1, 2. Na što je Isus mislio kad je rekao riječi iz Ivana 4:35, 36?

NA PUTU za Galileju Isus je prolazio kroz polja na kojima je vjerojatno rastao mladi ječam (Ivan 4:3–6). Do žetve je bilo još otprilike četiri mjeseca. Stoga je vjerojatno zvučalo neobično kad je Isus svojim učenicima rekao: “Podignite oči i pogledajte polja, kako su zrela za žetvu!” (Pročitaj Ivana 4:35, 36.) Što je time htio reći?

² Isus je očito govorio o duhovnoj žetvi, u kojoj se skupljaju ljudi, a ne žito. Razmotri što se dogodilo neposredno prije toga. Iako su Židovi obično izbjegavali Samarićane, Isus je propovijedao jednoj Samarićanki, a ona ga je slušala. Ustvari, dok je Isus govorio o poljima koja su “zrela za žetvu”, mnoštvo Samarićana koji su od te žene čuli za njega došlo mu je u susret jer su htjeli da im kaže nešto više (Ivan 4:9, 39–42). U jednom biblijskom priručniku o tom se izvještaju kaže: “Po velikom zanimanju koje su pokazali ti ljudi jasno se vidjelo da su bili poput žita zrelog za žetvu.”

3. Zašto ćeš postati bolji propovjednik budeš li na ljude gledao onako kako je gledao Isus?

³ A kako ti gledaš na ljude kojima propovijedaš dobru vijest? Smatraš li da su poput žita koje je zrelo za žetvu? Budeš li imao takav stav, postat ćeš bolji propovjednik. U kom smislu? Kao prvo, propovijedat ćeš još revnije, svjestan da je razdoblje žetve ograničeno i da ne smijemo gubiti vrijeme. Kao drugo, bit ćeš sretan jer ćeš u duhovnoj žetvi davati sve od sebe. Biblija kaže: “Ljudi [se] raduju u vrijeme žetve” (Iza. 9:3). Kao treće, na svaku ćeš osobu gledati kao na potencijalnog učenika, pa ćeš svoj pristup prilagoditi onome što nju zanima.

4. Što ćemo naučiti od apostola Pavla?

 ⁴ Neki Isusovi sljedbenici možda su smatrali da Samarićani nikad neće postati njegovi učenici. No Isus nije tako razmišljao. On je na njih gledao kao na svoje potencijalne učenike. I mi na ljude koji žive na našem području trebamo gledati kao na potencijalne Kristove učenike. Apostol Pavao pružio nam je u tom pogledu izvanredan primjer. Što možemo naučiti od njega? U ovom članku vidjet ćemo da je Pavao (1) znao nešto o vjerovanjima ljudi kojima je propovijedao, (2) razumio što ih zanima i (3) gledao na njih kao na potencijalne Isusove učenike.

5. Zašto je Pavao mogao dobro razumjeti ljude koji su ga slušali u sinagogi?

⁵ Pavao je često propovijedao u židovskim sinagogama. Naprimjer, u sinagogi u Solunu “tri je subote [sa Židovima] raspravljao na temelju Pisama” (Djela 17:1, 2). Pavao je bio Židov te je od djetinjstva išao u sinagogu i zato se ondje sigurno osjećao ugodno (Djela 26:4, 5). Pavao je dobro poznavao svoje sunarodnjake, pa im je propovijedao bez ustručavanja (Filip. 3:4, 5).

6. Po čemu su se ljudi kojima je Pavao propovijedao na atenskom trgu razlikovali od onih u sinagogi?

⁶ Nakon što je Pavao zbog progona morao pobjeći iz Soluna, a potom i iz Bereje, došao je u Atenu. I ondje je “raspravljao (...) u sinagogi sa Židovima i drugima koji su štovali Boga” (Djela 17:17). No dok je propovijedao na atenskom trgu, Pavao je imao drugačije slušateljstvo. Među onima koji su ga slušali bili su filozofi i drugi ne-Židovi koji su na njegovu poruku gledali kao na neko “novo učenje”. Rekli su mu: “Puniš nam uši nekim čudnim tvrdnjama” (Djela 17:18–20).

7. Prema Djelima apostolskim 17:22, 23, kako je Pavao način na koji je objavljivao dobru vijest prilagodio svojim slušateljima?

⁷ Pročitaj Djela apostolska 17:22, 23. Dok je Pavao propovijedao u Ateni, ne-Židovima na trgu nije svoju poruku iznosio na isti način kao i Židovima u sinagogi. Pavao je vjerojatno razmišljao o tome što vjeruju ljudi u Ateni. Dobro je promotrio sve oko sebe i obratio pažnju na njihove vjerske običaje. Zatim se potrudio naći dodirne točke između biblijske istine i njihovih vjerovanja. Jedan je  bibličar rekao: “Kao kršćanin židovskog porijekla, Pavao uviđa da Grci štuju poganske bogove, a ne ‘pravog’ Boga kojem služe Židovi i kršćani. Ipak, on nastoji Atenjanima objasniti da im Bog kojeg on objavljuje zapravo nije nepoznat.” Dakle, Pavao je bio spreman prilagoditi svoj pristup. Atenjanima je rekao da poruka koju on objavljuje dolazi od “nepoznatog Boga” kojeg i oni štuju. Premda ne-Židovi nisu poznavali Božju Riječ, Pavao nije zaključio da oni nikad neće postati kršćani. Naprotiv, gledao je na njih kao na žito koje je zrelo za žetvu te je prilagodio način na koji im je objavljivao dobru vijest.

8. (a) Po čemu možeš zaključiti što vjeruju ljudi na tvom području? (b) Što bi mogao reći ako ti netko sam kaže kojoj religiji pripada?

⁸ Poput Pavla, koristi svoju moć zapažanja. Obrati pažnju na detalje koji otkrivaju što vjeruju ljudi na tvom području. Naprimjer, kako izgleda njihov dom ili auto? Možeš li po nečijem imenu, odjeći i izgledu, a možda i načinu izražavanja zaključiti kojoj religiji pripada? Možda ti je čovjek sam rekao koje je vjere. U takvoj situaciji jedna specijalna pionirka obično kaže: “Ne želim vam nametati svoja vjerovanja, samo bih htjela s vama porazgovarati o...”

9. Što bi mogao biti zajednički temelj u razgovoru s osobom koja je religiozna?

⁹ O kojim bi temama mogao razgovarati s nekim tko je religiozan? Nastoj pronaći nešto što vam je zajedničko. Osoba možda vjeruje u samo jednog Boga, možda Isusa smatra spasiteljem ljudskog roda ili misli da je svijet prepun zla i da mu uskoro mora doći kraj. Posluži se onim u čemu se slažeš s tom osobom kako bi joj biblijsku poruku prezentirao na način koji će joj biti zanimljiv.

10. Što bismo trebali saznati i zašto?

¹⁰ Imaj na umu da ljudi ne moraju vjerovati u sve što njihova religija naučava. Zato čak i kad saznaš kojoj religiji osoba pripada, potrudi se saznati što ona osobno vjeruje. “Danas su vjerovanja mnogih ljudi zapravo spoj filozofskih ideja i učenja njihove religije”, primijetio je David, specijalni pionir u Australiji. Donalta iz Albanije kaže: “Neki s kojima razgovaramo kažu da imaju svoju religiju, ali kasnije priznaju da zapravo ne vjeruju u Boga.” A jedan misionar iz Argentine zapazio je da neki ljudi kažu kako vjeruju u Trojstvo, ali ustvari ne misle da su Otac, Sin i sveti duh jedan Bog.  On kaže: “Kad znaš što ljudi zapravo vjeruju, puno ti je lakše s njima naći zajednički jezik.” Zato nastoj saznati što ljudi doista vjeruju. Tada ćeš i ti poput Pavla moći reći: “Svima sam bio sve” (1. Kor. 9:19–23).

11. Što je Pavao činio kako bi Listranima biblijsku poruku iznio na privlačan način?

¹¹ Pročitaj Djela apostolska 14:14–17. Pavao je razabrao što zanima ljude kojima se obraćao i zatim je tome prilagodio svoj pristup. Mnoštvo koje ga je slušalo u Listri nije znalo gotovo ništa o Božjoj Riječi. Zato je Pavao koristio argumente koje su ti ljudi mogli razumjeti. Ukazao im je na to da im Bog daje obilan urod i omogućava da uživaju u životu. Služio se riječima i primjerima koje su njegovi slušatelji mogli lako razumjeti.

12. Kako možeš razabrati što osobu zanima i tome prilagoditi svoju prezentaciju?

¹² Trudi se razabrati što zanima ljude na tvom području i tome prilagodi svoju prezentaciju. Kako možeš utvrditi što osobu zanima dok prilaziš njoj ili njenom domu? Kao što smo već spomenuli, koristi svoju moć zapažanja. Možda osoba radi u vrtu, čita knjigu, popravlja auto ili se bavi nečim drugim. Ako je prikladno, možeš spomenuti to što osoba radi kako biste započeli razgovor (Ivan 4:7). Čak ti i njena odjeća može reći nešto o njoj – koje je nacionalnosti, što je po zanimanju ili za koji sportski klub navija. “Započeo sam razgovor s jednim 19-godišnjakom koji je na majici imao sliku poznatog pjevača”, rekao je Gustavo. “Pitao sam ga nešto u vezi s tim, pa mi je rekao zašto voli tog pjevača. Naš razgovor doveo je do biblijskog tečaja i on je sada naš brat.”

13. Kako možeš na zanimljiv način ponuditi biblijski tečaj?

¹³ Kad nekome ponudiš biblijski tečaj, istakni ono što bi njemu moglo biti  zanimljivo. Pokaži mu kako će mu proučavanje Biblije koristiti (Ivan 4:13–15). Navedimo jedan primjer. Našu sestru Poppy pozvala je u kuću jedna žena koja je pokazala zanimanje. Kad je Poppy vidjela na zidu diplomu na kojoj je pisalo da je žena profesorica pedagogije, zaključila je da bi je moglo zanimati obrazovanje, pa je istaknula da i mi educiramo ljude putem biblijskih tečajeva i naših sastanaka. Žena je prihvatila tečaj i već je idući dan došla na sastanak, a ubrzo nakon toga prisustvovala je i pokrajinskom sastanku. Krstila se godinu dana kasnije. Upitaj se: Što zanima osobe koje redovito posjećujem? Mogu li im prezentirati proučavanje Biblije na način koji će ih zainteresirati?

14. Kako možeš biblijski tečaj prilagoditi svakom interesentu?

¹⁴ Kad počneš s nekim proučavati Bibliju, svaki se put dobro pripremi za tečaj. Razmišljaj o životnim okolnostima i interesima te osobe. Dok se pripremaš, izaberi retke koje ćeš pročitati, film koji bi mogao pokazati i usporedbu kojom bi mogao objasniti neko biblijsko učenje. Upitaj se: Što bi se posebno moglo svidjeti toj osobi i koje bi joj misli mogle doprijeti do srca? (Izr. 16:23). Naša sestra Flora, koja služi kao pionirka u Albaniji, proučavala je s jednom ženom koja je odlučno rekla: “Ja nikako ne mogu prihvatiti učenje o uskrsnuću.” Flora nije forsirala tu temu. Ispričala je: “Smatrala sam da ta žena najprije mora upoznati Boga koji nam je dao nadu u uskrsnuće.” Nakon toga Flora je na svakom tečaju isticala Jehovinu ljubav, mudrost i moć. S vremenom je ta žena svim srcem povjerovala u uskrsnuće. Sada je revan Jehovin svjedok.

15. Prema Djelima apostolskim 17:16–18, što je Pavla smetalo kod Atenjana, no zašto im je on ipak propovijedao?

¹⁵ Pročitaj Djela apostolska 17:16–18. Iako je Pavao vidio da je Atena puna idola, spolnog nemorala i prožeta poganskom filozofijom, nije zaključio da su Atenjani beznadni slučaj. Čak ga ni njihove uvrede nisu spriječile da im propovijeda. I sam Pavao prije je bio “hulnik, progonitelj i drznik”, a ipak je postao kršćanin (1. Tim. 1:13). Kao što je Isus vjerovao da Pavao može postati njegov učenik, tako je i Pavao vjerovao da Atenjani mogu postati Isusovi učenici. I pokazalo se da je s pravom tako razmišljao (Djela 9:13–15; 17:34).

16, 17. Kako znamo da sve vrste ljudi mogu postati Kristovi učenici? Navedi primjer.

¹⁶ Među onima koji su u 1. stoljeću postali Isusovi učenici bilo je ljudi svih vrsta. Kad je Pavao pisao kršćanima u grčkom gradu Korintu, rekao je da su neki iz te skupštine nekad bili zločinci ili su živjeli krajnje nemoralno. Potom je dodao: “Takvi su bili neki od vas, ali oprani ste” (1. Kor. 6:9–11). Kako bi ti gledao na te ljude da si ih sreo dok su još bili u svijetu? Bi li vjerovao da se mogu promijeniti i postati Kristovi učenici?

¹⁷ U današnje vrijeme mnogi su spremni učiniti potrebne promjene da bi postali Isusovi učenici. Naprimjer, Yukina, specijalna pionirka iz Australije, uvjerila se da sve vrste ljudi mogu prihvatiti biblijsku poruku. Jednom je u agenciji za nekretnine zapazila mladu ženu koja je bila odjevena u široku, vrećastu odjeću i na sebi je imala puno tetovaža. “Isprva sam oklijevala, ali onda sam ipak počela s njom razgovarati”,  kaže Yukina. “Saznala sam da toliko voli Bibliju da si je dala istetovirati neke stihove iz Psalama!” Žena je počela proučavati i dolaziti na sastanke. *

18. Zašto ne bismo smjeli unaprijed donositi sud o ljudima?

¹⁸ Je li Isus smatrao da su polja zrela za žetvu zato što je očekivao da će većina ljudi postati njegovi sljedbenici? Nipošto. Biblija je prorekla da će relativno malo ljudi povjerovati u njega (Ivan 12:37, 38). Osim toga, Isus je imao čudesnu sposobnost da vidi što je ljudima u srcu (Mat. 9:4). Iako je malobrojnim ljudima koji su povjerovali u njega posvetio više pažnje, ipak je svima revno propovijedao. Koliko bismo tek mi, koji ne znamo što je ljudima u srcu, trebali paziti da ne donosimo unaprijed sud o svom području ili nekome koga sretnemo! Umjesto toga, trebali bismo na ljude gledati kao na potencijalne Kristove učenike. Marc, misionar iz Burkine Faso, rekao je: “Oni za koje mislim da će dobro napredovati, često prestanu proučavati. A oni za koje mislim da neće od njih biti ništa, na koncu jako dobro napreduju. Zato sam zaključio da je puno bolje pustiti Jehovinom duhu da vodi stvari.”

19. Kako bismo trebali gledati na ljude na našem području?

¹⁹ Možda nam se na prvi pogled čini da na našem području nema puno ljudi koji su poput zrelog žita spremnog za žetvu. No sjetimo se što je Isus rekao svojim učenicima. Polja su zrela za žetvu! Ljudi se mogu promijeniti i postati Kristovi učenici. Jehova vjeruje da ljudi na našem području mogu postati Kristovi sljedbenici i oni su dragocjeni u njegovim očima (Hag. 2:7). Budemo li na ljude gledali onako kako na njih gledaju Jehova i Isus, razmišljat ćemo o njihovim životnim okolnostima i interesima. Nećemo u njima vidjeti beznadne slučajeve, nego našu buduću braću i sestre.