TKO od nas ne voli sjesti za stol i pojesti neko ukusno jelo? No nekim ljudima određene namirnice stvaraju ozbiljne probleme, pa ih zaobilaze u širokom luku. Poput Emily, koju smo citirali u uvodu članka, oni pate od alergije na hranu. Kod Emily je došlo do anafilaksije, burne alergijske reakcije koja može biti opasna po život. No alergijske reakcije na hranu nisu uvijek tako opasne.

U posljednje vrijeme sve je više onih koji se žale da su alergični na neke vrste hrane ili da ne podnose neke namirnice. Međutim, istraživanja pokazuju da samo mali postotak ljudi koji misle da su alergični na određenu hranu uistinu ima dijagnozu koja to potvrđuje.

“Kad je riječ o alergiji na hranu, ne postoji neka općeprihvaćena definicija tog zdravstvenog problema”, zaključila je jedna skupina uvaženih znanstvenika koju je predvodila dr. Jennifer Schneider Chafen. Ipak, većina stručnjaka smatra da u nastanku alergijskih reakcija glavnu ulogu ima imunološki sustav.

Alergijsku reakciju na određenu vrstu hrane obično izaziva neki protein koji se u njoj nalazi. Do reakcije dolazi kad imunološki sustav greškom protumači da je određeni protein štetan. Kad taj protein uđe u organizam, imunološki sustav može proizvesti određenu vrstu protutijela — takozvani imunoglobulin E (IgE) — kako bi uništio “uljeza”. Kad taj alergen ponovno dospije u organizam, prethodno stvorena protutijela mogu pokrenuti lučenje histamina i drugih kemijskih spojeva koji dovode do simptoma alergije.

U normalnim okolnostima histamin pospješuje rad imunološkog sustava. No iz nekih nedovoljno razjašnjenih razloga prisutnost protutijela IgE te oslobađanje histamina izazivaju tipične simptome alergije kod ljudi koji su preosjetljivi na određene proteine.

To objašnjava zašto prvi put kad kušamo neku novu namirnicu nemamo nikakvih tegoba, ali nam idući put ta ista hrana izazove alergijsku reakciju.

Kod tog poremećaja, kao i kod alergije na hranu, organizam loše reagira na određenu vrstu namirnica. No za razliku od alergije na hranu (koju pokreće imunološki sustav) nepodnošenje hrane zapravo je reakcija probavnog sustava i stoga u njoj ne sudjeluju protutijela. Osoba može imati problema s probavljanjem hrane zbog nedostatka određenog enzima ili zbog nekih teško razgradivih kemijskih spojeva koji su prisutni u hrani. Naprimjer, nepodnošenje  laktoze posljedica je nedostatka jednog crijevnog enzima koji je potreban za razgradnju šećera koji se nalaze u mlijeku i mliječnim proizvodima.

Budući da nepodnošenje određene hrane nije povezano sa stvaranjem protutijela, neki simptomi mogu se pojaviti već pri prvom kontaktu sa spornom hranom. Jačina reakcije često ovisi o količini pojedene hrane. Ako čovjek pojede malo hrane koju teško podnosi, mogao bi proći bez težih posljedica, no ako pretjera, može doći do problema. Po tome se taj zdravstveni problem razlikuje od teških alergija na hranu, kod kojih čak i najmanja količina hrane može izazvati reakcije koje su opasne po život.

Kod onih koji pate od alergije na hranu mogu se javiti simptomi kao što su svrbež, osip, oticanje grla, jezika ili očiju, mučnina, povraćanje i proljev. U najgorem slučaju može doći do pada tlaka, vrtoglavice, nesvjestice, pa čak i srčanog zastoja. Anafilaktička reakcija može se naglo pojačavati i imati smrtni ishod.

Općenito govoreći, svaka vrsta hrane može uzrokovati alergijsku reakciju. Međutim, najteže alergijske reakcije najčešće uzrokuju namirnice kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, riba, morski plodovi, kikiriki, soja, orašasti plodovi te pšenica i ostale žitarice koje sadrže gluten. Alergija na određenu vrstu hrane može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Istraživanja pokazuju da na to znatno utječe genetsko nasljeđe te da postoji velika vjerojatnost da će se kod djeteta pojaviti alergija na hranu ako njegov otac ili majka, ili čak oba roditelja, imaju problema s time. Alergije se katkad znaju povući kad djeca porastu.

Simptomi nepodnošenja hrane obično nisu tako ozbiljni kao simptomi teških alergijskih reakcija. Kod ljudi koji ne podnose neku vrstu hrane mogu se javiti bolovi u želucu, nadutost, vjetrovi, grčevi u trbuhu, glavobolja, kožni osip, umor ili malaksalost. Takve simptome mogu uzrokovati različite vrste namirnica, a naročito mlijeko i mliječni proizvodi, alkohol, kvasac, pšenica i proizvodi koji sadrže gluten.

Ako mislite da patite od alergije na hranu ili da ne podnosite određenu hranu, bilo bi dobro da odete na pregled kod liječnika specijaliziranog za liječenje takvih tegoba. Kad ljudi sami sebi “postavljaju dijagnozu” i na svoju ruku odluče izbaciti iz prehrane određene namirnice, to se može štetno odraziti na njihovo zdravlje. Možda na taj način svom organizmu uskraćuju određene tvari koje su mu prijeko potrebne.

Kad je riječ o teškim alergijama na hranu, ne postoji neki općeprihvaćeni način liječenja osim potpunog izbjegavanja namirnica koje izazivaju alergijske reakcije. * S druge strane, ako imate blaži oblik alergije na hranu ili pak ne podnosite određene namirnice, možda će biti dovoljno da rjeđe konzumirate sporne namirnice i da pripazite na količinu. No u nekim slučajevima osobama se preporučuje da iz prehrane potpuno izbace sporne namirnice ili da ih, ovisno o stupnju intolerancije, barem neko vrijeme izbjegavaju.

Ako ste alergični na neku vrstu hrane ili ne podnosite određene namirnice, mogla bi vas utješiti spoznaja da su mnogi ljudi koji muku muče s istim problemima naučili živjeti s tim te da i dalje uživaju u raznovrsnoj i ukusnoj hrani.