Zašto je čovjek koji je bio u najbližem srodstvu s Naominim mužem rekao da bi rasuo svoje nasljedstvo ako bi se oženio Rutom? (Ruta 4:1, 6)

Kad bi u biblijsko doba umro oženjeni muškarac koji nije imao djece, je li to značilo da će njegova obiteljska loza zauvijek nestati? Kome je trebala pripasti njegova zemlja? Mojsijev zakon pružao je smjernice i za takve situacije.

Što je bilo sa zemljom čovjeka koji je umro ili je osiromašio, pa je bio prisiljen prodati zemlju? Njegov brat ili bliski rođak imao je pravo otkupiti tu zemlju. Tako je zemlja mogla ostati u vlasništvu te obitelji (Lev. 25:23–28; Broj. 27:8–11).

Kako je sačuvana pokojnikova rodoslovna linija? Putem djeverskog (leviratskog) braka, kao što je to bilo u Rutinom slučaju. Muškarac koji bi stupio u takav brak oženio bi se bratovom udovicom kako bi mu podigao potomstvo i sačuvao njegovo ime. Njihov potomak nastavio bi lozu umrlog brata i naslijedio njegovu zemlju. Taj zakon bio je odraz ljubavi jer je pružao zaštitu i samoj udovici (Pnz. 25:5–7; Mat. 22:23–28).

Uzmimo za primjer Naomi, koja je bila udana za čovjeka po imenu Elimelek. Kad su on i njihova dva sina umrli, ona je ostala bez muških članova obitelji koji bi se brinuli za nju (Ruta 1:1–5). Kad se vratila u Judu, Naomi je svojoj snahi Ruti rekla da zamoli Boaza da otkupi njihovu zemlju. Boaz je bio bliski rođak Naominog muža Elimeleka (Ruta 2:1, 19, 20; 3:1–4). Ali on je znao da postoji otkupitelj koji je u bližem srodstvu s Naominim pokojnim mužem. Zato je taj rođak prvi imao pravo odlučiti hoće li biti otkupitelj (Ruta 3:9, 12, 13).

Čovjek je isprva rekao da je spreman biti otkupitelj (Ruta 4:1–4). Znao je da će to podrazumijevati određene troškove, ali i da je Naomi prestara da bi rodila dijete koje bi naslijedilo Elimelekovu zemlju. Drugim riječima, pružala mu se prilika da dođe do zemlje koja bi postala dio njegovog nasljedstva, pa mu se to vjerojatno činilo kao dobra investicija.

No kad je shvatio da bi se trebao oženiti Rutom, predomislio se. Govoreći o komadu zemlje koji je trebao otkupiti, rekao je: “Ne mogu ga ja otkupiti da ne raspem svoje nasljedstvo” (Ruta 4:5, 6). Zašto je to rekao?

Da se taj čovjek ili netko drugi oženio Rutom i da je ona rodila sina, taj bi sin naslijedio Elimelekovu zemlju. U kom bi se smislu zbog toga rasulo nasljedstvo otkupitelja? Biblija ne govori o tome, ali postoji nekoliko mogućih objašnjenja.

• Kao prvo, novac koji bi potrošio na kupovinu zemlje u neku bi ruku propao jer Elimelekova zemlja na kraju ne bi pripala njemu, nego Rutinom sinu.

• Kao drugo, trebao bi hraniti i brinuti se za Naomi i Rutu.

• Kao treće, ako bi mu Ruta rodila još djece, ta bi djeca dijelila nasljedstvo s djecom koju on već ima.

• Kao četvrto, ako on nije imao djece, tada bi sin kojeg bi mu Ruta rodila imao pravo i na njegovu i na Elimelekovu zemlju. Dakle, nakon njegove smrti zemlja bi pripala djetetu koje nosi Elimelekovo ime, a ne njegovo. A taj čovjek nije bio spreman riskirati da izgubi svoje nasljedstvo kako bi pomogao Naomi. Bilo mu je draže da ulogu otkupitelja preuzme sljedeći najbliži srodnik, Boaz. Na kraju je Boaz to i učinio jer je želio da “nasljedstvo umrloga ostane u njegovoj obitelji” (Ruta 4:10).

Čovjeku koji je prvi imao pravo otkupa očito je više bilo stalo do toga da sačuva svoje ime i nasljedstvo. Odluku je, po svemu sudeći, donio iz sebičnih motiva. Međutim, iako je želio sačuvati svoje ime, danas više nitko ne zna kako se on zvao. Isto tako, propustio je nešto posebno – priliku da postane predak Mesije, Isusa Krista. Ta je čast na kraju pripala Boazu. Doista je prava šteta što je taj čovjek zbog sebičnosti propustio priliku da pomogne nekome tko je trebao njegovu pomoć (Mat. 1:5; Luka 3:23, 32).