“Nijedna generacija nije imala takve mogućnosti u tehnološkom, znanstvenom i ekonomskom pogledu kao što ih ima naša (...). A ipak, ovo bi mogla biti prva generacija koja će politički, gospodarski i ekološki sustav dovesti na sam rub propasti. (Izvješće o globalnim rizicima 2018, Svjetski gospodarski forum).

ZAŠTO SU MNOGI DOBRO INFORMIRANI LJUDI ZABRINUTI ZA BUDUĆNOST ZEMLJE I ČOVJEČANSTVA? NAVEST ĆEMO SAMO NEKOLIKO OPASNOSTI KOJE NAM PRIJETE.

• KIBERNETIČKI KRIMINAL: “Internet postaje sve opasniji. On je leglo hakera i zlonamjernih provokatora, pedofila i zlostavljača svih vrsta”, piše u listu The Australian. “Krađa identiteta oblik je kriminala s najbržim porastom u svijetu. (...) Internet je plodno tlo za neke od najgorih ljudskih mana – zloću i okrutnost.”

• JAZ IZMEĐU BOGATIH I SIROMAŠNIH: Prema izvješću međunarodne organizacije Oxfam, koja se bori protiv siromaštva i nepravde, vrijednost imovine samo osam najbogatijih ljudi na svijetu jednaka je onome što posjeduje ukupno 3,6 milijardi siromašnih. U izvješću dalje stoji: “Zbog neravnomjerne raspodjele dobara, bogatstvo svijeta slijeva se u džepove povlaštene elite, pa siromašni postaju još siromašniji. Većina njih su žene.” Neki se boje da bi sve veća nejednakost mogla izazvati društvene nemire i sukobe.

• SUKOBI I IZBJEGLIČKE KRIZE: U izvješću UN-ove Agencije za izbjeglice iz 2018. stoji: “Nikada prije nije bilo tako puno prognanih i raseljenih ljudi.” U svijetu ima skoro 70 milijuna ljudi koji su morali pobjeći iz svog doma, najviše zbog sukoba, nasilja i progona. “Svake minute skoro 30 ljudi prisiljeno je napustiti svoj dom”, navodi se u spomenutom izvješću.

• ZAGAĐENJE OKOLIŠA: U Izvješću o globalnim rizicima 2018. stoji: “Brojne biljne i životinjske vrste izumiru zastrašujućom brzinom. Osim toga, zbog onečišćenja zraka i mora sve je više ugroženo zdravlje ljudi.” Nadalje, u nekim zemljama rapidno opada broj kukaca. S obzirom na njihovu ulogu u oprašivanju biljaka, znanstvenici upozoravaju na potencijalnu “ekološku katastrofu globalnih razmjera”. U opasnosti su i koraljni grebeni. Stručnjaci procjenjuju da je u posljednjih 30 godina izumrlo oko 50 posto koraljnih grebena.

Jesmo li u stanju učiniti potrebne promjene kako bi naš svijet bio ljepše i sigurnije mjesto za život? Neki smatraju da bi ljudi trebali biti bolje informirani i educirani ako želimo da stvarno dođe do promjene. No kakva bi edukacija mogla istinski utjecati na razmišljanje i ponašanje ljudi? Više o tome pročitajte u nastavku.