1, 2. Zašto će u ovom svijetu uvijek biti siromašnih?

DANAŠNJI ekonomski sustav okrutan je i nepravedan. Naprimjer, mnogi mladi bezuspješno traže posao. Mnogi ljudi čak su spremni staviti život na kocku kako bi se preselili u neku bogatiju zemlju. No čak i u razvijenim zemljama ima puno onih koji žive u neimaštini. Zapravo, jaz između bogatih i siromašnih sve je veći i veći. Prema novijim procjenama, 1 posto najbogatijih ljudi na svijetu ima više novca od preostalih 99 posto svjetskog stanovništva. Iako je takav statistički podatak teško potvrditi, nitko ne dovodi u pitanje činjenicu da milijarde ljudi žive u krajnjem siromaštvu, dok drugi imaju toliko novca da bi mogli zbrinuti nekoliko naraštaja svojih potomaka. Isus je ukazao na tu žalosnu činjenicu rekavši: “Siromahe uvijek imate uza se” (Mar. 14:7). Zašto u društvu postoji takva nejednakost?

² Isus je znao da će takav ekonomski sustav, koji počiva na pohlepi, postojati sve dok ne dođe Božje Kraljevstvo. Biblija otkriva da taj sustav, koji je u Otkrivenju 18:3 predočen “trgovcima”, zajedno s političkim i vjerskim sustavom čini Sotonin svijet u kojem živimo. Božji sluge prekinuli su sve veze s politikom i krivom religijom. No od trgovačkog dijela Sotoninog svijeta većina nas ne može se potpuno odvojiti.

3. Što ćemo razmotriti u nastavku?

³ Budući da smo kršćani, dobro je da razmislimo o tome kako gledamo na trgovački svijet. Možemo si postaviti sljedeća  pitanja: Kako korištenjem svojih materijalnih sredstava mogu pokazati vjernost Bogu? Što mogu učiniti kako bih bio što manje povezan s trgovačkim svijetom? Odgovore na ta pitanja dobit ćemo u nastavku. Osvrnut ćemo se i na iskustva nekih Božjih slugu koji se u ovim teškim vremenima potpuno uzdaju u njega.

4, 5. (a) U kojoj se situaciji našao upravitelj iz Isusove usporedbe? (b) Na što je Isus potaknuo svoje sljedbenike?

⁴ Pročitaj Luku 16:1-9. Isusova usporedba o nepravednom upravitelju doista potiče na razmišljanje. Taj je upravitelj bio optužen da rasipa imanje svog gospodara te ga je on odlučio otpustiti. No upravitelj je postupio mudro i snalažljivo. Prije nego što je otišao od svog gospodara, sprijateljio se s ljudima koji su mu kasnije mogli pomoći. * Naravno, Isus nije tom usporedbom želio potaknuti svoje učenike da budu nepošteni kako bi mogli preživjeti u ovom svijetu. Takvo je postupanje povezao sa “sinovima ovoga svijeta”. Naprotiv, ispričao je tu usporedbu kako bi učenicima dao važnu pouku.

⁵ Isus je znao da će se većina njegovih sljedbenika, poput upravitelja iz usporedbe, prije ili kasnije naći u nezavidnoj situaciji jer će im biti teško zbrinuti svoje potrebe u ovom nepravednom svijetu. Stoga ih je potaknuo: “Stecite prijatelje nepravednim bogatstvom, da bi vas, kad ono nestane, [Jehova i Isus] primili u vječna obitavališta!” Što učimo iz Isusovog savjeta?

6. Kako znamo da Božji naum nije bio da ljudi pohlepno zgrću novac?

⁶ Isus nije objasnio zašto je bogatstvo nazvao “nepravednim”, ali Biblija jasno pokazuje da Božji naum nije bio da ljudi pohlepno zgrću novac. Dok su Adam i Eva živjeli u edenskom vrtu, Jehova im je davao i više od onoga što im je bilo potrebno (1. Mojs. 2:15, 16). A kad je u 1. stoljeću pomazanim kršćanima dao sveti duh, “nitko nije govorio da je išta što posjeduje njegovo, nego im je sve bilo zajedničko” (Djela 4:32). Prorok Izaija pretkazao je da će doći vrijeme kad će svi ljudi slobodno uživati u plodovima zemlje (Iza. 25:6-9; 65:21, 22). No dok to vrijeme ne dođe, Isusovi sljedbenici trebaju biti mudri i snalažljivi. Moraju živjeti od “nepravednog bogatstva” ovog svijeta i istovremeno se truditi ugoditi Bogu.

7. Koji je savjet Isus dao u Luki 16:10-13?

⁷ Pročitaj Luku 16:10-13. Upravitelj iz usporedbe sklapao je prijateljstva radi osobne koristi. No Isus je svoje sljedbenike potaknuo da prijatelje na nebu steknu iz nesebičnih motiva. Biblijski reci koji slijede nakon usporedbe pokazuju da način na koji trošimo “nepravedno bogatstvo” može otkriti jesmo li vjerni Bogu. Kako možemo “postupati vjerno s nepravednim bogatstvom”?

8, 9. Navedi primjere koji pokazuju kako neki “postupaju vjerno s nepravednim bogatstvom”.

⁸ Jedan od načina na koje možemo “postupati vjerno s nepravednim bogatstvom” svakako je davanje priloga za djelo propovijedanja koje je Isus prorekao (Mat. 24:14). Naprimjer, jedna djevojčica iz Indije imala je kutijicu u koju bi s vremena na vrijeme stavila nekoliko kovanica. Skupljala je taj novac iako je to značilo da si neće moći kupiti igračke koje je željela.  Kad se kutijica napunila, dala je taj novac kao prilog za djelo propovijedanja. Jedan brat iz Indije koji uzgaja kokosove orahe poklonio je veliku količinu oraha prevoditeljskom uredu koji prevodi literaturu na malajalamski. Budući da braća koja rade u tom uredu često nabavljaju kokosove orahe, brat je smatrao da je mudrije da im on pokloni orahe nego da im da novčani prilog. Slično tome braća u Grčkoj redovito poklanjaju betelskoj obitelji maslinovo ulje, sir i druge namirnice.

⁹ Jedan brat iz Šri Lanke, koji sada živi u drugoj zemlji, stavio je svoju kuću i imanje na raspolaganje za održavanje skupštinskih i pokrajinskih sastanaka te za smještaj punovremenih slugu. Iako je zbog toga u financijskom pogledu na gubitku, time puno pomaže tamošnjim objaviteljima koji vrlo skromno žive. U jednoj zemlji u kojoj je naše djelovanje ograničeno sastanci se održavaju u domovima nekih objavitelja. Zahvaljujući tome braća imaju mjesto za sastajanje i ne moraju plaćati najam, što puno znači brojnim pionirima i objaviteljima koji nemaju puno u materijalnom pogledu.

10. Koje blagoslove možemo dobiti kad smo velikodušni?

¹⁰ Navedeni primjeri pokazuju da su Božji sluge “vjerni u najmanjem” (Luka 16:10). Oni vjerno postupaju s materijalnim sredstvima, koja vrijede daleko manje od duhovnog bogatstva. Je li Jehovinim prijateljima teško pokazivati velikodušnost? Nije. Oni znaju da je velikodušnost put do “istinskog bogatstva” (Luka 16:11). Jedna sestra koja redovito daje priloge za djelo Kraljevstva ispričala je kakve je blagoslove zbog toga doživjela. Ona kaže: “Trudim se biti velikodušna i s vremenom sam shvatila da to na pomalo neobičan način utječe na mene. Što više dajem u materijalnom pogledu, to imam više razumijevanja za druge. Spremnije opraštam, strpljivija sam, bolje se nosim s razočaranjima i lakše prihvaćam savjete.” Mnogi su se uvjerili u to da velikodušnost duhovno obogaćuje (Psal. 112:5; Izr. 22:9).

11. (a) Zašto je mudro pokazivati velikodušnost? (b) Kako svojim prilozima pomažemo siromašnijim pripadnicima Božjeg naroda? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

¹¹ Davanje priloga za djelo Kraljevstva mudro je iz još jednog razloga. Možda ne možemo biti u punovremenoj službi ili se preseliti u neku drugu zemlju, ali možemo iskoristiti svoje okolnosti da prilozima podupiremo službu onih koji to mogu (Izr. 19:17). Dobrovoljnim prilozima financira se i proizvodnja literature te propovijedanje dobre vijesti na područjima gdje su ljudi jako siromašni, ali ih puno prihvaća istinu. U zemljama kao što su Kongo, Madagaskar i Ruanda Biblije su jako skupe, pa je ponekad za jedan primjerak potrebno izdvojiti tjednu ili mjesečnu plaću. Mnogoj našoj braći u tim zemljama godinama nije bilo lako jer su često morala birati hoće li kupiti hranu za svoju obitelj ili nabaviti Bibliju. No danas nije tako. Jehovina organizacija prima mnogobrojne priloge i pazi da se ta financijska sredstva pravilno rasporede “u svrhu izjednačavanja”. Prilozi se koriste za prevođenje  i tiskanje Biblija, pa svoj primjerak može besplatno dobiti svaki član obitelji, a i sve duhovno gladne osobe. (Pročitaj 2. Korinćanima 8:13-15.) Zahvaljujući tome Jehovini prijatelji mogu postati i oni koji daju i oni koji primaju.

12. Kako je Abraham pokazao pouzdanje u Boga?

¹² Da bismo se sprijateljili s Jehovom, važno je da budemo što manje povezani s trgovačkim svijetom i da se trudimo steći “istinsko bogatstvo”. Abraham, bogobojazan čovjek iz drevnog doba, imao je snažnu vjeru, pa je poslušao Jehovu kad mu je zapovjedio da ode iz bogatog Ura i počne živjeti pod šatorima. Učinio je to jer je želio biti Jehovin prijatelj (Hebr. 11:8-10). Bio je uvjeren da mu Bog može podariti istinsko bogatstvo. Stoga nije tražio zaštitu u materijalnom bogatstvu, znajući da bi time pokazao da nema pouzdanja u Jehovu (1. Mojs. 14:22, 23). Isus je poticao druge da izgrade takvu vjeru. Jednom bogatom mladiću rekao je: “Ako hoćeš biti savršen, idi i prodaj svoju imovinu i novac daj siromasima, pa ćeš imati blago na nebu! A onda dođi i idi za mnom!” (Mat. 19:21). Taj mladić nije imao snažnu vjeru poput Abrahama. No kroz povijest je bilo onih koji su se bezuvjetno uzdali u Boga.

13. (a) Što je Pavao savjetovao Timoteju? (b) Kako danas možemo primijeniti Pavlov savjet?

¹³ Naprimjer, Timotej je imao jaku vjeru. Pavao mu je rekao da je “dobar vojnik Krista Isusa”, a zatim je dodao: “Nijedan se vojnik ne upušta u poslove svakodnevnog života, jer želi ugoditi onome koji ga je uzeo za vojnika” (2. Tim. 2:3, 4). Isusovi sljedbenici u današnje vrijeme, među njima i vojska od preko milijun punovremenih propovjednika, trude se primijeniti Pavlov savjet koliko im god to okolnosti dopuštaju. Oni se odupiru pritisku ovog svijeta i njegovim primamljivim reklamama te uvijek imaju na umu načelo: “Tko uzima zajam, sluga je onome koji daje zajam” (Izr. 22:7). Sotoni ništa ne bi bilo draže od toga da sve svoje vrijeme i snagu trošimo na posao i tako postanemo robovi trgovačkog svijeta koji je pod njegovom vlašću. Naprimjer, zbog nekih bismo odluka mogli završiti u dugogodišnjem financijskom ropstvu. Neki su digli velike kredite kako bi kupili kuću, stan, automobil, platili školovanje ili si čak priuštili ekstravagantno vjenčanje. Zato su se u financijskom pogledu našli pod velikim pritiskom. No puno je mudrije pojednostaviti svoj život, riješiti se dugova i smanjiti troškove. Tada nećemo biti robovi današnjeg ekonomskog sustava, nego ćemo se moći više posvetiti službi Bogu (1. Tim. 6:10).

14. Što nam u životu treba biti na prvom mjestu? Navedi primjere.

¹⁴ Da bismo vodili jednostavan život, moramo odrediti što su nam prioriteti. Pogledajmo kako su to učinila neka naša braća. Jedan bračni par imao je uspješno poduzeće. No željeli su ponovno biti u punovremenoj službi, pa su prodali to poduzeće, motorni čamac i još neke stvari. Zatim su predali molbu da služe kao volonteri na gradnji našeg glavnog sjedišta u Warwicku. Taj brat i sestra bili su jako sretni što su tijekom tog projekta služili u Betelu sa svojom kćeri i zetom, a nekoliko tjedana i s roditeljima tog brata, koji su također radili u Warwicku. Jedna pionirka koja živi u američkoj saveznoj državi Coloradu pronašla je posao sa skraćenim radnim vremenom u banci. Njeni nadređeni bili su toliko zadovoljni njenim radom da su joj ponudili posao s punim radnim vremenom i triput većom plaćom. Međutim, ona je tu primamljivu ponudu  odbila jer je znala da se više ne bi mogla toliko posvetiti službi. To su samo neki primjeri koji pokazuju čega su se Jehovini sluge spremni odreći. Ako i mi donosimo odluke koje nam omogućuju da se prvenstveno posvetimo teokratskim aktivnostima, pokazujemo da svoje prijateljstvo s Bogom i duhovno bogatstvo cijenimo daleko više od bilo čega što nam ovaj svijet može ponuditi.

15. Koje bogatstvo najviše usrećuje?

¹⁵ Bogatstvo nije pokazatelj Božjeg blagoslova. Jehova blagoslivlja one koji se “bogate dobrim djelima”. (Pročitaj 1. Timoteju 6:17-19.) Naprimjer, kad je naša sestra Lucia * iz Italije saznala da je u Albaniji potrebno više propovjednika, odlučila se preseliti u tu zemlju. U Albaniju je stigla 1993. Nije imala posao, ali je čvrsto vjerovala u to da će se Jehova brinuti za nju. Naučila je albanski i posvetila se propovijedanju. Uz njezinu pomoć krstilo se više od 60 osoba. Istina, većina Božjih slugu ne propovijeda na područjima gdje mnogi prihvaćaju dobru vijest. Ipak, što god da činimo kako bismo pomogli drugima da upoznaju istinu i ostanu na putu koji vodi u život, vrlo je dragocjeno u Božjim očima. Tako stječemo duhovno bogatstvo koje nikad neće izgubiti na vrijednosti (Mat. 6:20).

16. (a) Što predstoji današnjem trgovačkom svijetu? (b) Kako to treba utjecati na naš stav prema materijalnom bogatstvu?

¹⁶ Isus je, govoreći o nepravednom bogatstvu, rekao “kad ono nestane”, a ne “ako ono nestane” (Luka 16:9). Krize bankarskog i ekonomskog sustava koje se javljaju u ovim posljednjim danima nisu ništa u usporedbi s onim što će uskoro zadesiti čitav svijet. Cjelokupni Sotonin sustav, sa svojim političkim, vjerskim i trgovačkim elementima, osuđen je na propast. Proroci Ezekijel i Sefanija prorekli su da će zlato i srebro, kojima ovaj svijet trguje već stoljećima, postati bezvrijedni (Ezek. 7:19; Sef. 1:18). Kako bismo se osjećali kad bismo u ovom svijetu dočekali kraj svog života i shvatili da smo radi “nepravednog bogatstva” žrtvovali istinsko bogatstvo? Vjerojatno bismo se osjećali poput čovjeka koji je cijeli život radio kako bi stekao hrpu novca, a onda saznao da je sav taj novac krivotvoren (Izr. 18:11). Da, nepravedno bogatstvo sigurno će propasti. Zato ga već danas trebamo koristiti kako bismo stekli prijatelje na nebu. Što god da učinimo za Jehovu i njegovo Kraljevstvo nesumnjivo će nas duhovno obogatiti.

17, 18. Kojoj se nagradi raduju Božji prijatelji?

¹⁷ Kad Božje Kraljevstvo konačno dođe, nitko više neće morati plaćati stanarinu ili uzimati kredit. Hrane će biti u izobilju i bit će besplatna. Nitko više neće morati plaćati liječenje jer će sve bolesti nestati. Jehovini sluge uživat će u najvećim blagodatima koje Zemlja pruža. Zlato, srebro i drago kamenje koristit će se kao ukras, a ne za investiranje ili bogaćenje. Kvalitetno drvo, kamen i metali bit će svima na raspolaganju, pa će moći graditi prekrasne domove. Prijatelji će nam pomagati zato što ih to raduje, a ne zato da bi na tome zaradili. U novom će svijetu svi međusobno dijeliti Zemljina bogatstva.

¹⁸ To je samo dio neprocjenjive nagrade koja čeka one koji steknu prijatelje na nebu. Radosti Jehovinih slugu na Zemlji neće biti kraja kad začuju Isusove riječi: “Dođite, vi koje je Otac moj blagoslovio, naslijedite kraljevstvo koje je pripremljeno za vas od postanka svijeta!” (Mat. 25:34).