1. Što moramo raditi da bismo preživjeli Jehovin dan?

 KAD se u Bibliji govori o “Jehovinom danu”, misli se na vrijeme kad Jehova sudi svojim neprijateljima i donosi spasenje svom narodu. Jehova je u prošlosti izvršio presudu nad nekim narodima (Iza. 13:1, 6; Ezek. 13:5; Sef. 1:8). U naše vrijeme “Jehovin dan” započet će napadom na Babilon Veliki i dosegnut će svoj vrhunac u harmagedonskoj bici. Da bismo preživjeli taj “dan”, moramo se već sada pripremiti za njega. Kad je govorio o “velikoj nevolji”, Isus je svojim učenicima rekao: “Budite spremni” (Mat. 24:21; Luka 12:40). Te riječi ukazuju na trajnu radnju, odnosno na to da trebamo stalno paziti da budemo spremni za Jehovin dan.

2. Zašto i nama mogu koristiti savjeti iz 1. Solunjanima?

² Apostol Pavao je pod Božjim nadahnućem u svojoj prvoj poslanici Solunjanima upotrijebio nekoliko usporedbi kako bi pomogao kršćanima da budu spremni za Jehovin veliki dan suda. Pavao je dobro znao da tada još nije bilo vrijeme da dođe Jehovin dan (2. Sol. 2:1–3). No on je ipak poticao svoju braću da se pripreme za taj dan kao da će doći već sutra. I mi možemo primijeniti njegov savjet. Razmotrimo stoga Pavlove riječi da bismo vidjeli (1) kako će doći Jehovin dan, (2) tko neće preživjeti taj dan i (3) kako se možemo pripremiti za preživljavanje.

3. U kom smislu Jehovin dan dolazi kao lopov u noći? (Vidi i ilustraciju.)

³ Kao lopov u noći (1. Sol. 5:2). Ovo je prva od tri usporedbe koje opisuju dolazak Jehovinog dana. Lopovi često  djeluju brzo i pod okriljem noći, kad ih ljudi najmanje očekuju. Tako će i Jehovin dan doći iznenada, a za većinu ljudi to će biti potpuno neočekivano. Događaji će se odvijati takvom brzinom da bi se čak i pravi kršćani mogli iznenaditi. Ali za razliku od zlih ljudi, mi nećemo biti uništeni.

4. U kom je smislu Jehovin dan poput trudova?

⁴ Kao trudovi koji uhvate trudnu ženu (1. Sol. 5:3). Trudnica ne može znati kada će joj točno početi trudovi. No ona nimalo ne sumnja da će oni kad-tad početi. A kad počnu, to će se vrlo vjerojatno dogoditi iznenada te će biti bolno i nezaustavljivo. Slično tome ni mi ne znamo kada će točno započeti Jehovin dan. Iako ne znamo dan ni čas, mi smo sigurni da on dolazi i da će Božja presuda nad zlima biti iznenadna i neizbježna.

5. U kom je smislu velika nevolja poput zore?

⁵ Kao zora. Pavlova treća usporedba opet govori o lopovima koji kradu noću. No ovaj put Pavao postavlja stvari malo drugačije i Jehovin dan, po svemu sudeći, uspoređuje sa zorom (1. Sol. 5:4). Provalnici koji dolaze noću mogu se toliko zaokupiti krađom da na kraju izgube pojam o vremenu. Tako ih danje svjetlo može zateći nespremne te razotkriti gdje su i što rade. Slično tome velika nevolja razotkrit će one koji poput lopova vole tamu i uporno čine ono što Bog mrzi. Za razliku od njih mi možemo pokazati da smo spremni za Jehovin dan tako što se klonimo svega što Jehova mrzi te se čvrsto držimo “dobrote, pravednosti i istine” (Efež. 5:8–12). Pavao u nastavku pomoću dvije usporedbe opisuje one koji neće preživjeti Jehovin dan.

6. U kom smislu većina ljudi spava? (1. Solunjanima 5:6, 7)

⁶ “Oni koji spavaju.” (Pročitaj 1. Solunjanima 5:6, 7.) Pavao je one koji neće preživjeti Jehovin dan usporedio s ljudima koji spavaju. Oni nisu svjesni prolaska vremena niti znaju što se oko njih događa. Zato nisu u stanju prepoznati važne događaje niti bilo što poduzeti u vezi s njima. Danas većina ljudi u duhovnom pogledu spava (Rim. 11:8). Oni su skroz ravnodušni kad im predočimo dokaze da živimo u “posljednjim danima” i da će uskoro započeti velika nevolja. Dramatični događaji u svijetu mogu neke od njih trgnuti iz duhovnog sna i potaknuti da u određenoj mjeri pokažu zanimanje za vijest o Kraljevstvu. Nažalost, mnogi od njih ne ostanu budni, nego ponovno utonu u san. Čak i neki koji vjeruju da će doći dan suda misle da se to neće tako skoro dogoditi (2. Petr. 3:3, 4). No mi znamo da je sa svakim novim danom sve važnije da ostanemo duhovno budni.

7. Zašto se za ljude koje će Bog uništiti može reći da su poput pijanaca?

⁷ “Oni koji se opijaju.” Pavao je ljude koje će Bog uništiti usporedio s pijancima. Ljudi koji su pod utjecajem alkohola sporo reagiraju na ono što se oko njih zbiva i donose loše odluke. Slično tome zli ljudi ne reagiraju na Božja upozorenja. Oni su izabrali način života koji ih vodi u uništenje. S druge strane, kršćani daju sve od sebe da u duhovnom pogledu budu trijezni, odnosno da trezveno razmišljaju (1. Sol. 5:6). Jedan bibličar kaže da je trezvenost osobina onoga tko je “razborit i staložen, a omogućuje mu da ispravno odvagne i procijeni stvari te donese najbolju odluku”. Zašto moramo biti razboriti i staloženi? Zato što bismo se u suprotnom mogli početi baviti političkim i društvenim pitanjima kojima je zaokupljen ovaj svijet. Pritisak da u tim pitanjima stanemo na nečiju stranu bit će sve veći kako se približava Jehovin dan. No ne trebamo se bojati kako ćemo tada reagirati. Božji duh može nam pomoći da ostanemo razboriti i staloženi i da donosimo mudre odluke (Luka 12:11, 12).

8. S čime su u 1. Solunjanima 5:8 uspoređene osobine koje će nam pomoći da ostanemo budni i trezveni? (Vidi i ilustraciju.)

⁸ “Stavimo na prsa oklop (...), a na glavu kacigu.” Pavao nas kršćane uspoređuje s vojnicima koji na sebi imaju svu bojnu opremu i u stanju su pripravnosti. (Pročitaj 1. Solunjanima 5:8.) Od vojnika koji je u aktivnoj vojnoj službi očekuje se da u svako doba bude spreman za borbu. Slično je i s nama. Mi smo spremni za Jehovin dan ako na prsima imamo oklop vjere i ljubavi, a na glavi kacigu koja predočava nadu. Te nam osobine mogu jako puno pomoći.

9. Kako nas naša vjera štiti?

⁹ Oklop koji je vojnik nosio na prsima štitio je njegovo srce. Slično tome vjera i ljubav štite naše simbolično srce. One će nam pomoći da nastavimo služiti Bogu i ići Isusovim stopama. Vjera nam pomaže da budemo sigurni u to da će nas Jehova nagraditi zato što ga tražimo svim srcem (Hebr. 11:6). Ona će nas potaknuti da ostanemo vjerni svom vođi, Isusu, čak i ako zbog toga moramo podnositi nevolje. Kako možemo ojačati svoju vjeru da bismo se lakše nosili sa životnim pritiscima? Tako da učimo od Božjih slugu iz suvremenog doba koji su ostali vjerni unatoč progonu  ili ekonomskim problemima. A da ne bismo upali u zamku materijalizma, možemo se ugledati na one koji su pojednostavili svoj život kako bi im Kraljevstvo bilo na prvom mjestu. b

10. Kako nam ljubav prema Bogu i našim bližnjima pomaže da ustrajno propovijedamo?

¹⁰ I ljubav nam je neophodna da bismo ostali duhovno budni i trezveni (Mat. 22:37–39). Ljubav prema Bogu pomaže nam da ustrajno propovijedamo unatoč problemima s kojima bismo se zbog toga mogli suočiti (2. Tim. 1:7, 8). Budući da volimo i ljude koji ne služe Jehovi, neumorno propovijedamo i obrađujemo svoje područje te čak svjedočimo telefonom i pismima. Mi ne gubimo nadu da će se naši bližnji jednog dana promijeniti i početi činiti ono što je ispravno (Ezek. 18:27, 28).

11. Kako nam pomaže ljubav prema našoj braći i sestrama? (1. Solunjanima 5:11)

¹¹ Mi volimo i svoje suvjernike. To pokazujemo tako da se međusobno hrabrimo i izgrađujemo jedni druge. (Pročitaj 1. Solunjanima 5:11.) Poput vojnika koji se bore rame uz rame, mi hrabrimo jedni druge. Naravno, vojnik bi u žaru borbe mogao slučajno raniti svog suborca, ali on to nikad ne bi učinio namjerno. Ni mi nikada ne bismo htjeli svjesno nanijeti bol svojoj braći i sestrama ili im vratiti zlo za zlo (1. Sol. 5:13, 15). Ljubav pokazujemo i tako da poštujemo braću koja predvode skupštinu (1. Sol. 5:12). Kad je Pavao napisao svoju prvu poslanicu Solunjanima, skupština u Solunu postojala je manje od godinu dana. Imenovana braća u toj skupštini vjerojatno su bila neiskusna i možda su činila greške. No ona su ipak zaslužila da ih njihovi suvjernici poštuju. Kako se velika nevolja bude približavala, možda ćemo se trebati oslanjati na upute i savjete starješina iz svoje skupštine čak i više nego što to sada činimo. Mogli bismo izgubiti kontakt s našim glavnim sjedištem i podružnicom. Zato je važno da već sada naučimo voljeti i poštovati naše starješine. Što god da se dogodi, ostanimo trezveni i nemojmo se  koncentrirati na njihove mane, nego na činjenicu da Jehova preko Krista vodi tu vjernu braću.

12. Kako nada štiti naš um?

¹² Kao što je kaciga vojniku štitila glavu, tako nada u spasenje štiti naš um. Ako imamo čvrstu nadu, svjesni smo da je ono što ovaj svijet nudi bezvrijedno (Filip. 3:8). Naša nada pomaže nam da budemo razboriti i staloženi i da u svom srcu osjećamo mir. U to su se osvjedočili Wallace i Laurinda, koji služe u Africi. U roku od tri tjedna Laurindi je umrla majka, a Wallaceu otac. Zbog pandemije koronavirusa nisu se mogli vratiti kući da budu sa svojim obiteljima. Wallace je napisao: “Nada u uskrsnuće pomaže mi da svoje voljene umrle ne zamišljam onakvima kakvi su bili u posljednjim danima svog života u ovom svijetu, nego onakvima kakvi će biti u prvim danima svog života u novom svijetu. Ta nada daje mi mir kad osjećam bol zbog svog gubitka i kad se borim s tugom.”

13. Što možemo činiti da bi nam Jehova davao svoj sveti duh?

¹³ “Nemojte gasiti duh koji kao vatra gori u vama” (1. Sol. 5:19). Pavao je rekao da je sveti duh poput vatre koja gori u nama. Kad imamo Božji duh, revno i gorljivo želimo činiti ono što je ispravno te imamo snage služiti Jehovi (Rim. 12:11). Što možemo činiti da bi nam Jehova davao svoj sveti duh? Možemo se moliti za njega, proučavati Božju nadahnutu Riječ i sudjelovati u aktivnostima organizacije koju Jehova vodi svojim duhom. To će nam pomoći da razvijamo “plodove duha” (Gal. 5:22, 23).

14. Što ne smijemo činiti ako želimo da nam Bog i dalje daje svoj sveti duh? (Vidi i ilustraciju.)

¹⁴ Nakon što nam Bog da svoj sveti duh, moramo paziti da ne gasimo taj duh “koji kao vatra gori u nama”. Bog svoj duh daje samo onima čije su misli i ponašanje moralno čisti. Ako bismo se bavili nečistim mislima i postupali u skladu s njima, on bi nam prestao davati svoj duh (1. Sol. 4:7, 8). Osim toga, da bi nam Bog i dalje  davao svoj sveti duh, ne smijemo “prezirati proročanstva”, kao što to piše u 1. Solunjanima 5:20. U tom retku “proročanstva” se odnose na poruke koje nam Bog daje putem svog duha, uključujući i poruke koje se tiču Jehovinog dana i ozbiljnosti vremena u kojem živimo. Mi u svojim mislima ne odgađamo taj dan, misleći da Harmagedon neće doći za našeg života. Naprotiv, imamo na umu Jehovin dan i očekujemo da će on brzo doći. To pokazujemo tako što smo svaki dan zaokupljeni djelima po kojima se vidi da smo odani Bogu i tako što se čestito i ispravno ponašamo (2. Petr. 3:11, 12).

15. Što trebamo činiti kako ne bismo nasjeli na dezinformacije i demonsku propagandu? (1. Solunjanima 5:21)

¹⁵ U bliskoj budućnosti Božji će neprijatelji na neki način proglasiti “mir i sigurnost” (1. Sol. 5:3). Demonska propaganda proširit će se cijelom Zemljom i zavesti većinu ljudi (Otkr. 16:13, 14). A kako će biti s nama? Mi se nećemo dati zavarati budemo li se držali savjeta: “Sve provjeravajte da se uvjerite u istinitost toga.” (Pročitaj 1. Solunjanima 5:21.) Grčki izraz koji je ovdje preveden riječju “provjeravajte” koristio se u povezanosti s ispitivanjem plemenitih metala. Na sličan način i mi trebamo preispitati ono što čujemo ili pročitamo kako bismo procijenili je li to istina. To je bilo važno za Solunjane, a još je važnije za nas dok se sve više približava velika nevolja. Umjesto da lakovjerno prihvaćamo ono što drugi kažu, mi koristimo svoju sposobnost prosuđivanja te uspoređujemo ono što pročitamo ili čujemo s onim što kažu Biblija i Jehovina organizacija. Zahvaljujući tome nećemo nasjesti na bilo kakve dezinformacije i demonsku propagandu (Izr. 14:15; 1. Tim. 4:1).

16. U što smo uvjereni i na što nas je potaknuo ovaj članak?

¹⁶ Mi znamo da će Božji narod preživjeti veliku nevolju. No kao pojedinci ne znamo što nam može donijeti sutrašnji dan (Jak. 4:14). Ipak, bilo da preživimo veliku nevolju bilo da umremo prije nego što ona započne, Bog će nas nagraditi vječnim životom ako mu ostanemo vjerni. Pomazanici će biti s Kristom na nebu, a druge ovce živjet će u raju na Zemlji. Stoga imajmo u mislima našu divnu nadu i budimo spremni za Jehovin dan!