1. Što znači bojati se Boga i zašto je važno da oni koji vole Jehovu osjećaju takav strah?

KRŠĆANI vole Boga, ali ga se ujedno i boje. Nekima to može zvučati proturječno. No ovdje nije riječ o nekom negativnom, bolesnom strahu. Strah o kojem govorimo posve je drugačiji. Bojati se Boga znači osjećati iskreno divljenje i duboko poštovanje prema njemu. Oni koji osjećaju takav strah paze da ne bi razočarali svog nebeskog Oca jer ne žele ugroziti svoje prijateljstvo s njim (Psal. 111:10; Izr. 8:13).

2. Što ćemo razmotriti u ovom članku, imajući na umu ono što stoji u Psalmu 86:11?

² Pročitaj Psalam 86:11. Te riječi jasno pokazuju da je vjerni kralj David razumio koliko je važno bojati se Boga. U nastavku ćemo saznati kako mi možemo primijeniti riječi koje je David napisao pod Božjim nadahnućem. Najprije ćemo razmotriti zašto trebamo imati duboko poštovanje prema Božjem imenu, a zatim ćemo vidjeti kako to poštovanje možemo pokazati u svakodnevnom životu.

3. Koje je iskustvo vjerojatno pomoglo Mojsiju da uvijek osjeća strahopoštovanje prema Božjem imenu?

³ Zamisli samo kako se Mojsije osjećao dok je šćućuren u pukotini jedne stijene promatrao odsjaj Jehovine slave. U Uvidu u Sveto pismo stoji: “To je vjerojatno bilo najveličanstvenije iskustvo koje je ikoji čovjek doživio prije dolaska Isusa Krista.” Mojsije je čuo sljedeće riječi, koje je očito izgovorio jedan anđeo: “Jehova! Jehova! Bog milosrdan i dobrostiv, spor na gnjev, pun milosti i istine,  koji milost svoju čuva za tisuće, oprašta prijestupe, krivnju i grijehe” (2. Mojs. 33:17–23; 34:5–7). Možda se Mojsije znao sjetiti tog događaja kad bi upotrijebio ime Jehova. Stoga nije ništa neobično što je Mojsije kasnije rekao Božjem narodu da se treba bojati tog veličanstvenog imena koje pobuđuje strahopoštovanje (5. Mojs. 28:58).

4. Što će nas potaknuti da još više poštujemo Jehovu?

⁴ Kad koristimo ime Jehova, bilo bi dobro da razmišljamo o tome kakav je Jehova kao osoba. Trebamo se prisjetiti njegovih osobina, kao što su moć, mudrost, pravednost i ljubav. Razmišljanje o tim i drugim njegovim osobinama može nas potaknuti da ga još više poštujemo (Psal. 77:11–15).

5, 6. (a) Što znači Božje ime? (b) Prema 2. Mojsijevoj 3:13, 14 i Izaiji 64:8, na koje načine Jehova “čini da postane”?

⁵ Što znamo o značenju Božjeg imena? Mnogi izučavatelji hebrejskog jezika smatraju da ime Jehova, po svemu sudeći, znači “onaj koji čini da postane”. To nas značenje podsjeća na to da Jehovu ništa ne može spriječiti da izvrši svoju volju i da on može učiniti što god naumi. Kako on to postiže?

⁶ On sam postaje sve što je potrebno kako bi ispunio svoj naum. (Pročitaj 2. Mojsijevu 3:13, 14.) Naše publikacije često nas potiču da razmišljamo o tom zadivljujućem aspektu Božje osobnosti. No Jehova može prouzročiti i da nesavršeni ljudi postanu što god je potrebno kako bi mu služili i izvršili ono što je naumio. (Pročitaj Izaiju 64:8.) Na te načine Jehova izvršava svoju volju. Ništa ga ne može spriječiti da ostvari ono što je naumio (Iza. 46:10, 11).

7. Kako možemo produbiti cijenjenje za svog nebeskog Oca?

⁷ Cijenjenje za svog nebeskog Oca možemo produbiti tako da razmišljamo o svemu što je učinio i što mi činimo uz njegovu  pomoć. Naprimjer, kad razmišljamo o čudesnim djelima stvaranja, zadivljeni smo svime što je Jehova stvorio, odnosno učinio da postane (Psal. 8:3, 4). A kad razmišljamo o tome kako Jehova nama pomaže da postanemo sve što je potrebno da bismo izvršili njegovu volju, razvijamo duboko poštovanje prema njemu. Ime Jehova doista izaziva divljenje. Ono nas podsjeća na sve divne osobine našeg nebeskog Oca, na sve što je dosad učinio i na sve što će tek učiniti (Psal. 89:7, 8).

8. Što iz 5. Mojsijeve 32:2, 3 saznajemo o tome kako Jehova gleda na svoje ime?

⁸ Kratko prije nego što su Izraelci ušli u Obećanu zemlju, Jehova je rekao Mojsiju da zapiše riječi jedne pjesme (5. Mojs. 31:19). Mojsije je trebao pomoći narodu da nauči tu pjesmu. (Pročitaj 5. Mojsijevu 32:2, 3.) Kad razmišljamo o 2. i 3. retku, jasno uviđamo da Jehova ne želi da njegovo ime bude skriveno, da ga ljudi smatraju presvetim da bi ga izgovarali. On želi da svi znaju njegovo ime! Izraelci su sigurno uživali dok ih je Mojsije poučavao o Jehovi i njegovom veličanstvenom imenu. Njegove su ih riječi hrabrile i jačale im vjeru. Djelovale su na njih poput sitne kiše koja pomaže bilju da raste i napreduje. Što možemo učiniti kako bi naš način poučavanja tako djelovao na ljude?

9. Kako možemo doprinijeti posvećenju Jehovinog imena?

⁹ Kad propovijedamo od vrata do vrata ili na javnim mjestima, možemo ljudima u Bibliji pokazati Božje ime, Jehova. Možemo im ponuditi prekrasnu literaturu te im na našoj internetskoj stranici pokazati odlične filmove i sadržaje koji slave Jehovu. Kad smo na poslu, u školi ili dok putujemo, može nam se pružiti prilika da s drugima razgovaramo o našem voljenom Bogu i o tome kakav je on kao osoba. Možemo im govoriti o Jehovinom divnom naumu s ljudima i Zemljom, a to je nešto što vjerojatno nikad prije nisu čuli. Možda će tada shvatiti koliko nas Jehova voli. Dok govorimo drugima istinu o našem Ocu punom ljubavi, doprinosimo posvećenju njegovog imena. Na taj način pomažemo ljudima uvidjeti da je mnogo toga što su čuli o Jehovi zapravo laž i kleveta. Ne postoji ništa što ljudima može pružiti tako divnu duhovnu okrepu kao biblijske istine koje im prenosimo (Iza. 65:13, 14).

10. Zašto nije dovoljno poučavati interesente samo o Božjim zakonima i načelima?

¹⁰ Kad vodimo biblijske tečajeve, trebamo upoznati interesente s Jehovinim imenom i potaknuti ih da ga koriste. Osim toga, trebamo im pomoći da dobro upoznaju osobu koja nosi to ime. Hoćemo li to postići tako da ih poučavamo samo o Božjim zapovijedima i načelima i o tome kako se trebamo ponašati? Interesent može upoznati Božje zakone, pa čak ih i duboko cijeniti. No hoće li on biti poslušan Jehovi zato što ga voli? Sjeti se da je Eva poznavala Božji zakon, ali nije iskreno voljela onoga koji je donio taj zakon. Ni Adam ga nije iskreno volio (1. Mojs. 3:1–6). Dakle, nije dovoljno poučavati ljude o Božjim pravednim zakonima i načelima. Moramo učiniti i više od toga.

11. Kako možemo pomoći interesentima da zavole ne samo Božje zakone nego i Boga, koji je dao te zakone?

¹¹ Jehovini zakoni i načela doista su divni i uvijek su za naše dobro (Psal. 119:97, 111, 112). No naši interesenti možda neće tako gledati na te zakone ako u njima ne  prepoznaju Jehovinu ljubav. Stoga bismo ih mogli upitati: “Što misliš, zašto Bog kaže svojim slugama da nešto trebaju činiti ili da se nečega trebaju kloniti? Što nam to govori o njemu kao osobi?” Budemo li pomagali interesentima da razmišljaju o Jehovi i da svim srcem zavole njegovo veličanstveno ime, veća je vjerojatnost da ćemo im doprijeti do srca. Tada oni neće zavoljeti samo Božje zakone nego i Boga, koji nam je dao te zakone (Psal. 119:68). To će im ojačati vjeru i pomoći da izdrže teške kušnje (1. Kor. 3:12–15).

12. U kojoj je situaciji Davidovo srce bilo podijeljeno i do čega je to dovelo?

¹² Kralj David je u Psalmu 86:11 pod Božjim nadahnućem napisao: “Daj mi srce nepodijeljeno.” To su vrlo važne riječi. David se tijekom svog života uvjerio u to da čovjek lako može prestati služiti Bogu svim srcem. Kad je jednom bio na krovu svoje kuće, vidio je jednu udanu ženu kako se kupa. Je li u tom trenutku David bio svim srcem odan Jehovi ili mu je srce bilo podijeljeno? On je znao Jehovinu zapovijed: “Ne poželi žene bližnjega svojega” (2. Mojs. 20:17). No ipak je i dalje gledao tu ženu. Njegovo je srce postalo podijeljeno. Kolebao se između želje da bude s tom ženom, Bat-Šebom, i želje da ugodi Jehovi. David je dotad već godinama volio Jehovu i imao strahopoštovanje prema njemu, ali u ovoj situaciji prepustio se svojoj sebičnoj želji te je učinio ozbiljne grijehe. Time je nanio sramotu Jehovinom imenu. Osim toga, nanio je veliko zlo nedužnim ljudima, među ostalima i članovima svoje obitelji (2. Sam. 11:1–5, 14–17; 12:7–12).

13. Kako znamo da je David kasnije ponovno imao nepodijeljeno srce?

¹³ Jehova je pomogao Davidu da uvidi kakve je ozbiljne greške napravio i on je s vremenom ponovno izgradio dobar odnos s Bogom (2. Sam. 12:13; Psal. 51:2–4, 17). David nikad nije zaboravio kakve je boli i nevolje prouzročio i sebi i drugima kad je dopustio da njegovo srce postane podijeljeno. Je li Jehova pomogao Davidu da mu ponovno služi svim srcem? Da, pomogao mu je. Jehovina Riječ kasnije govori o Davidu kao čovjeku čije je “srce (...) bilo potpuno odano Jehovi, Bogu njegovu” (1. Kralj. 11:4; 15:3).

14. Što se trebaš upitati i zašto?

¹⁴ Davidov nas primjer hrabri, ali služi nam i kao upozorenje. Teški grijesi koje je  on počinio podsjećaju nas na to koliko je važno da i mi danas budemo na oprezu. Bez obzira na to jesi li tek nedavno počeo služiti Jehovi ili mu služiš već mnogo godina, trebaš se upitati: Odupirem li se Sotoni, koji čini sve što može da bi moje srce postalo podijeljeno?

15. Kako nas strah od Boga može štititi ako ugledamo neki nemoralni prizor?

¹⁵ Naprimjer, kako reagiraš kad na televiziji ili internetu ugledaš neku sliku ili prizor iz filma koji bi u tebi mogao pobuditi nemoralne želje? Lako bi mogao zavaravati sam sebe misleći: “Pa to se baš ne bi moglo nazvati pornografijom.” No bi li to mogao biti Sotonin pokušaj da te prevari, pa da tvoje srce postane podijeljeno? (2. Kor. 2:11). Taj prizor mogli bismo usporediti s malim metalnim klinom kojim se čovjek služi da bi raskolio veliku cjepanicu. On najprije u drvo zabije oštricu klina, a kad klin uđe dublje u cjepanicu, ona se raskoli. Nisu li nemoralni prizori koje viđamo u medijima poput oštrice tog klina? Ono što se isprva čini bezopasnim moglo bi dovesti do toga da naše srce postane podijeljeno i da počinimo ozbiljan grijeh. Zato nemoj dopustiti da u tvoje srce uđe išta nedolično! Neka tvoje srce bude nepodijeljeno kako bi se bojao Jehovinog imena.

16. Koja si pitanja trebamo postaviti kad se suočimo s nekim iskušenjem?

¹⁶ Osim nemoralnim prizorima, Sotona se služi i mnogim drugim iskušenjima kako bi nas naveo da učinimo nešto neispravno. Kako reagiramo u takvim situacijama? Bilo bi lako pronalaziti izgovore. Naprimjer, mogli bismo misliti: “Zbog toga neću biti isključen, pa to onda i nije tako strašno.” Takav način razmišljanja sasvim je pogrešan. Bilo bi bolje da se pitamo:  “Služi li se Sotona ovom kušnjom kako bi me naveo da učinim nešto neispravno, pa da moje srce postane podijeljeno? Ako se prepustim neispravnim željama, hoću li nanijeti sramotu Jehovinom imenu? Hoće li me to što želim učiniti zbližiti s Bogom ili bi me moglo udaljiti od njega?” Razmišljaj o takvim pitanjima. Moli se za mudrost kako bi mogao iskreno odgovoriti na njih, ne zavaravajući samog sebe (Jak. 1:5). Primjenjivanje tih savjeta služit će ti kao izvrsna zaštita. Pomoći će ti da se odlučno odupreš iskušenju, kao što je to Isus učinio kad je rekao: “Odlazi, Sotono!” (Mat. 4:10).

17. Zašto ne smijemo dopustiti da naše srce bude podijeljeno? Predoči to primjerom.

¹⁷ Ne bi bilo dobro da naše srce bude podijeljeno. Zamisli neku nesložnu sportsku ekipu u kojoj svatko vuče na svoju stranu. Neki misle samo na sebe i na to kako da se istaknu, neki ne žele igrati po pravilima, a neki pokazuju veliko nepoštovanje prema treneru. Teško da će takva ekipa pobijediti u utakmici. No složna ekipa ima veće šanse za pobjedu. Tvoje srce može biti poput te uspješne ekipe ako su tvoje misli, želje i osjećaji usmjereni prema istom cilju – služenju Jehovi. Imaj na umu da Sotoni ne bi bilo ništa draže nego da tvoje srce postane podijeljeno. On želi u tebi izazvati borbu između tvojih neispravnih misli, želja i osjećaja i onoga što Jehova želi da činiš. No da bi mogao služiti Jehovi, tvoje srce treba biti nepodijeljeno (Mat. 22:36–38). Nemoj dopustiti Sotoni da postigne svoj cilj i da tvoje srce postane podijeljeno.

18. U skladu s riječima iz Miheja 4:5, što si čvrsto odlučio činiti?

¹⁸ Poput Davida moli se Jehovi: “Daj mi srce nepodijeljeno.” Trudi se živjeti u skladu s tom molitvom. Svaki dan daj sve od sebe kako bi svojim odlukama, bile one velike ili male, pokazao duboko cijenjenje i strahopoštovanje prema Jehovinom svetom imenu. Na taj ćeš način kao Jehovin sluga slaviti njegovo ime (Izr. 27:11). A svi mi moći ćemo poput proroka Miheja reći: “Mi ćemo hoditi u ime Jehove, Boga svojega, dovijeka, u svu vječnost” (Mih. 4:5).