Predvorje je služilo kao ulaz u dio hrama koji se zvao Svetinja. U izdanjima prijevoda Novi svijet koja su objavljena prije 2023. piše: “Predvorje ispred doma bilo je široko 20 lakata, koliko je bio širok dom, a visoko 120” (2. Ljet. 3:4). Neki drugi prijevodi također kažu da je predvorje bilo visoko “120 lakata”, što bi značilo da se uzdizalo čak 53 metra u visinu.

No u izdanju prijevoda Novi svijet koje je tiskano 2023. piše da je predvorje Salamunovog hrama bilo “visoko 20 lakata”, odnosno otprilike 9 metara. a Razmotrimo nekoliko razloga zašto je došlo do te promjene.

Visina predvorja ne spominje se u 1. Kraljevima 6:3. U tom retku pisac Jeremija navodi koliko je predvorje bilo široko i dugo, no ne govori ništa o njegovoj visini. A onda u idućem poglavlju vrlo detaljno opisuje druga istaknuta obilježja hrama. Naprimjer, govori o lijevanom moru, o deset kolica i o dva bakrena stupa koja su stajala uz predvorje hrama (1. Kralj. 7:15–37). Ako je predvorje stvarno bilo visoko preko 50 metara, dakle puno više od ostatka hrama, zašto onda Jeremija nije spomenuo njegovu visinu? Čak i stoljećima kasnije židovski povjesničari pisali su da predvorje nije bilo više od ostatka Salamunovog hrama.

Uzimajući u obzir debljinu hramskih zidova, učenjaci sumnjaju da je predvorje moglo biti visoko 120 lakata. U drevnim vremenima ogromna zdanja od kamena i opeke, kao što su bila vrata egipatskih hramova, imala su vrlo široku bazu i sužavala su se prema vrhu. Ali Salamunov hram bio je drugačiji. Učenjaci smatraju da su njegovi zidovi bili debeli najviše šest lakata, odnosno 2,7 metara. Povjesničar arhitekture Theodor Busink stoga je zaključio: “Ako se uzme u obzir koliko su bili debeli zidovi [predvorja], ono nije moglo biti visoko 120 lakata.”

Moguće je da je došlo do greške u prepisivanju teksta 2. Ljetopisa 3:4. Iako u nekim drevnim rukopisima u tom retku piše “120”, u drugim pouzdanim tekstovima – kao što su Aleksandrijski kodeks iz 5. stoljeća i Ambrozijanski kodeks iz 6. stoljeća – piše “20 lakata”. Kako je moglo doći do toga da prepisivač pogriješi i napiše “120”? U hebrejskom jeziku riječi “sto” i “lakat” izgledaju slično. Zato je prepisivač lako mogao zabunom napisati riječ “sto” umjesto “lakata”.

Naravno, iako se trudimo dobro razumjeti takve pojedinosti u vezi sa Salamunovim hramom i točno ga prikazati na ilustracijama, prvenstveno imamo na umu ono što je taj hram predočavao, naime veliki duhovni hram. Jako smo zahvalni što Jehova sve svoje sluge poziva da ga štuju u tom hramu (Hebr. 9:11–14; Otkr. 3:12; 7:9–17).