Zagađenje zraka prijeti opstanku života na Zemlji. Samo jedan posto svjetskog stanovništva diše zrak koji se, po mjerilima Svjetske zdravstvene organizacije, smatra dobrim za zdravlje čovjeka.

Zagađenje zraka povezuje se s bolestima dišnog sustava, rakom pluća i kardiovaskularnim bolestima. Ono je odgovorno za to što godišnje umre otprilike sedam milijuna ljudi.

I u pogledu kvalitete zraka naš planet može se brinuti sam za sebe. Naime, on može održavati konstantnu zalihu čistog zraka koji je potreban za sav živi svijet. Međutim, prirodni procesi koji funkcioniraju na našem planetu najdjelotvorniji su kad ljudi ne zagađuju okoliš preko mjere. Razmotrite neke primjere:

• Dobro je poznato da šume apsorbiraju ugljikov dioksid iz zraka. No manje je poznato da mangrove, koje se nalaze u močvarnim područjima uz obalu, to rade još bolje. Mangrove imaju važnu ulogu u apsorpciji ugljikovog dioksida. One uklanjaju i do pet puta više tog štetnog plina nego kišne šume.

• Novija istraživanja pokazuju da neke ogromne morske alge, naprimjer kelp, vežu ugljikov dioksid iz zraka i povlače ga na morsko dno. Kelp na svojim listovima ima male vrećice zraka koje mu omogućuju da plutajući prođe velike udaljenosti. Kad ode daleko od obale, te vrećice puknu, a kelp pun ugljikovog dioksida potone na morsko dno. Ondje taj štetni plin može ostati zarobljen i više stotina godina.

• Sposobnost Zemljine atmosfere da se oporavi od štetnih razina zagađenja jasno se vidjela kad je počela pandemija bolesti COVID-19. Godine 2020., kad je došlo do masovne obustave transporta i rada industrijskih pogona, kvaliteta zraka brzo se poboljšala. Prema svjetskom izvještaju o kvaliteti zraka za 2020., više od 80 posto zemalja koje sudjeluju u praćenju podataka navelo je da je zrak postao čišći kratko nakon što je uveden lockdown.

Državne vlasti potiču industrijski sektor da smanji zagađenje zraka. I znanstvenici daju svoj doprinos tako što otkrivaju nove načine kako poništiti učinke zagađivanja. Naprimjer, otkrili su da neki mikrobi pretvaraju zagađivače u netoksične tvari. Osim toga, stručnjaci savjetuju da umjesto automobila vozimo bicikl ili da hodamo te da poboljšamo energetsku učinkovitost svog doma.

No to ipak nije dovoljno. To se vidi iz izvještaja koji su 2022. sastavile neke međunarodne organizacije, naprimjer Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska banka.

U tom izvještaju stoji da je tijekom 2020. otprilike trećina svjetskog stanovništva prilikom kuhanja i grijanja koristila goriva koja zagađuju zrak. U mnogim područjima ljudi si ne mogu priuštiti nova kuhala niti su im dostupna alternativna goriva.

“Ovako kaže pravi Bog, Jehova, onaj koji je stvorio i razastro nebesa, onaj koji je rasprostro zemlju i načinio sve što je na njoj, onaj koji daje dah ljudima koji žive na njoj” (Izaija 42:5).

Bog je stvorio zrak koji udišemo i osmislio prirodne cikluse koji ga čiste. Osim toga, on ima neograničenu moć i osjeća duboku ljubav prema ljudima. Je li logično zaključiti da takva osoba ne bi poduzela baš ništa u vezi sa zagađivanjem zraka? Pročitajte članak “Bog jamči da će naš planet opstati”.