1-2. (a) Koji primjer pokazuje da ljudi imaju prirodnu potrebu za utjehom te da je mogu pružiti drugima? (b) Što neka djeca doživljavaju?

SVI ljudi imaju prirodnu potrebu za utjehom, ali i izvanrednu sposobnost da je pruže drugima. Naprimjer, kad malo dijete u igri padne i ozlijedi koljeno, ono će uplakano potrčati mami ili tati. Roditelji ne mogu izliječiti ranu, ali mogu utješiti dijete. Pitat će ga što se dogodilo, obrisati mu suze, uzeti ga u naručje te ga nježnim riječima umiriti, a na ranu će možda staviti neki lijek ili flaster. Dijete će ubrzo prestati plakati i vratiti se svojoj igri. Rana na koljenu s vremenom će zacijeljeti.

² No ima djece koja zadobiju daleko teže rane, jer su žrtve spolnog zlostavljanja. Neka to dožive jednom, a neka zlostavljanje trpe godinama. U svakom slučaju, ono ostavlja duboke emocionalne rane. Neki počinitelji budu uhićeni i kažnjeni, dok drugi prođu nekažnjeno, barem zasad. No čak i kad pravedna kazna brzo uslijedi, dijete još dugo trpi štetne posljedice zlostavljanja, možda čak i u odrasloj dobi.

3. Prema 2. Korinćanima 1:3, 4, što Jehova želi i na koja ćemo pitanja dobiti odgovor?

³ Što može pomoći kršćaninu koji je u djetinjstvu bio zlostavljan te u odrasloj dobi još uvijek pati zbog toga? (Pročitaj 2. Korinćanima 1:3, 4.) Sasvim sigurno, naš nebeski Otac želi da njegovi sluge osjete ljubav i dobiju potrebnu utjehu. Stoga razmotrimo tri pitanja: (1) Zašto je žrtvama spolnog zlostavljanja potrebna utjeha? (2) Tko im je može pružiti? (3) Na koje praktične načine im se može pružiti utjeha?

4-5. (a) Zašto je važno imati na umu da se djeca jako razlikuju od odraslih? (b) Kako zlostavljanje može utjecati na djetetovo povjerenje u druge?

⁴ Neke osobe koje su u djetinjstvu bile zlostavljane još uvijek trebaju utjehu, iako je od tog traumatičnog iskustva prošlo već mnogo godina. Zašto? Da bismo to bolje razumjeli, trebamo imati na umu da se djeca jako razlikuju od odraslih. Zlostavljanje na dijete često utječe sasvim drugačije nego na odraslu osobu. U kom pogledu?

⁵ Za djecu je važno da izgrade blizak i povjerljiv odnos s onima koji ih odgajaju i brinu se o njima. Takav odnos djeci pruža osjećaj sigurnosti te ona uče imati povjerenja u ljude koji ih vole (Psal. 22:9). Nažalost, djecu se većinom zlostavlja u vlastitom domu, a zlostavljači su najčešće članovi uže obitelji i bliski prijatelji. Kad netko na taj način izda djetetovo povjerenje, ono postaje nepovjerljivo i možda mu je još godinama teško vjerovati drugima.

6. Zašto je spolno zlostavljanje djece okrutno i ostavlja teške posljedice?

⁶ Djeca su posebno ranjiva, a spolno zlostavljanje okrutan je čin koji ostavlja na njih teške posljedice. Djetetu se nanosi velika šteta ako ga se prisiljava na seksualne radnje za koje nije spremno. Ono se još godinama mora razvijati da bi bilo fizički, emocionalno i mentalno zrelo za brak i spolne odnose. Zlostavljanje može jako iskriviti njegovo gledište o seksu, o sebi ili o drugim ljudima koji se žele zbližiti s njim.

7. (a) Zašto lukavi napasnici lako prevare dijete i kako to čine? (b) Do čega mogu dovesti takve laži?

⁷ Djeca nemaju razvijenu sposobnost razmišljanja i prosuđivanja kao odrasli te nisu uvijek u stanju prepoznati i izbjeći opasnost (1. Kor. 13:11). Zato su lak plijen lukavim napasnicima. Oni im govore laži, naprimjer da je dijete samo krivo što ga se zlostavlja, da mora skrivati što se događa, da nitko neće mariti niti mu povjerovati ako prijavi zlostavljanje ili da su spolne radnje između odrasle osobe i djeteta sasvim normalne i izraz iskrene ljubavi. Takve pakosne laži mogu iskriviti djetetov način razmišljanja i ponekad trebaju proći godine da shvati što je istina. Zlostavljano dijete može odrastati u uvjerenju da je oštećeno, prljavo i nedostojno ljubavi i utjehe.

8. Zašto možemo biti sigurni da Jehova može pružiti utjehu onima koji su doživjeli zlostavljanje?

⁸ Stoga nije nikakvo čudo što spolno zlostavljanje može prouzročiti trajne posljedice. To je doista okrutan zločin! Činjenica da je toliko raširen jasan je dokaz da živimo u posljednjim danima, kad su mnogi “bezosjećajni prema drugima”, a “zli ljudi i varalice [napreduju] sa zla na gore” (2. Tim. 3:1-5, 13). Sotonine metode zaista su zle i žalosno je što je uspio navesti ljude da rade ono što on želi. Međutim, Jehova je daleko moćniji od Sotone i njegovih slugu. Njega Sotona ne može prevariti svojim taktikama. Možemo biti sigurni da Jehova itekako vidi svu našu bol i da nam može pružiti potrebno ohrabrenje. Sretni smo što služimo “Bogu svake utjehe”. On nas “tješi u svakoj našoj nevolji, da bismo mi mogli tješiti one koji su u kakvoj god nevolji istom utjehom kojom nas same tješi Bog” (2. Kor. 1:3, 4). No preko koga Jehova pruža utjehu svojim slugama?

9. Prema Davidovim riječima iz Psalma 27:10, što će Jehova učiniti za one koje je iznevjerila njihova vlastita obitelj?

⁹ Utjeha je naročito potrebna onima koje roditelji nisu zaštitili od zlostavljanja, iako su znali za to, ili su ih napastovale njima bliske osobe. Psalmist David znao je da je Jehova najpouzdaniji izvor utjehe. (Pročitaj Psalam 27:10.) Bio je uvjeren da će Jehova prigrliti one koje je iznevjerila njihova obitelj. Kako Jehova to čini? Preko ljudi koji mu vjerno služe. Nama su braća i sestre u skupštini poput obitelji. Naprimjer, Isus je za svakoga tko zajedno s njim služi Jehovi rekao: “Taj mi je brat i sestra i majka” (Mat. 12:48-50).

10. Kako je apostol Pavao opisao svoju starješinsku službu?

¹⁰ U kom smislu nam kršćanska skupština može biti poput obitelji? Razmotrimo jedan primjer. Apostol Pavao bio je vjeran starješina i marljivo je služio svojoj braći te im bio pravi uzor. Čak je pod nadahnućem pozvao druge kršćane da se ugledaju na njega kao što se on ugledao na Krista (1. Kor. 11:1). Zapazi kako je Pavao jednom prilikom opisao svoju starješinsku službu: “Bili smo blagi prema vama, kao majka koja hrani i njeguje svoju djecu” (1. Sol. 2:7). Poput njega, današnji vjerni starješine mogu blagim i obzirnim riječima na temelju Biblije pružiti utjehu onima kojima je to potrebno.

11. Kako znamo da starješine nisu jedini koji mogu pružiti utjehu?

¹¹ Jesu li starješine jedini koji mogu tješiti žrtve zlostavljanja? Nisu. Svi mi dužni smo tješiti jedni druge (1. Sol. 4:18). Naročito duhovno zrele kršćanke mogu biti od velike pomoći sestrama koje trebaju podršku. Zanimljivo je da je Jehova sebe usporedio s majkom koja tješi svog sina (Iza. 66:13). Biblija govori o ženama koje su pružale utjehu onima  koji su se našli u nevolji (Job 42:11). Jehova je sigurno jako sretan kad vidi kako današnje kršćanke hrabre svoje suvjernice koje proživljavaju veliku emocionalnu bol! U nekim slučajevima starješine mogu diskretno zamoliti neku zrelu kršćanku da pomogne sestri koja se bori s takvim osjećajima. *

12. Na što trebamo paziti kad želimo nekoga utješiti?

¹² Naravno, kad pomažemo nekom suvjerniku, trebamo paziti kako mu ne bismo postavljali pitanja o privatnim stvarima koje on želi zadržati za sebe (1. Sol. 4:11). No što možemo učiniti za one koji žele i trebaju pomoć i utjehu? Razmotrimo pet savjeta koji se temelje na Bibliji.

13. Prema izvještaju iz 1. Kraljevima 19:5-8, što je Jehovin anđeo učinio za Iliju i kako ga mi možemo oponašati?

¹³ Pruži praktičnu pomoć. Kad je prorok Ilija morao pobjeći da spasi živu glavu, bio je toliko obeshrabren da je poželio umrijeti. Jehova je svom malodušnom proroku poslao moćnog anđela. Anđeo mu je pružio vrlo praktičnu pomoć. Dao mu je topli obrok i potaknuo ga da jede. (Pročitaj 1. Kraljevima 19:5-8.) Iz tog izvještaja učimo nešto važno: Ponekad neka jednostavna, praktična gesta može učiniti puno dobra. Možda nekim jelom, malim poklonom ili suosjećajnim pisamcem možemo potištenom bratu ili sestri dati do znanja da ih volimo i da nam je stalo do njih. Ako nam je nelagodno razgovarati s tom osobom o bolnim ili vrlo osobnim temama, možda joj možemo pružiti podršku na takve praktične načine.

14. Što učimo iz izvještaja o Iliji?

¹⁴ Potrudi se da se osoba koja je bila žrtva zlostavljanja osjeća sigurno i ugodno. Iz izvještaja o Iliji možemo izvući još jednu pouku. Jehova je na čudesan način pomogao svom proroku da smogne snage prijeći dalek put do gore Horeba. Ilija se možda osjećao sigurno na tom udaljenom mjestu, gdje je stoljećima ranije Jehova sklopio savez sa svojim narodom. Možda je imao osjećaj da je konačno dovoljno daleko od onih koji su ga htjeli ubiti. Što učimo iz toga? Ako želimo pružiti utjehu žrtvama zlostavljanja, možda ćemo im najprije morati pomoći da se osjećaju sigurno. Naprimjer, starješine trebaju imati na umu da će se sestra kojoj je potrebna utjeha možda osjećati ugodnije i sigurnije uz šalicu čaja u opuštenoj atmosferi svog doma nego u dvorani. No u nekom drugom slučaju možda vrijedi baš suprotno.

15-16. Što znači biti dobar slušač?

¹⁵ Budi dobar slušač. Biblija nam pruža jasan savjet: “Svaki čovjek treba biti brz slušati, a spor govoriti” (Jak. 1:19). Jesmo li dobri slušači? Možda smatramo da je slušanje pasivna radnja i da to znači biti miran, gledati osobu i ništa ne govoriti. No pažljivo slušanje podrazumijeva puno više od toga. Naprimjer, kad se Ilija konačno izjadao Jehovi, on ga je pažljivo saslušao. Vidio je da je Ilija uplašen, usamljen i uvjeren da je sav njegov trud bio uzaludan. Jehova mu je s ljubavlju pomogao da pobijedi sve te negativne osjećaje. Pokazao je da je doista slušao Iliju (1. Kralj. 19:9-11, 15-18).

 ¹⁶ Kako mi možemo pokazati suosjećanje i ljubav onome koga slušamo? Ponekad je dovoljno reći nekoliko toplih i obzirnih riječi. Možda možeš reći: “Jako mi je žao što ti se to dogodilo. To ne bi smjelo doživjeti niti jedno dijete!” Možeš postaviti poneko pitanje kako bi točno razumio što ti osoba želi reći. Naprimjer, mogao bi je upitati: “Možeš li mi, molim te, pojasniti što time misliš?” ili “Kad si to rekao, ja sam zaključio da... Jesam li te dobro shvatio?” Takve obzirne riječi mogu uvjeriti osobu da je doista slušaš i trudiš se razumjeti je (1. Kor. 13:4, 7).

17. Zašto trebamo biti strpljivi i “spori govoriti”?

¹⁷ Pritom pazi da budeš “spor govoriti”. Nemoj prekidati osobu kako bi joj dao savjet ili ispravio njezin način razmišljanja. I budi strpljiv! Kad je Ilija izlio srce Jehovi, njegove su riječi bile odraz duboke tuge i tjeskobe. Čak i kad mu je kasnije Jehova ojačao vjeru, Ilija je opet istim riječima ponovio sve što je rekao i prije (1. Kralj. 19:9, 10, 13, 14). Što učimo iz toga? Ponekad osoba ima potrebu više puta pričati o svojim bolnim osjećajima. Poput Jehove, mi bismo je trebali strpljivo slušati. Umjesto da joj nudimo rješenja, puno je bolje da pokažemo suosjećanje, obzirnost i samilost (1. Petr. 3:8).

18. Kakve molitve mogu utješiti osobe koje pate?

¹⁸ Moli se od srca s osobom koja pati. Netko tko je jako potišten možda nije u stanju moliti se. Možda ima osjećaj da nije dostojan obratiti se Jehovi. Ako želimo utješiti takvu osobu, možemo se pomoliti s njom i u molitvi spomenuti njezino ime. Možemo reći Jehovi koliko ta osoba znači i nama i cijeloj skupštini te ga zamoliti da ublaži njenu bol i utješi je. Takve molitve mogu biti izuzetno utješne (Jak. 5:16).

19. Što nam može pomoći da pronađemo riječi kojima ćemo utješiti nekoga?

 ¹⁹ Neka tvoje riječi budu blage i utješne. Razmisli prije nego što nešto kažeš. Nepromišljene riječi mogu boljeti, a one blage i obzirne mogu biti poput lijeka (Izr. 12:18). Zato se moli Jehovi da ti pomogne naći tople, utješne i umirujuće riječi. Imaj na umu da nema snažnijih i utješnijih riječi od onih koje je Jehova dao zapisati u Bibliji (Hebr. 4:12).

20. Kakvo mišljenje o sebi imaju neke žrtve zlostavljanja i na što ih trebamo podsjetiti?

²⁰ Neki naši suvjernici koji su u prošlosti bili zlostavljani uvjereni su da su prljavi, bezvrijedni i čak nedostojni ljubavi. To je užasna laž! Stoga koristi Bibliju kako bi ih podsjetio na to koliko ih Jehova voli. (Vidi okvir  “Utjeha iz Božje Riječi”.) Sjetimo se kako je anđeo s ljubavlju ojačao proroka Danijela kad je on bio slab i potišten. Time je Jehova svom vjernom proroku dao do znanja da mu je mio i dragocjen (Dan. 10:2, 11, 19). Naša braća i sestre koji nose u sebi veliku bol također su dragocjeni Jehovi!

21. Kakva budućnost očekuje sve zlostavljače koji se ne kaju i što svi možemo činiti za one kojima je nanesena nepravda?

²¹ Kad tješimo druge, pomažemo im da se sjete da ih Jehova jako voli. Osim toga, nikad ne smijemo zaboraviti da je Jehova Bog pravde. Njemu nije skriveno niti jedno zlodjelo. On sve vidi i pobrinut će se da svi zlostavljači koji se ne kaju na koncu budu kažnjeni (4. Mojs. 14:18). No dok ne dođe taj dan, učinimo sve što možemo kako bismo žrtvama zlostavljanja pokazali ljubav. Nije li utješno znati da će Jehova zauvijek izliječiti rane koje im je nanio Sotona i njegov svijet? Uskoro će doći vrijeme kad im se bolna sjećanja više neće javljati u mislima i srcu! (Iza. 65:17).