1. Što u velikoj mjeri utječe na našu osobnost?

 BEZ obzira na to jesmo li kršteni tek nekoliko dana ili smo već desetljećima u istini, svi mi želimo imati osobnost kakva se Jehovi sviđa. Da bismo to mogli, trebamo paziti na to o čemu razmišljamo. Zašto je to važno? Zato što naše misli u velikoj mjeri određuju kakva će biti naša osobnost. Ako često razmišljamo o tome kako udovoljiti željama tijela, govorit ćemo i činiti ono što je neispravno (Efež. 4:17–19). S druge strane, ako razmišljamo o onom što je dobro i čestito, veća je vjerojatnost da će naše riječi i postupci biti po volji našem Ocu, Jehovi (Gal. 5:16).

2. Na koja ćemo pitanja dobiti odgovor u ovom članku?

² Kao što smo spomenuli u prethodnom članku, ne možemo iz svog uma potpuno ukloniti sve neispravne misli. No kad nam na pamet padne nešto neispravno, možemo odlučiti da nećemo to učiniti. Prije nego što se krstimo, trebamo prestati govoriti i postupati na način koji Jehova mrzi. To je prvi i najvažniji korak koji trebamo poduzeti da bismo svukli staru osobnost. No da bismo u potpunosti ugodili Jehovi, moramo poslušati i zapovijed: “Obucite novu osobnost” (Kol. 3:10). U ovom članku odgovorit ćemo na sljedeća pitanja: Što je “nova osobnost”? Kako možemo obući novu osobnost i što će nam pomoći da je nikad više ne skinemo?

3. Što je nova osobnost i kako netko može obući novu osobnost? (Galaćanima 5:22, 23)

³ “Nova osobnost” je vjeran odraz Jehovine osobnosti – ona odražava njegov način razmišljanja i postupanja. Osoba oblači novu osobnost tako što pokazuje plodove Božjeg svetog duha, dopuštajući tom duhu da utječe na njene misli, osjećaje i postupke. (Pročitaj Galaćanima  5:22, 23.) Naprimjer, osoba koja to čini voli Jehovu i njegov narod (Mat. 22:36–39). Radosna je čak i kad se nađe u kušnjama (Jak. 1:2–4). Takva osoba je mirotvorac (Mat. 5:9). Strpljiva je i obzirna u ophođenju s drugima (Kol. 3:12, 13). Ona voli ono što je dobro i čini dobro drugima (Luka 6:35). Svojim postupcima pokazuje da ima snažnu vjeru u svog nebeskog Oca (Jak. 2:18). Blago reagira kad je netko provocira i pokazuje samosvladavanje kad se nađe u iskušenju da učini nešto neispravno (1. Kor. 9:25, 27; Titu 3:2).

4. Zašto trebamo pokazivati sve osobine koje se navode u Galaćanima 5:22, 23 da bismo obukli novu osobnost?

⁴ Da bismo obukli novu osobnost, trebamo razviti sve lijepe osobine koje se navode u Galaćanima 5:22, 23 i u drugim biblijskim recima. * Te osobine nisu poput pojedinačnih komada odjeće koje oblačimo jedan po jedan. Zapravo, neki aspekti tih osobina prisutni su u nekim drugim osobinama. Naprimjer, ako iskreno voliš svoje bližnje, bit ćeš strpljiv s njima i pokazivat ćeš im obzirnost. A da bi bio istinski dobar, moraš biti blag i pokazivati samosvladavanje.

5. Što znači imati “Kristov um” i zašto trebamo proučavati Isusov život? (1. Korinćanima 2:16)

⁵ Pročitaj 1. Korinćanima 2:16. Da bismo obukli novu osobnost, trebamo imati “Kristov um”. Drugim riječima, trebamo naučiti razmišljati i postupati poput Isusa. On savršeno pokazuje plodove Božjeg duha. Poput savršenog ogledala, vjerno odražava Jehovine osobine (Hebr. 1:3). Što budemo više razmišljali poput Isusa, to ćemo više postupati poput njega i bolje odražavati njegovu osobnost (Filip. 2:5).

6. Što trebamo imati na umu dok se trudimo obući novu osobnost?

⁶ Je li stvarno moguće postupati i razmišljati poput Isusa? Netko možda misli: “Isus je savršen. Ja nikad neću moći biti u potpunosti kao on.” Ako i ti tako razmišljaš, imaj na umu sljedeće: Kao prvo, stvoren si tako da možeš odražavati Jehovine i Isusove osobine. Dakle, ti možeš odlučiti da ih oponašaš i u tome možeš uspjeti, barem u nekoj mjeri (Post. 1:26).  Kao drugo, Božji sveti duh najmoćnija je sila u svemiru. Uz njegovu pomoć možeš učiniti ono što nikad ne bi mogao vlastitom snagom. Kao treće, Jehova ne očekuje od tebe da sada savršeno pokazuješ plodove duha. Ustvari, naš će brižan Otac onima koji imaju zemaljsku nadu dati 1000 godina da rade na sebi i postanu savršeni (Otkr. 20:1–3). Jehova sada očekuje od nas da dajemo sve od sebe i da se oslanjamo na njegovu pomoć.

7. Što ćemo sada razmotriti?

⁷ Kako se konkretno možemo ugledati na Isusa? Kratko ćemo se osvrnuti na četiri osobine koje su plod Božjeg duha. Vidjet ćemo što možemo naučiti iz načina na koji je Isus pokazivao te osobine. Isto tako, razmotrit ćemo neka pitanja koja nam mogu pomoći da se preispitamo i vidimo koliko smo napredovali u oblačenju nove osobnosti.

8. Kako je Isus pokazivao ljubav?

⁸ Duboka ljubav prema Jehovi potaknula je Isusa da čini žrtve za svog Oca i za sve nas (Ivan 14:31; 15:13). On je svojim načinom života ovdje na Zemlji pokazao koliko voli ljude. Svaki dan bio je suosjećajan i pun ljubavi prema drugima, čak i prema onima koji su mu se protivili. To što je poučavao ljude o Božjem kraljevstvu bio je jedan od glavnih načina na koje im je pokazivao ljubav (Luka 4:43, 44). Isto tako, pokazao je požrtvovnu ljubav prema Bogu i čovječanstvu tako što je dopustio grešnim ljudima da ga muče i na kraju ubiju. Na taj je način svima nama dao priliku da dobijemo vječni život.

9. Kako možemo pokazivati ljubav po uzoru na Isusa?

⁹ Mi volimo svog nebeskog Oca i zato smo mu predali svoj život i krstili se. Budući da želimo biti poput Isusa, naša ljubav prema Jehovi trebala bi se vidjeti po tome kako se ophodimo s ljudima. Apostol Ivan napisao je: “Tko ne voli svog brata, kojeg vidi, ne može voljeti Boga, kojeg ne vidi” (1. Ivan. 4:20). Zato je dobro da se upitamo: Osjećam li duboku ljubav prema ljudima? Suosjećam li s ljudima, čak i s onima koji su grubi i neljubazni prema meni? Potiče li me ljubav da trošim svoje vrijeme i sredstva kako bih pomagao drugima da upoznaju Jehovu? Jesam li spreman to činiti čak i ako većina ljudi ne cijeni moj trud ili ako se suočavam s protivljenjem? Tražim li načina da više vremena posvetim činjenju učenika? (Efež. 5:15, 16).

10. Kako je Isus pokazao da je mirotvorac?

¹⁰ Isus je bio miroljubiv čovjek. Kad su drugi loše postupali s njim, on nije uzvraćao zlo za zlo. No čak je išao i korak dalje. Promicao je mir tako što je znao smiriti napete situacije te je poticao druge da izglade svoje nesuglasice. Naprimjer, učio je ljude da se trebaju pomiriti sa svojim bratom ako žele da Jehova prihvati njihovu službu (Mat. 5:9, 23, 24). Isto tako, kad su se njegovi apostoli u više navrata prepirali oko toga tko je među njima najveći, Isus bi im svaki put pomagao da to riješe u duhu ljubavi (Luka 9:46–48; 22:24–27).

11. Kako možemo pokazati da smo mirotvorci?

¹¹ Da bismo bili mirotvorci, nije dovoljno da samo izbjegavamo sukobe. Trebamo i učiniti prvi korak kako bismo se pomirili s drugima te poticati svoju braću i sestre da rješavaju međusobne razmirice (Filip. 4:2, 3; Jak. 3:17, 18). Zato je dobro da se upitamo: Što sam spreman žrtvovati kako bih se pomirio s drugima? Kad  neki brat ili sestra povrijede moje osjećaje, je li mi teško prijeći preko toga? Čekam li da druga osoba dođe k meni kako bi se pomirila ili sam ja spreman učiniti prvi korak, čak i ako mislim da je ta osoba prouzročila problem? Nastojim li, kad je to prikladno, potaknuti druge da se pomire ako je među njima došlo do nesuglasice?

12. Kako je Isus pokazivao dobrostivost?

¹² Isus je bio dobrostiv * (Mat. 11:28–30). Tu je osobinu pokazivao tako što je bio blag i spreman popustiti, čak i u izazovnim situacijama koje su bile nabijene emocijama. Naprimjer, kad je jedna Feničanka preklinjala Isusa da izliječi njenu kćer, on je u početku odbio udovoljiti njenoj molbi. Ali kad je ona pokazala veliku vjeru, Isus je postupio obzirno i dobrostivo te je izliječio njenu kćer (Mat. 15:22–28). No iako je bio dobrostiv i pun razumijevanja, nije dozvolio da mu osjećaji zamagle razum. Ponekad je pokazao dobrostivost tako što je dao otvoren savjet onima koje je volio. Naprimjer, kad ga je Petar pokušao odgovoriti od toga da učini ono što je Jehovina volja, Isus ga je prekorio pred ostalim učenicima (Mar. 8:32, 33). To nije učinio zato da ponizi Petra, nego zato da ga pouči, a i da upozori druge učenike da ne smiju biti previše samouvjereni i činiti ono na što nemaju pravo. Petru je sigurno bilo neugodno u toj situaciji, ali je iz Isusovih riječi izvukao pouku.

13. Kako možemo pokazati da smo istinski dobrostivi?

¹³ Onima koje volimo dobrostivost ponekad trebamo pokazati tako da im damo otvoren savjet. Kad nekome daješ savjet, ugledaj se na Isusa i pazi da se ono što kažeš temelji na načelima iz Božje Riječi. Budi obziran i blag. Vjeruj da osoba želi postupati ispravno i da će oni koji vole Jehovu i tebe dobro reagirati na savjet koji si im s ljubavlju dao. Upitaj se: Imam li hrabrosti nešto reći kad vidim da netko koga volim postupa neispravno? Ako nekome trebam dati savjet, razgovaram li s njim ljubazno ili grubo? Iz kojeg motiva savjetujem druge? Činim li to zato što mi idu na živce ili zato što im stvarno želim pomoći?

14. Kako Isus pokazuje dobrotu?

¹⁴ Isus ne samo da zna što je dobro, odnosno što je u moralnom smislu ispravno, nego i postupa u skladu s time. On voli svog Oca, pa zato uvijek postupa ispravno i čini to iz ispravnih motiva. Dobrota je osobina koja nas potiče na aktivnost, da činimo dobro drugima. Dobra osoba uvijek traži načina da pomogne ljudima oko sebe. Nije dovoljno samo znati što je ispravno – moramo i postupati ispravno, i to iz ispravnih motiva. No netko bi mogao upitati: “Je li moguće postupiti ispravno iz neispravnih motiva?” Da, moguće je. Naprimjer, Isus je govorio o tome kako neki daju milostinju siromašnima, ali to razglašuju na sva zvona. Ta su djela sama po sebi bila dobra, ali u Jehovinim očima nisu imala nikakvu vrijednost (Mat. 6:1–4).

15. Za kakvog se čovjeka može reći da je istinski dobar?

¹⁵ Čovjek je istinski dobar samo ako ispravno postupa iz nesebičnih motiva. Stoga bi bilo dobro da se upitaš: Zadovoljavam li se samo time da znam što je dobro i ispravno ili to stvarno i činim? Iz kojih motiva činim dobra djela?

16. Što trebamo činiti svaki dan i zašto?

¹⁶ Ne bismo smjeli misliti da nakon krštenja više ne trebamo raditi na oblačenju nove osobnosti. Nova osobnost je poput nove odjeće, koju trebamo čuvati i paziti da bude u dobrom stanju. Kako to možemo činiti? Između ostalog, tako da se svaki dan trudimo pokazivati plodove Božjeg duha. A što se više trudimo pokazivati te plodove, to će nam Jehovin duh više pomagati. Zašto? Zato što Jehova nije pasivan, nego aktivan Bog, a i njegov duh je sila koja potiče na aktivnost (Post. 1:2). Zato je jako važno da se i mi trudimo biti aktivni. Svaki plod Božjeg duha može nas i mora potaknuti na djela. Naprimjer, učenik Jakov napisao je da je “vjera bez djela mrtva” (Jak. 2:26). Isto se može reći i za sve druge plodove Božjeg duha. Svaki put kad pokazujemo te plodove, to je znak da Božji duh djeluje na nas.

17. Što trebamo učiniti ako zakažemo u pokazivanju plodova duha?

¹⁷ Čak i ako smo već godinama kršteni, ponekad možemo zakazati u pokazivanju plodova duha. No važno je da ne odustanemo, nego da se i dalje trudimo razvijati te lijepe osobine. Predočimo to jednim primjerom. Ako si poderao svoj najdraži komad odjeće, bi li ga odmah bacio? Sigurno ne bi. Vjerojatno bi dao sve od sebe da ga popraviš i otada bi puno više pazio na njega. Slično tome ako ponekad u ophođenju s nekim ne pokažeš ljubav, obzirnost ili strpljivost, nemoj se obeshrabriti zbog toga. Iskrena isprika može popraviti štetu i pomoći ti da obnoviš dobar odnos s tom osobom. A ubuduće daj sve od sebe da pokazuješ plodove duha u većoj mjeri.

18. U što možemo biti sigurni?

¹⁸ Zaista smo sretni što nam je Isus dao primjer na koji se možemo ugledati. Što više usvajamo njegov način razmišljanja i stavove, to će nam biti lakše postupati poput njega. A što budemo više postupali poput Isusa, to ćemo više napredovati u oblačenju nove osobnosti. U ovom članku razmotrili smo samo četiri osobine koje su plod Božjeg duha. Zašto se ne bi potrudio razmotriti i ostale plodove duha i razmišljati o tome koliko ih dobro pokazuješ? Popis članaka koji govore o tome možeš naći u Kazalu tema pod naslovom “Kršćanski život” i natuknicom “Plodovi duha”. Ako učiniš svoj dio, budi siguran da će ti Jehova pomoći da obučeš novu osobnost i da je više nikada ne svučeš.