Znate li?
Je li Mordokaj stvarno postojao?
ŽIDOV po imenu Mordokaj odigrao je važnu ulogu u događajima koji su opisani u Knjizi o Esteri. On je bio židovski izgnanik koji je služio na dvoru perzijskog kralja. Bilo je to početkom 5. stoljeća pr. n. e., “u danima Ahasvera”. (Kralj Ahasver danas je poznat i pod imenom Kserkso I.) Mordokaj je spriječio urotu ljudi koji su htjeli ubiti kralja. Kralj je iz zahvalnosti odlučio da se Mordokaju u javnosti iskaže posebna čast. Kad je kasnije ubijen Haman, koji je mrzio Mordokaja i sve druge Židove, kralj je Mordokaja postavio za upravitelja cijele zemlje. Mordokaj je kao upravitelj izdao odredbu koja je sve Židove u Perzijskom Carstvu spasila od genocida (Est. 1:1; 2:5, 21–23; 8:1, 2; 9:16).
Početkom 20. stoljeća neki povjesničari tvrdili su da je Knjiga o Esteri puna izmišljenih događaja i da Mordokaj nikad nije ni postojao. No 1941. arheolozi su došli do otkrića koje, po svemu sudeći, potvrđuje vjerodostojnost biblijskog izvještaja o Mordokaju. Što su to otkrili?
Istraživači su pronašli tekst pisan klinastim pismom u kojem se spominje čovjek po imenu Marduka (što je perzijski oblik imena Mordokaj). On je radio u Šušanu kao visoki dvorski službenik, vjerojatno računovođa. U vrijeme kad je taj zapis bio otkriven Arthur Ungnad, izučavatelj povijesti istočnjačkih civilizacija, napisao je da je to “jedini izvanbiblijski zapis u kojem se spominje ime Mordokaj”.
Otad su stručnjaci preveli još tisuće drugih perzijskih dokumenata pisanih klinastim pismom. Među njima su i glinene pločice iz Perzepolisa, koje su pronađene među ostacima kraljevske riznice, nedaleko od gradskih zidina. Te pločice potječu još iz vremena Kserksa I. Napisane su na elamskom jeziku i sadrže nekoliko imena koja se nalaze i u Knjizi o Esteri. a
Na nekoliko pločica iz Perzepolisa spominje se čovjek po imenu Marduka, koji je tijekom vladavine Kserksa I. služio kao kraljev pisar na dvoru u Šušanu. Na jednoj pločici piše da je Marduka bio prevoditelj. Taj se detalj poklapa s biblijskim opisom Mordokaja. On je bio službenik na dvoru kralja Ahasvera (Kserksa I.) i govorio je barem dva jezika. Mordokaj je redovito “sjedio kod kraljevih vrata” u Šušanu (Est. 2:19, 21; 3:3). “Kraljeva vrata” koja se spominju u biblijskom izvještaju zapravo su bila jedna velika zgrada u kojoj su radili dvorski službenici.
Sličnosti između Marduke o kojem govore glinene pločice i Mordokaja koji se spominje u Bibliji vrlo su zanimljive. Obojica su živjela u isto vrijeme i u istom gradu. I jedan i drugi radili su isti posao kao dvorski službenici. Sve te sličnosti ukazuju na to da bi Marduka i Mordokaj mogli biti ista osoba.
a Godine 1992. povjesničar Edwin Yamauchi objavio je članak u kojem je naveo deset imena koja se spominju i u tekstovima iz Perzepolisa i u Knjizi o Esteri.