1, 2. S kojim se izazovom suočavaju Božji sluge u današnje vrijeme? (Vidi ilustracije na početku članka.)

MNOGI zdravstveni radnici pomažu ljudima koji su oboljeli od zaraznih bolesti. Brinu se za svoje pacijente zato što im iskreno žele pomoći. No pritom moraju paziti da se i sami ne zaraze bolestima koje pokušavaju izliječiti. Slično tome mnogi od nas žive i rade s ljudima koji su “zaraženi” osobinama i stavovima koji su potpuno suprotni Božjim osobinama. Nije lako nositi se s takvim okolnostima.

² U ovim posljednjim danima vlada moralni kaos. Apostol Pavao je u svojoj drugoj poslanici Timoteju opisao karakteristike ljudi otuđenih od Boga, koje su sve vidljivije kako se ovaj svijet bliži svom kraju. (Pročitaj 2. Timoteju 3:1-5, 13.) Mi se vjerojatno zgrozimo kad vidimo koliko su se takve loše osobine proširile. Ipak, neispravno ponašanje i stavovi kojima smo okruženi mogli bi utjecati i na nas (Izr. 13:20). U ovom članku istaknut ćemo razliku između karakteristika ljudi koji žive u posljednjim danima i osobina koje pokazuju Božji sluge. Vidjet ćemo i kako se možemo zaštititi od negativnih utjecaja dok pomažemo drugima u duhovnom pogledu.

3. Na koga se odnose karakteristike navedene u 2. Timoteju 3:2-5?

 ³ “U posljednjim danima”, napisao je Pavao, “nastat će naročito teška vremena.” U nastavku je naveo 19 negativnih karakteristika koje će u tom razdoblju biti vidljive kod ljudi. Sličan popis nalazimo u Rimljanima 1:29-31, no u poslanici Timoteju Pavao je upotrijebio izraze koji se ne spominju nigdje drugdje u grčkim knjigama Biblije. Iako je svoj opis započeo riječima: “Ljudi će biti...”, to ne znači da će baš svi imati te karakteristike. Kršćani pokazuju sasvim drugačije osobine. (Pročitaj Malahiju 3:18.)

4. Kako bi opisao ponosnu osobu?

⁴ Nakon što je naveo sebičnost i pohlepu za novcem, Pavao je napisao da će mnogi ljudi biti umišljeni, oholi i ponosni. Oni koji imaju te osobine često misle da su bolji od drugih zbog svojih sposobnosti, izgleda, bogatstva ili društvenog položaja. Takve osobe žude za tim da im se drugi dive. Jedan je bibličar ovako opisao ponosnog čovjeka: “On u svom srcu ima mali oltar pred kojim se klanja samom sebi.” Neki znaju reći da je ponositost tako ružna osobina da je čak i ponosnim ljudima odbojna kad je vide kod drugih.

5. Koji primjeri pokazuju da se čak i vjerni Božji sluge mogu uzoholiti?

⁵ Jehova prezire ponos. On mrzi “oči ohole” (Izr. 6:16, 17). Ponos sprečava ljude da se približe Bogu (Psal. 10:4). To je osobina koju pokazuje sam Đavo (1. Tim. 3:6). Nažalost, čak su se i neki vjerni Jehovini sluge uzoholili. Naprimjer, Judin kralj Uzija godinama je bio vjeran Jehovi. No Biblija kaže: “Kad je postao moćan, srce mu se toliko uzoholilo da je sam sebe u zlo svalio. Postao je nevjeran Jehovi, Bogu svojemu, i ušao je u hram Jehovin da pali kad na kadionom žrtveniku.” Kasnije je i kralj Ezekija nakratko dopustio da ga obuzme oholost (2. Ljet. 26:16; 32:25, 26).

6. Je li David imao razloga uzoholiti se? Zašto je ipak ostao ponizan?

⁶ Neki se uzohole zbog svog izgleda, popularnosti, muzičkog talenta, fizičke snage ili društvenog statusa. David je imao ne samo jednu, nego sve te kvalitete, no ipak je cijeli život ostao ponizan. Nakon što je ubio Golijata, kralj Šaul ponudio mu je da oženi njegovu kćer. David mu je tada rekao: “Tko sam ja i tko je rod moj, dom oca mojega u Izraelu, da budem zet kraljev?” (1. Sam. 18:18). Što je Davidu pomoglo da ostane ponizan? On je znao da sve svoje vrline, sposobnosti i povlastice može zahvaliti tome što se Bog, slikovito rečeno, ponizno sagnuo i poklonio mu pažnju (Psal. 113:5-8). David je bio svjestan toga da je sve dobro što ima zapravo primio od Jehove. (Usporedi 1. Korinćanima 4:7.)

7. Što će nam pomoći da pokazujemo poniznost?

⁷ Poput Davida, i današnji Jehovini sluge trude se biti ponizni. Zadivljuje nas to što znamo da Jehova, najuzvišenija osoba u svemiru, pokazuje poniznost (Psal. 18:35). Mi ozbiljno shvaćamo biblijski savjet: “Obucite se u najdublju samilost, dobrostivost, poniznost, blagost i dugotrpljivost” (Kol. 3:12). Isto tako, znamo da se ljubav “ne hvali” i “ne uzvisuje” (1. Kor. 13:4). Time što pokazujemo poniznost, možemo potaknuti ljude da požele upoznati  Jehovu. Kao što kršćanke mogu svojim ponašanjem bez riječi pridobiti svoje muževe, tako i Božji sluge mogu svojom poniznošću potaknuti druge da se približe Jehovi (1. Petr. 3:1).

8. (a) Kako neki danas gledaju na neposlušnost roditeljima? (b) Što Biblija zapovijeda djeci?

⁸ Pavao je opisao kako će se u posljednjim danima ljudi ophoditi jedni s drugima. Rekao je da će djeca biti neposlušna roditeljima. Danas se u mnogim knjigama, filmovima i televizijskim emisijama takvo ponašanje prezentira kao prihvatljivo ili čak kao nešto pozitivno. No činjenica je da neposlušnost narušava stabilnost obitelji, najvažnije jedinice ljudskog društva. Ljudi su već odavno svjesni toga. Zanimljivo je da su u staroj Grčkoj čovjeku koji bi udario roditelje bila oduzeta sva građanska prava, a prema rimskom zakonu udariti oca bilo je ravno ubojstvu. Biblija i u hebrejskom i u grčkom dijelu zapovijeda djeci da poštuju svoje roditelje (2. Mojs. 20:12; Efež. 6:1-3).

9. Što će mladima pomoći da budu poslušni roditeljima?

⁹ Što može pomoći djeci da se zaštite od negativnog utjecaja okoline te da ne budu neposlušna? Razmišljanje o svemu što roditelji čine za njih. Isto tako, snažan poticaj bit će im i to što Bog, koji je Otac svima nama, očekuje od njih da budu poslušni. Kad mladi lijepo govore o svojim roditeljima, mogu potaknuti druge mlade da i oni poštuju svoje roditelje. Naravno, ako su roditelji prema svojoj djeci bezosjećajni, djeci bi moglo biti teško pokazivati poslušnost. S druge strane, kad dijete osjeti da ga roditelji iskreno vole, to će ga potaknuti da im udovolji čak i kad mu poslušnost teško pada. Mladi brat po imenu Austin rekao je: “Često sam poželio zaobići pravila koja su mi roditelji postavili. No znao sam da su ta pravila razumna. Roditelji su mi objasnili zašto ih se moram držati te smo uvijek mogli otvoreno komunicirati. To mi je pomoglo da budem poslušan. Vidio sam da im je stalo do mene i zbog toga sam im želio ugoditi.”

10, 11. (a) Koje su negativne osobine pokazatelj pomanjkanja ljubavi prema drugima? (b) U kojoj mjeri pravi kršćani ljube svoje bližnje?

¹⁰ Pavao je spomenuo još neke negativne osobine koje su pokazatelj pomanjkanja ljubavi prema drugima. Logično je što je nezahvalnost naveo odmah nakon neposlušnosti roditeljima, jer to je svojstvo onih koji ne cijene kad drugi učine nešto lijepo za njih. Osim toga, rekao je da će ljudi biti nevjerni te nespremni na bilo kakav dogovor, što znači da neće biti spremni pomiriti se s drugima. Zatim je rekao da će biti hulnici i izdajnici, osobe koje ružnim i pogrdnim riječima vrijeđaju druge ljude, pa čak i Boga. Spomenuo je i da će biti klevetnici, odnosno da će zlonamjerno širiti laži kako bi ocrnili druge. *

¹¹ Za razliku od današnjih ljudi koji ne vole druge, oni koji služe Jehovi iskreno ljube svoje bližnje. To je oduvijek bila karakteristika Božjih slugu. Isus je rekao da je zapovijed da se ljubi bližnje (što je u izvornom tekstu jedan oblik grčke riječi agápe) u Mojsijevom zakonu bila druga po važnosti, odmah nakon zapovijedi  da se ljubi Boga (Mat. 22:37-39). Rekao je i da će se prave kršćane moći prepoznati po tome što ljube jedni druge. (Pročitaj Ivana 13:34, 35.) Takvi kršćani pokazuju ljubav čak i svojim neprijateljima (Mat. 5:43, 44).

12. Kako je Isus pokazao da voli ljude?

¹² Isus je pokazao da istinski voli ljude. Išao je od grada do grada i propovijedao dobru vijest o Božjem Kraljevstvu. Liječio je slijepe, gluhe, hrome i gubave. Uskrsavao je mrtve (Luka 7:22). I premda su ga mnogi mrzili, bio je spreman čak dati svoj život za čovječanstvo. Isusova ljubav bila je savršen odraz ljubavi koju pokazuje njegov Otac. Po uzoru na Isusa, Jehovini svjedoci u cijelom svijetu pokazuju ljubav svojim bližnjima.

13. Kako možemo potaknuti druge da požele upoznati Jehovu?

¹³ Kad pokazujemo ljubav drugima, to može potaknuti ljude da požele upoznati našeg nebeskog Oca. Naprimjer, jedan čovjek u Tajlandu koji je prisustvovao regionalnom kongresu bio je dirnut kad je vidio s koliko se ljubavi braća i sestre ophode jedni s drugima. Kad se vratio kući, zamolio je braću da dvaput tjedno s njim proučavaju Bibliju. Propovijedao je svim svojim rođacima i samo šest mjeseci nakon kongresa održao je svoje prvo čitanje Biblije u dvorani. Da bismo utvrdili u kojoj mjeri mi osobno pokazujemo ljubav drugima, možemo se upitati: “Dajem li sve od sebe kako bih pomagao svojoj obitelji, braći u skupštini i ljudima na području? Nastojim li gledati na druge onako kako na njih gleda Jehova?”

14, 15. Koje osobine pokazuju mnogi ljudi, no što je neke potaknulo da se promijene?

¹⁴ Ljudi pokazuju još neke osobine zbog kojih se Božji sluge trebaju držati podalje od njih. Mnogi su bez ljubavi prema dobroti, odnosno “mrzitelji dobra” ili “oni koji preziru sve što je dobro”, kako kažu neki drugi prijevodi.  Takvi su ljudi neobuzdani i okrutni. Neki su svojeglavi. Izvorna riječ koju je Pavao upotrijebio mogla bi se prevesti i kao “impulzivni” ili “nepromišljeni”, što opisuje ljude koji ne razmišljaju o tome što rade niti mare za to kako će njihovi postupci utjecati na druge.

¹⁵ Mnogi koji su se nekad ponašali poput okrutnih zvijeri promijenili su svoju osobnost. Ta je preobrazba prekrasnim riječima opisana u jednom biblijskom proročanstvu. (Pročitaj Izaiju 11:6, 7.) Ono kaže da će divlje životinje, naprimjer vukovi i lavovi, živjeti u miru s domaćim životinjama, kao što su janjad i telad. Zanimljivo je zapaziti da će takav mir vladati zato što će “zemlja (...) biti puna znanja o Jehovi” (Iza. 11:9). Budući da životinje ne mogu učiti o Jehovi, u duhovnom pogledu to se proročanstvo ispunjava na ljudima.

16. Kako Biblija pomaže ljudima da promijene svoju osobnost?

¹⁶ Među nama ima mnogo onih koji su nekad bili okrutni poput vukova, no danas žive u miru s drugima. Životne priče nekih objavljene su u rubrici “Biblija mijenja živote ljudi”, koja izlazi na našoj stranici jw.org. Oni koji upoznaju Jehovu i počnu mu služiti nisu poput ljudi koji su naizgled bogobojazni, ali tako ne žive. Takvi se ljudi prave da služe Bogu, ali svojim djelima to negiraju. Za razliku od njih, kršćani koji su nekad bili okrutni obukli su “novu osobnost koja je stvorena po Božjoj volji u istinskoj pravednosti i vjernosti” (Efež. 4:23, 24). Kad ljudi uče o Bogu, uviđaju da se trebaju držati njegovih načela. To ih potiče da promijene svoja vjerovanja, stavove i ponašanje. Takve promjene nije lako učiniti, ali je moguće, zato što Bog svojim duhom pomaže onima koji iskreno žele vršiti njegovu volju.

17. Što možemo činiti kako ne bismo potpali pod utjecaj onih koji pokazuju nekršćanske osobine?

¹⁷ Razlika između ljudi koji služe Bogu i onih koji mu ne služe sve je očitija. Mi, Božji sluge, moramo biti oprezni kako ne bismo potpali pod utjecaj onih koji imaju neispravne stavove. Mudro je poslušati Jehovin savjet i kloniti se osoba koje su opisane u 2. Timoteju 3:2-5. Naravno, mi ne možemo posve izbjeći kontakt s ljudima koji imaju nekršćanske karakteristike. Možda moramo s njima živjeti, raditi ili ići u školu, ali ne moramo usvojiti njihov način razmišljanja niti ih oponašati. Da bismo se oduprli njihovom utjecaju, moramo jačati svoju duhovnost tako da proučavamo Bibliju i družimo se s onima koji revno služe Jehovi.

18. Kako svojim riječima i postupcima možemo potaknuti druge da upoznaju Jehovu?

¹⁸ Istovremeno, moramo pomagati drugima u duhovnom pogledu. Tražimo prilike za svjedočenje i molimo se Jehovi da znamo reći prave riječi u pravo vrijeme. Kažimo drugima da smo Jehovini svjedoci. Na taj će način naše lijepo ponašanje služiti na čast Bogu, a ne nama. Jehova nas je poučio da se “odreknemo bezbožnosti i svjetovnih želja te da razborito, pravedno i odano Bogu živimo usred ovog sadašnjeg svijeta” (Titu 2:11-14). Budemo li uvijek postupali kako Bog želi, drugi će to primijetiti, a neki će možda čak i reći: “Idemo s vama, jer smo čuli da je Bog s vama!” (Zah. 8:23).