1. U što kršćanski roditelji žele biti sigurni prije nego što se njihovo dijete krsti?

“MJESECIMA sam govorila tati i mami da se želim krstiti, pa smo često razgovarali o tome. Htjeli su se uvjeriti da znam koliko je ozbiljna ta odluka. A onda je konačno došao dan kad sam učinila taj važan korak. Bilo je to 31. prosinca 1934.” Tim je riječima Blossom Brandt opisala reakciju svojih roditelja kad im je rekla da se želi krstiti. I danas kršćanski roditelji žele pomoći svojoj djeci da donose mudre odluke. Nepotrebno odgađanje krštenja može ugroziti djetetov odnos s Jehovom (Jak. 4:17). No mudri se roditelji prije krštenja žele uvjeriti da je njihovo dijete spremno preuzeti odgovornosti koje sa sobom nosi kršćanski način života.

2. (a) Koji su problem zapazili neki pokrajinski nadglednici? (b) Što ćemo razmotriti u ovom članku?

² Neki pokrajinski nadglednici izrazili su zabrinutost zato što se mnogi mladi koji su odrasli u istini još uvijek nisu  krstili iako su već u kasnim tinejdžerskim godinama ili su već prešli dvadesetu. Većina njih ide na skupštinske sastanke i u službu propovijedanja te smatraju sebe Jehovinim svjedocima. No iz nekog se razloga ustručavaju predati Jehovi i krstiti. Ponekad je razlog to što im roditelji savjetuju da pričekaju s krštenjem. U ovom članku razmotrit ćemo četiri pitanja koja često muče kršćanske roditelje te zato oklijevaju poticati svoje dijete da se krsti.

3. Što su se pitali roditelji sestre Blossom?

³ Roditelji sestre Blossom, koje smo spomenuli u prvom odlomku, s razlogom su se pitali je li njihova kći dovoljno stara da shvati važnost i ozbiljnost krštenja. Kako roditelji mogu procijeniti je li njihovo dijete spremno predati se Jehovi?

4. Što roditelji mogu naučiti iz Isusove zapovijedi zapisane u Mateju 28:19, 20?

⁴ Pročitaj Mateja 28:19, 20. Kao što smo vidjeli u prethodnom članku, Biblija nigdje ne navodi s koliko se godina osoba treba krstiti. No dobro je da roditelji razmisle o tome kako netko postaje učenik. Grčka riječ koja je u Mateju 28:19 prevedena kao “načiniti učenike” ukazuje na poučavanje s ciljem da se osobi pomogne da postane sljedbenik određenog učenja. Isusov je učenik onaj tko usvaja i razumije njegova učenja te ih se čvrsto drži. Dakle, svim kršćanskim roditeljima treba biti cilj da odmalena poučavaju svoju djecu kako bi postala kršteni učenici Isusa Krista. Naravno, novorođenčad ne ispunjava preduvjete za krštenje. Međutim, Biblija pokazuje da čak i relativno mala djeca mogu razumjeti i zavoljeti biblijske istine.

5, 6. (a) Što učimo o krštenju iz biblijskih izvještaja u kojima se spominje Timotej? (b) Kako razboriti roditelji pomažu svojoj djeci?

⁵ Timotej je bio vrlo mlad kad je odlučio služiti Jehovi. Apostol Pavao rekao je za njega da još od ranog djetinjstva poznaje istinu iz Božje Riječi. Timotejev otac nije bio Jehovin sluga, ali majka i baka, koje su bile Židovke, pomogle su Timoteju da zavoli Božju Riječ. Zahvaljujući tome on je izgradio nepokolebljivu vjeru (2. Tim. 1:5; 3:14, 15). Kad je imao oko 20 godina, već je ispunjavao preduvjete za posebna zaduženja u skupštini (Djela 16:1-3).

⁶ Istina, svako je dijete drugačije. Ne sazrijevaju sva djeca istim tempom niti u isto vrijeme. Neka već u ranoj dobi dostignu određenu zrelost u mentalnom i emocionalnom pogledu te izraze želju da se krste. Druga su spremna za krštenje tek kad su nešto starija. Razboriti roditelji ne vrše pritisak na svoju djecu da se krste. Umjesto toga, oni pomažu svakom djetetu da duhovno napreduje svojim tempom. Naravno, roditelji se raduju kad vide da njihovo dijete postupa mudro. (Pročitaj Mudre izreke 27:11.) No nikad ne bi smjeli zaboraviti svoj cilj — pomoći djetetu da postane Kristov učenik. Stoga je dobro da se pitaju: Da li moje dijete dovoljno poznaje biblijsku istinu da se može predati Bogu i krstiti?

7. Mora li osoba znati sve o Bibliji da bi se mogla krstiti? Objasni.

⁷ Roditelji su od Jehove dobili zadatak da poučavaju svoju djecu. Stoga je sasvim na mjestu što im nastoje pomoći da steknu solidno znanje koje će ih potaknuti da se predaju Bogu. Ipak, to ne znači da dijete mora znati sve pojedinosti o svim biblijskim učenjima da bi se moglo predati Bogu i krstiti. Svi Kristovi sljedbenici trebaju i nakon krštenja nastaviti učiti o Bogu. (Pročitaj Kološanima 1:9, 10.) No koliko je znanja potrebno steći prije krštenja?

8, 9. Što učimo iz izvještaja o Pavlu i zatvorskom čuvaru?

⁸ Primjer jedne obitelji iz 1. stoljeća može pomoći današnjim roditeljima (Djela 16:25-33). Pavao je oko 50. godine u sklopu svog drugog misionarskog putovanja posjetio Filipe. Ondje su on i njegov suradnik Sila bili uhićeni na temelju lažnih optužbi i bačeni u zatvor. Te se noći zbio potres koji je uzdrmao temelje zatvora, pa su se sva vrata otvorila. Zatvorski čuvar prepao se da su zatvorenici pobjegli i htio si je oduzeti život, no Pavao ga je spriječio u tome. On i Sila zatim su svjedočili i čuvaru i njegovoj obitelji. Oni su povjerovali u to što su čuli o Isusu, a to ih je potaknulo da se bez odlaganja krste. Što učimo iz tog izvještaja?

⁹ U to su doba zatvorski čuvari obično bili umirovljeni rimski vojnici. Stoga je i taj čovjek vjerojatno bio Rimljanin i nije poznavao Božju Riječ. Da bi postao kršćanin, trebao je upoznati osnovne biblijske istine, shvatiti što znači služiti Bogu i čvrsto odlučiti da će se držati Isusovih učenja. Osnovno znanje koje je stekao za to kratko vrijeme potaknulo ga je da se krsti. Sigurno je i nakon krštenja nastavio upoznavati Božju Riječ. Imajući na umu taj primjer, što bi trebao učiniti kad ti dijete kaže da se želi krstiti, a vidiš da razumije osnovna biblijska učenja, pa tako i važnost predanja i krštenja? Mogao bi mu predložiti da razgovara sa starješinama kako bi utvrdili da li ispunjava preduvjete za krštenje. * Poput drugih krštenih Isusovih sljedbenika, i tvoje će dijete nastaviti učiti o Jehovinom naumu cijeli život, čak u svu vječnost (Rim. 11:33, 34).

10, 11. (a) Do kakvog su zaključka došli neki roditelji? (b) Što je najbolja zaštita za dijete?

¹⁰ Neki su roditelji zaključili da bi bilo najbolje da njihov sin ili kći pričekaju s krštenjem dok ne steknu visoko obrazovanje i pronađu dobar posao. Oni možda imaju dobre namjere, no hoće li takav stav pomoći djetetu da bude istinski uspješno u životu? Što je još važnije, je li takav način razmišljanja u skladu s Biblijom? Koji nam životni put preporučuje Jehovina Riječ? (Pročitaj Propovjednika 12:1.)

¹¹ Važno je imati na umu da se stavovi i postupci ovog svijeta kose s onim što Jehova misli i želi (Jak. 4:7, 8; 1. Ivan. 2:15-17; 5:19). Blizak odnos s Jehovom djetetu je najbolja zaštita od Sotone, njegovog svijeta i bezbožnog  načina razmišljanja. Ako roditelji pridaju veliku važnost ostvarenju svjetovnih ciljeva, dijete bi moglo zaključiti da su ti ciljevi važniji od odnosa s Jehovom, što je zapravo vrlo opasno. Bi li brižni kršćanski roditelji doista željeli da svijet oblikuje djetetovo gledište o tome što je pravi uspjeh? Činjenica je da istinski sretni i uspješni možemo biti samo ako nam je Jehova na prvom mjestu u životu. (Pročitaj Psalam 1:2, 3.)

12. Zašto neki roditelji žele da njihovo dijete pričeka s krštenjem?

¹² Jedna kršćanka objasnila je zašto je odvraćala svoju kćer od krštenja. Rekla je: “Sram me priznati, ali glavni je razlog bilo isključenje.” I neki drugi roditelji smatraju da je najbolje da njihovo dijete pričeka s krštenjem dok ne preraste dob u kojoj su djeca sklona činiti nepromišljene greške (1. Mojs. 8:21; Izr. 22:15). Oni možda misle: “Ako moje dijete nije kršteno, ne može biti isključeno.” Zašto je takav način razmišljanja pogrešan? (Jak. 1:22).

13. Ako netko nije kršten, znači li to da ga Jehova ne smatra odgovornim za njegove postupke? Objasni.

¹³ Naravno, kršćanski roditelji ne žele da se njihovo dijete krsti prije nego što je dovoljno zrelo da preda svoj život Jehovi. Međutim, bilo bi pogrešno zaključiti da Jehova neće dijete smatrati odgovornim za njegove postupke ako nije kršteno. Zašto? Zato što naša odgovornost pred Jehovom ne ovisi o tome jesmo li kršteni ili nismo. Naprotiv, dijete je odgovorno pred Bogom čim nauči što je ispravno, a što neispravno u njegovim očima. (Pročitaj Jakova 4:17.) Zato razboriti roditelji neće odvraćati dijete od krštenja, nego će davati sve od sebe da mu pruže dobar primjer. Još dok je dijete malo, nastojat će mu pomoći da iskreno cijeni Jehovina visoka moralna mjerila (Luka 6:40). Takvo cijenjenje bit će najbolja zaštita za dijete jer će samo željeti držati se Jehovinih pravednih načela (Iza. 35:8).

14. Kako starješine mogu poduprijeti nastojanja roditelja koji pomažu svojoj djeci da napreduju do krštenja?

¹⁴ Skupštinski starješine služe kao duhovni pastiri i mogu poduprijeti roditeljska nastojanja tako da uvijek pozitivno govore o duhovnim ciljevima. Jedna sestra koja je više od 70 godina bila u pionirskoj službi sjeća se kako je na nju utjecao razgovor s bratom Russellom kad je imala samo šest godina. Ispričala je: “Odvojio je 15 minuta da bi sa mnom razgovarao o mojim duhovnim ciljevima.” Da, ohrabrujuće riječi mogu ostaviti dubok dojam na nas (Izr. 25:11). Isto tako, starješine mogu uključiti objavitelje s djecom u razne projekte povezane s dvoranom. Naravno, djeci mogu davati zadatke koji su primjereni njihovoj dobi i sposobnostima.

15. Na koje načine drugi članovi skupštine mogu pomagati mladima?

¹⁵ A kako mogu pomoći drugi članovi skupštine? Oni mogu na prikladan način pokazati osobno zanimanje za mlade. Naprimjer, mogu se truditi zapažati njihov duhovni napredak. Je li dijete dalo iskren i promišljen  komentar ili sudjelovalo u nekoj točki na sastanku u tjednu? Je li ispravno postupilo kad se našlo u nekoj kušnji ili iskoristilo priliku da nekome svjedoči u školi? Svakako ga iskreno pohvali za to. Zašto si ne bi postavio cilj da prije ili poslije sastanka razgovaraš s nekom mladom osobom i pokažeš zanimanje za nju? To su samo neki od načina kako možemo pomoći mladima da se osjećaju kao dio Jehovinog naroda (Psal. 35:18).

16, 17. (a) Zašto je važno da se djeca krste? (b) Koji bi radostan trenutak svi kršćanski roditelji željeli doživjeti? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

¹⁶ Roditelji imaju posebnu čast da odgajaju svoju djecu “stegom Jehovinom” i pomažu im da “usvoje njegov način razmišljanja” (Efež. 6:4; Psal. 127:3). Za razliku od djece u starom Izraelu, današnja djeca ne postaju predani Jehovini sluge čim se rode. Osim toga, ljubav prema Bogu i istini nije nešto što se nasljeđuje. Roditelji se od samog djetetovog rođenja trebaju truditi pomagati mu da postane Kristov sljedbenik, odnosno da se preda Jehovi i krsti. Ima li išta važnije od toga? Uostalom, predanje, krštenje i vjerna služba Jehovi omogućit će nam da dobijemo spasenje kad uskoro dođe velika nevolja (Mat. 24:13).

¹⁷ Bogobojazni roditelji sestre Blossom Brandt htjeli su biti sigurni da je spremna za taj najvažniji korak u životu. Kad su se uvjerili u to, podržali su njenu odluku. Večer prije nego što se krstila njen je otac učinio nešto doista dirljivo. Blossom je ispričala: “Sve nas je zamolio da kleknemo, a onda se pomolio. Rekao je Jehovi da je jako sretan što je njegova kćerkica odlučila predati mu svoj život.” Više od 60 godina kasnije Blossom je rekla: “Budite sigurni, tu večer neću zaboraviti dok sam živa!” Roditelji, nadamo se da ćete i vi osjetiti koliko je divno kad vaše dijete postane predani i kršteni Jehovin sluga!