrlo je jednostavna, ali veoma važna navika koja može spriječiti širenje bolesti, a katkad čak i sačuvati život.

Stanovnici nekih zemalja trebaju svaki dan uložiti dosta truda da bi sebi i svojoj obitelji pribavili dovoljno čiste vode. No čak i u zemljama u kojima većina domaćinstava ima tekuću vodu može doći do problema kad se zalihe vode onečiste zbog poplave, olujnog nevremena, kvara na vodovodnom sustavu ili kakve druge nezgode. Ako je izvor vode zagađen ili ako voda nije pravilno pohranjena, u njoj se mogu namnožiti opasni paraziti te razne bakterije i virusi koji uzrokuju koleru, trbušni tifus, hepatitis i teški proljev koji može biti opasan po život. Korištenje zagađene vode za piće jedan je od glavnih uzroka crijevnih zaraza popraćenih proljevom od kojih svake godine oboli otprilike 1,7 milijardi ljudi.

Kolera se najčešće širi tako da čovjek pije vodu ili jede hranu koja je zagađena izmetom zaraženih osoba. Što možete poduzeti kako biste se zaštitili od te i raznih drugih bolesti koje se prenose nečistom vodom ako u području u kojem živite dođe do prirodne katastrofe ili kakve druge nepogode?

• Pobrinite se da sva voda koju koristite za piće, pranje zuba, kuhanje, pravljenje leda te pranje suđa i namirnica dolazi iz čistog izvora. Naprimjer, koristite pročišćenu vodu iz vodovoda ili flaširanu vodu provjerenih proizvođača.

• Ako postoji i najmanja mogućnost da je voda iz vodovodnih cijevi zagađena, svakako je prije upotrebe prokuhajte ili pročistite koristeći odgovarajuća kemijska sredstva.

• Kad koristite kemijska sredstva, primjerice otopinu klora ili tablete za pročišćavanje vode, strogo se držite uputa za korištenje.

• Koristite kvalitetne uređaje za filtriranje vode ako ih možete nabaviti i ako nisu preskupi.

• Ako vam nisu dostupni takvi uređaji ni kemijska sredstva namijenjena pročišćavanju vode, možete se poslužiti sredstvima za dezinfekciju koja se koriste u domaćinstvu. Naprimjer, možete upotrijebiti varikinu (otopinu koja sadrži 4-6% natrijevog hipoklorita), i to tako da u litru vode dodate dvije kapi tog sredstva, dobro promiješate i ostavite da odstoji 30 minuta prije korištenja.

• Pročišćenu vodu uvijek čuvajte u čistim, pokrivenim spremnicima kako se ne bi ponovno onečistila.

• Pazite da posuda ili pribor koji koristite za zahvaćanje vode uvijek budu čisti.

• Spremnik za vodu ne dirajte nečistim rukama i nemojte uranjati ruke ni prste u vodu koju koristite za piće.

Da bi čovjek bio zdrav, treba se zdravo i raznovrsno hraniti. Pripazite na to koliko soli, masti i šećera ima u hrani koju jedete. Nastojte jesti puno voća i povrća. Kupujte kruh od cjelovitih žitarica te integralnu rižu i tjesteninu. Da biste vidjeli sadrži li neka namirnica integralne žitarice, važno je da obratite pažnju na deklaraciju. Cjelovite žitarice bogatije su vlaknima i hranjivim tvarima od onih koje su industrijski obrađene. Kad je riječ o proteinima, jedite nemasno meso, i to u manjim količinama. Ako je to moguće, barem dva puta tjedno jedite ribu. U nekim trgovinama mogu se nabaviti i namirnice bogate proteinima biljnog porijekla koje služe kao dobra zamjena za meso.

Ako jedete previše šećera i zasićenih masti, vjerojatno ćete imati problema s viškom kilograma. Da biste to izbjegli, pijte vodu umjesto zaslađenih napitaka. Kad osjetite potrebu za nečim slatkim, jedite voće, a ne slatkiše. Izbjegavajte hranu koja sadrži puno zasićenih masnih kiselina, primjerice kobasice, meso, maslac, sir, kolače i kekse. Kod pripreme jela umjesto krutih masti možete koristiti ulja koja manje štete zdravlju.

Konzumiranje hrane koja sadrži previše soli (natrijevog klorida) može dovesti do povišenja krvnog tlaka. Ako već imate problema s visokim tlakom, pri kupovini hrane obratite pažnju na sastav proizvoda i kupujte samo one namirnice koje sadrže mali postotak natrija. Pri kuhanju umjesto soli koristite aromatično bilje i druge začine.

Vrlo je važno što jedete, no jednako je tako važno i koliko jedete. Uživajte u hrani, ali nemojte se prejedati, nego prestanite jesti kad osjetite da više niste gladni.

Vodite računa i o zdravstvenoj ispravnosti hrane. Ako jedete hranu koja nije pravilno pripremljena i pohranjena, možete se otrovati. Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da se svake godine milijuni ljudi otruju hranom. Većina njih uspije se oporaviti i nema nikakvih trajnih posljedica, no u nekim slučajevima trovanje hranom može uzrokovati smrt. Što možete učiniti da vam hrana koju jedete ne bi naškodila?

• Poljoprivredne kulture rastu u zemlji koja može biti tretirana gnojivom. Stoga je važno da dobro operete povrće prije nego što ga pripremite za jelo.

• Prije pripreme pojedinih namirnica ne zaboravite toplom ili vrućom vodom i deterdžentom oprati ruke, dasku za rezanje, kuhinjski pribor, posuđe i radne površine.

• Da biste izbjegli prijenos bakterija i drugih mikroorganizama s jedne namirnice na drugu, nemojte stavljati hranu na neopranu radnu površinu ili tanjur na kojem se prije toga nalazilo sirovo meso, riba ili jaja.

• Namirnice dobro skuhajte ili ispecite. Bez odlaganja pospremite u hladnjak svu pokvarljivu hranu koju nećete odmah pojesti.

• Ako ste hranu koja se lako kvari ostavili na sobnoj temperaturi više od dva sata — ili više od jednog sata ako je temperatura bila veća od 30 Celzijevih stupnjeva — odmah je bacite.

Bez obzira na to koliko imate godina, važno je da budete fizički aktivni kako biste ostali vitalni i bili u dobroj formi. U današnje vrijeme mnogi se ljudi premalo kreću. Zašto je važno biti fizički aktivan? To vam može pomoći da:

• dobro spavate

• imate više snage i ostanete pokretni

• sačuvate jake kosti i mišiće

• postignete ili održite prikladnu tjelesnu težinu

• smanjite rizik od depresije

• smanjite opasnost od preuranjene smrti.

Ako se ne trudite biti fizički aktivni, veća je vjerojatnost da ćete:

• oboljeti od neke srčane bolesti

• oboljeti od dijabetesa tipa 2

• imati povišeni krvni tlak

• imati visoku razinu kolesterola u krvi

• doživjeti moždani udar.

Koja bi vrsta fizičke aktivnosti bila primjerena za vas? To uvelike ovisi o vašoj dobi i zdravstvenom stanju. Bilo bi dobro da se posavjetujete s liječnikom prije nego što započnete neki novi program vježbanja. Prema preporukama raznih stručnjaka, djeci i tinejdžerima svakodnevno je potrebno barem sat vremena umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti. Odrasli bi se svaki tjedan trebali najmanje dva i pol sata baviti umjerenom fizičkom aktivnošću ili jedan sat i 15 minuta posvetiti intenzivnoj fizičkoj aktivnosti.

Odaberite neku vrstu aktivnosti u kojoj ćete uživati. Možda biste mogli igrati košarku, tenis ili nogomet, brzo hodati, voziti bicikl, uređivati vrt, cijepati drva, plivati, veslati, trčati ili se baviti nekom drugom vrstom aerobnog vježbanja. Kako razlučiti umjerenu od intenzivne fizičke aktivnosti? Općenito govoreći, umjerena tjelesna aktivnost dovodi do toga da se počnemo znojiti, dok intenzivna aktivnost dovodi do toga da se tako zadišemo da ne možemo vježbati i istovremeno razgovarati s nekim.

Potreba za snom razlikuje se od osobe do osobe i mijenja se tijekom života. Većina novorođenčadi spava 16 do 18 sati na dan, djeca u dobi od jedne do tri godine spavaju otprilike 14 sati, a djeca predškolske dobi 11 do 12 sati. Djeci školskog uzrasta uglavnom je potrebno barem 10 sati spavanja. Tinejdžeri trebaju spavati 9 do 10 sati, a odrasli 7 do 8.

Vrlo je važno da se dovoljno odmarate. Stoga nemojte sami sebi uskraćivati prijeko potreban san. Stručnjaci kažu da je spavanje neophodno za:

• pravilan rast i razvoj djece i tinejdžera

• učenje i pamćenje

• ravnotežu hormona koji utječu na metabolizam i reguliraju tjelesnu težinu

• zdravlje srca i krvnih žila

• prevenciju bolesti.

Istraživanja pokazuju da manjak sna može utjecati na pojavu pretilosti, depresije, bolesti srca i dijabetesa. Neispavanost često dovodi i do teških nesreća. Sve to pokazuje koliko je važno priuštiti si dovoljno sna i odmora.

Što biste stoga trebali poduzeti ako uvidite da premalo spavate?

• Nastojte svaki dan ići na spavanje i ustajati u isto vrijeme.

• Pobrinite se da u sobi u kojoj spavate ne bude ni pretoplo ni prehladno. Dobro je prozračite i zamračite te učinite sve drugo što treba da biste mogli ugodno spavati u miru i tišini.

• Nemojte gledati televiziju iz kreveta niti koristiti elektroničke uređaje nakon što legnete.

• Pobrinite se da vam krevet bude što udobniji.

• Izbjegavajte tešku hranu, kofein i alkohol prije odlaska na spavanje.

• Ako ste već poduzeli gore navedene korake, a i dalje patite od nesanice ili nekog drugog poremećaja spavanja kao što su pretjerana pospanost tijekom dana ili povremeni prestanak disanja u snu, bilo bi dobro da zatražite stručnu liječničku pomoć.