Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Dobro upoznaj svog neprijatelja!

Dobro upoznaj svog neprijatelja!

Sotonine namjere nisu nam nepoznate (2. KOR. 2:11)

PJESME: 150, 32

1. Što je Jehova u Edenu otkrio o našem neprijatelju?

ADAM je nesumnjivo znao da zmije ne mogu govoriti. Stoga je mogao pretpostaviti da je zmija koja je razgovarala s Evom zapravo bila neko duhovno stvorenje (1. Mojs. 3:1-6). Adam i Eva nisu znali ništa o tom duhovnom biću. Ipak, Adam je svjesno odlučio okrenuti leđa svom nebeskom Ocu punom ljubavi i pridružiti se tom nepoznatom stvorenju u pobuni protiv Boga (1. Tim. 2:14). Jehova je odmah počeo otkrivati pojedinosti o tom zlom neprijatelju koji je zaveo Adama i Evu te je obećao da će ga s vremenom uništiti. No ujedno je upozorio da će se duhovno biće koje je govorilo preko zmije neko vrijeme protiviti onima koji ljube Boga (1. Mojs. 3:15).

2, 3. Koji bi mogao biti razlog zašto Jehova prije dolaska Mesije nije otkrio više o Sotoni?

2 Jehova nam nije otkrio ime svog anđeoskog sina koji se pobunio protiv njega. * Tek nekih 2 500 godina nakon pobune u Edenu otkrio je nešto o tom neprijatelju nazvavši ga Sotona, što na izvornom jeziku znači “protivnik” (Job 1:6). Ustvari, samo tri knjige iz hebrejskog dijela Biblije — 1. Ljetopisa, Job i Zaharija — spominju Sotonu. Zašto Jehova nije prije dolaska Mesije otkrio nešto više o našem neprijatelju?

3 Po svemu sudeći, hebrejske knjige Biblije ne govore puno o Sotoni i njegovom djelovanju zato što mu Jehova nije želio pridati preveliku važnost. Uostalom, taj dio Biblije napisan je prvenstveno zato da pomogne ljudima da prepoznaju Mesiju i slijede ga (Luka 24:44; Gal. 3:24). Kad je Mesija došao, Jehova je preko njega i njegovih učenika otkrio puno toga što danas znamo o Sotoni i anđelima koji su mu se pridružili. * To je i razumljivo jer je Jehova odredio da upravo Isus i njegovi pomazani suvladari unište Sotonu i njegove sljedbenike (Rim. 16:20; Otkr. 17:14; 20:10).

4. Zašto ne trebamo živjeti u strahu od Đavla?

4 Apostol Petar nazvao je Sotonu Đavla ričućim lavom, a Ivan prazmijom i zmajem (1. Petr. 5:8; Otkr. 12:9). Usprkos tome ne trebamo živjeti u strahu od Đavla jer je njegova moć ograničena. (Pročitaj Jakova 4:7.) Štite nas Jehova, Isus i vjerni anđeli. Uz njihovu pomoć možemo se oduprijeti svom neprijatelju. Ipak, dobro je da razmotrimo tri važna pitanja: Koliku moć ima Sotona? Kako on zavodi druge? U kom je smislu njegova moć ograničena? U nastavku ćemo dobiti odgovore na ta pitanja i vidjeti što iz toga možemo naučiti.

KOLIKU MOĆ IMA SOTONA?

5, 6. Zašto ljudske vlasti nisu u stanju učiniti promjene koje čovječanstvo najviše treba?

5 Velik broj anđela pridružio se Sotoni u pobuni. Prije potopa on je naveo neke od njih da imaju spolne odnose sa ženama. Biblija na simboličan način govori o tome kad kaže da je zmaj odvukao sa sobom “trećinu zvijezda nebeskih” (1. Mojs. 6:1-4; Juda 6; Otkr. 12:3, 4). Kad su ti anđeli napustili Božju obitelj, došli su pod Sotoninu vlast. No oni nisu tek neka neorganizirana grupa buntovnika. Sotona je u nevidljivom duhovnom području načinio kopiju Božjeg Kraljevstva. Sebe je proglasio kraljem te organizirao djelovanje demona, kojima je dao određenu vlast i učinio ih vladarima ovog svijeta (Efež. 6:12).

6 Sotona putem svoje duhovne organizacije upravlja svim ljudskim vlastima. To se jasno vidi iz riječi koje je uputio Isusu kad mu je pokazao “sva kraljevstva svijeta”. Rekao mu je: “Dat ću ti vlast nad svima njima i slavu njihovu, jer je meni predana i dajem je kome hoću” (Luka 4:5, 6). Istina, mnoge ljudske vlasti u određenoj mjeri rade za dobrobit svojih građana, a pojedini vladari imaju plemenite namjere. No nijedna ljudska vlast ili vladar nije u stanju učiniti promjene koje čovječanstvo najviše treba (Psal. 146:3, 4; Otkr. 12:12).

7. Kako Sotona koristi krivu religiju i trgovački sustav? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

7 U želji da zavedu “sav svijet” Sotona i demoni ne vrše svoj utjecaj samo putem političkog sustava nego i putem krive religije i trgovačkog sustava (Otkr. 12:9). Sotona Đavo služi se krivom religijom kako bi širio laži o Jehovi. Isto tako, odlučan je u svojim nastojanjima da sakrije Božje ime od što većeg broja ljudi (Jer. 23:26, 27). Uspio je zavarati mnoge iskrene vjernike i uvjeriti ih da služe Bogu, dok oni zapravo štuju demone (1. Kor. 10:20; 2. Kor. 11:13-15). Sotona širi laži i putem trgovačkog sustava, naprimjer laž da su novac i materijalne stvari put do prave sreće (Izr. 18:11). Oni koji povjeruju u nju provedu cijeli svoj život robujući bogatstvu, umjesto da služe Bogu (Mat. 6:24). Ljubav prema materijalnim stvarima s vremenom može posve ugušiti njihovu ljubav prema Bogu (Mat. 13:22; 1. Ivan. 2:15, 16).

8, 9. (a) Koje dvije pouke možemo izvući iz izvještaja o Adamu, Evi i buntovnim anđelima? (b) Zašto je dobro znati da Sotona vlada ovim svijetom?

8 Iz onoga što se dogodilo Adamu, Evi i buntovnim anđelima možemo izvući barem dvije važne pouke. Kao prvo, moramo odlučiti kome ćemo služiti — hoćemo li biti odani Jehovi ili ćemo stati na Sotoninu stranu (Mat. 7:13). Kao drugo, oni koji podupiru Sotonu imaju koristi od toga samo u određenoj mjeri. Adam i Eva dobili su priliku odrediti vlastita mjerila o tome što je dobro, a što zlo, a demoni su dobili određenu mjeru vlasti nad ljudskim vladavinama (1. Mojs. 3:22). No koliko god Sotona “nagradi” one koji stanu na njegovu stranu, oni uvijek gube neizmjerno više nego što dobiju (Job 21:7-17; Gal. 6:7, 8).

9 Zašto je dobro znati da Sotona vlada ovim svijetom? To nam pomaže da imamo uravnoteženo gledište o svjetovnim vlastima i potiče nas da drugima prenosimo dobru vijest. Naravno, mi znamo da Jehova želi da poštujemo svjetovne vlasti (1. Petr. 2:17). On očekuje da se držimo ljudskih zakona dokle god se oni ne kose s njegovim načelima (Rim. 13:1-4). Osim toga, znamo da moramo ostati neutralni i da ne smijemo podržavati nijednu političku stranku ili ljudskog vladara (Ivan 17:15, 16; 18:36). Svjesni smo da Sotona želi sakriti Božje ime i prikazati Jehovu u lošem svjetlu i zato dajemo sve od sebe kako bismo drugima prenijeli istinu o našem Bogu. Ponosno nosimo i koristimo njegovo ime, znajući da ljubav prema Bogu donosi daleko veću sreću i zadovoljstvo nego ljubav prema novcu ili stvarima (Iza. 43:10; 1. Tim. 6:6-10).

KAKO SOTONA ZAVODI DRUGE?

10-12. (a) Kojim se mamcem Sotona poslužio da bi anđele uhvatio u zamku? (b) Koju pouku možemo izvući iz onoga što se dogodilo mnogim anđelima?

10 Sotona se služi vrlo djelotvornim metodama da bi zaveo druge. Naprimjer, ponekad koristi mamce kako bi nekoga podmuklo naveo da učini ono što on želi. S druge strane, ponekad se služi otvorenim napadima.

11 Pogledajmo koji je mamac upotrijebio kako bi zaveo velik broj anđela. Vjerojatno ih je duže vrijeme promatrao da bi saznao kako ih pridobiti na svoju stranu. Anđeli koje je uspio namamiti na grijeh imali su spolne odnose sa ženama. Njihovi su potomci bili nasilni divovi koji su tiranizirali sve oko sebe (1. Mojs. 6:1-4). No moguće je da Sotona kao mamac nije koristio samo spolne odnose nego je anđelima obećao i da će dobiti vlast nad ljudima. Na taj je način možda pokušao spriječiti ispunjenje proročanstva o ženinom potomstvu (1. Mojs. 3:15). Međutim, Jehova je stao na kraj takvim spletkama. Prouzročio je potop i tako osujetio zle namjere Sotone i buntovnih anđela.

Sotona podmuklo koristi razne mamce, naprimjer nemoral, ponos i okultizam (vidi 12. i 13. odlomak)

12 Što učimo iz toga? Nikad ne smijemo zaboraviti da su nemoral i ponos jako djelotvorni Sotonini mamci. Anđeli koji su se pridružili Sotoni vjekovima su služili Bogu u njegovoj blizini. No čak i u takvoj zdravoj sredini mnogi od njih dopustili su da se u njihovom srcu razviju neispravne želje i da ovladaju njima. Slično tome mi možda već desetljećima služimo Bogu u zemaljskom dijelu njegove organizacije, koju krasi duhovna i moralna čistoća. Usprkos tome što se nalazimo u takvoj zdravoj sredini, i kod nas se mogu razviti nečiste želje (1. Kor. 10:12). Zato je jako važno stalno preispitivati svoje srce, boriti se protiv ponosa i odbacivati nemoralne misli! (Gal. 5:26; pročitaj Kološanima 3:5).

13. Koji je još jedan djelotvoran Sotonin mamac i što možemo učiniti kako nas ne bi privukao?

13 Okultizam je još jedan mamac koji Sotona vrlo uspješno koristi. Zanimanje za demone ne promiče samo putem krive religije nego i putem industrije zabave. Filmovi, elektroničke igre i drugi mediji prikazuju okultizam kao nešto uzbudljivo. Što možemo učiniti kako ne bismo upali u tu zamku? Ne bismo trebali očekivati da Božja organizacija propisuje koja je vrsta zabave prihvatljiva za nas, a koja nije. Svatko od nas mora oblikovati svoju savjest kako bi donosio odluke koje su u skladu s Božjim mjerilima (Hebr. 5:14). Isto tako, naša ljubav prema Bogu ne smije biti licemjerna, kao što nas je u svojoj nadahnutoj poslanici upozorio apostol Pavao (Rim. 12:9). Zato je dobro da se pitamo: “Hoću li zbog svog izbora zabave ispasti licemjer? Kad bi osobe s kojima proučavam Bibliju ili ih redovito posjećujem vidjele na koji se način zabavljam, bi li zaključile da jedno govorim, a drugo radim?” Što su naša djela više u skladu s našim riječima, manja je vjerojatnost da ćemo upasti u Sotoninu zamku (1. Ivan. 3:18).

Sotona koristi otvorene napade, naprimjer zabranu djelovanja, pritisak vršnjaka i protivljenje obitelji (vidi 14. odlomak)

14. Kako bi nas Sotona mogao napasti i što će nam pomoći da odolimo njegovim napadima?

14 Osim što koristi mamce, Sotona se služi otvorenim napadima ne bi li nas naveo da budemo nevjerni Jehovi. Naprimjer, može utjecati na vlasti kako bi nam zabranile propovijedanje. Isto tako, može navesti naše kolege na poslu i u školi da nam se rugaju zato što želimo živjeti po biblijskim moralnim mjerilima (1. Petr. 4:4). Preko dobronamjernih članova obitelji može nas pokušati odvratiti od toga da idemo na sastanke (Mat. 10:36). Kako u takvim situacijama možemo ostati nepokolebljivi? Kao prvo, ne zaboravimo da Sotona vodi rat protiv nas. Stoga se ne trebamo čuditi što smo stalno izloženi njegovim napadima (Otkr. 2:10; 12:17). Kao drugo, uvijek imajmo na umu koji je pravi razlog takvih napada. Naime, Sotona tvrdi da ćemo služiti Bogu samo dok nam to odgovara i da ćemo mu okrenuti leđa kad se nađemo u nekoj nevolji (Job 1:9-11; 2:4, 5). Kao treće, moramo stalno moliti Jehovu za snagu. On nas nikad neće napustiti! (Hebr. 13:5).

U KOM JE SMISLU SOTONINA MOĆ OGRANIČENA?

15. Može li nas Sotona prisiliti da učinimo nešto protiv svoje volje? Objasni.

15 Sotona ne može prisiliti ljude da čine nešto što ne žele (Jak. 1:14). No mnogi i ne znajući staju na njegovu stranu. Nakon što netko upozna istinu, mora odabrati kome će služiti (Djela 3:17; 17:30). Ako smo čvrsto odlučili vršiti Božju volju, Sotona ni na koji način neće moći slomiti našu vjernost Bogu (Job 2:3; 27:5).

16, 17. (a) Što još Sotona i demoni ne mogu učiniti? (b) Zašto se možemo bez straha naglas moliti Jehovi?

16 Što još Sotona i demoni ne mogu učiniti? Naprimjer, Biblija nigdje ne ukazuje na to da oni znaju što nam je u mislima i srcu. Ona otkriva da to mogu samo Jehova i Isus (1. Sam. 16:7; Mar. 2:8). No što kad razgovaramo s drugima ili se molimo naglas? Trebamo li se bojati da će Đavo ili demoni iskoristiti protiv nas ono što čuju? Ne trebamo. Zašto? Mi se ne bojimo činiti dobra djela u službi Jehovi iako nas Đavo može vidjeti, zar ne? Slično tome ne bismo se trebali ustručavati moliti naglas samo zato što bi nas Đavo mogao čuti. Zapravo, u Bibliji je zapisano da su se mnogi Božji sluge molili naglas i nigdje se ne kaže da su se bojali da će ih Đavo čuti (1. Kralj. 8:22, 23; Ivan 11:41, 42; Djela 4:23, 24). Ako dajemo sve od sebe kako bi naše riječi i djela bili u skladu s Božjom voljom, možemo biti sigurni da Jehova neće dopustiti Đavlu da nam nanese trajnu štetu. (Pročitaj Psalam 34:7.)

17 Istina, trebamo dobro upoznati svog neprijatelja, ali ne trebamo živjeti u strahu od njega. Uz Jehovinu pomoć čak i mi nesavršeni ljudi možemo pobijediti Sotonu (1. Ivan. 2:14). Ako mu se suprotstavimo, pobjeći će od nas (Jak. 4:7; 1. Petr. 5:9). U današnje vrijeme Sotona posebno cilja na mlade. Što oni mogu učiniti kako bi mu se oduprli? O tome govori sljedeći članak.

^ odl. 2 Biblija otkriva imena nekih anđela (Suci 13:18; Dan. 8:16; Luka 1:19; Otkr. 12:7). Budući da je Jehova dao ime svakoj zvijezdi, logično je zaključiti da svi njegovi anđeoski sinovi, pa tako i onaj koji je postao Sotona, imaju svoje ime (Psal. 147:4).

^ odl. 3 Izraz “Sotona” u hebrejskim knjigama Biblije spominje se samo 18 puta, a u grčkima više od 30 puta.