1, 2. (a) Što nam je Jehova otkrio? (b) Što nam jamče riječi iz Izaije 46:10, 11 i 55:11?

NA SAMOM početku Biblije nalaze se ove jednostavne, ali duboke riječi: “U početku stvorio je Bog nebo i zemlju” (1. Mojs. 1:1). Istina, nama je vidljiv tek djelić kozmičkog prostranstva i o mnogim zadivljujućim Božjim djelima, kao što su svemir, svjetlost ili gravitacija, znamo vrlo malo (Prop. 3:11). No Jehova nam je otkrio s kojim je naumom stvorio Zemlju i čovjeka. Zemlja je trebala biti idealan dom za ljude stvorene na Božju sliku (1. Mojs. 1:26). Oni su trebali biti Jehovina djeca, a on njihov Otac.

² Iz trećeg poglavlja Prve knjige Mojsijeve doznajemo da je Jehovin naum naišao na prepreku (1. Mojs. 3:1-7). No za Jehovu ta prepreka nije bila nepremostiva. Njega baš nitko ne može spriječiti da ostvari ono što želi (Iza. 46:10, 11; 55:11). Zato možemo biti sigurni da će se Jehovin naum ispuniti točno na vrijeme!

3. (a) Koje je temeljne istine neophodno znati da bismo mogli razumjeti biblijsku poruku? (b) Zašto baš sada razmatramo ta učenja? (c) Koja ćemo pitanja razmotriti?

³ Nama su nesumnjivo poznata biblijska učenja o Božjem naumu sa Zemljom i ljudima te o središnjoj ulozi Isusa  Krista u ispunjenju tog nauma. To su temeljna učenja koja smo vjerojatno upoznali već na samom početku proučavanja Božje Riječi. No mi želimo pomoći i drugim istinoljubivim ljudima da upoznaju te važne istine. Ovaj članak razmatramo kao skupština baš u razdoblju kad se trudimo što više ljudi pozvati na Obilježavanje Kristove smrti (Luka 22:19, 20). Oni koji se odazovu puno će toga saznati o Božjem naumu. Budući da ćemo za nekoliko dana obilježiti Kristovu smrt, sada je pravi trenutak da razmišljamo o konkretnim pitanjima pomoću kojih možemo potaknuti zanimanje interesenata te drugih ljudi iskrena srca za taj značajan događaj. U ovom ćemo članku razmotriti tri pitanja: Što je bio Božji naum sa Zemljom i ljudima? Što je pošlo po zlu? I zašto je upravo Isusova otkupna žrtva ključ koji otvara vrata ispunjenju Božjeg nauma?

4. Kako djela stvaranja objavljuju Jehovinu slavu?

⁴ Jehova je Stvoritelj koji pobuđuje naše duboko strahopoštovanje. Sva njegova djela napravljena su vrhunski (1. Mojs. 1:31; Jer. 10:12). Što nam pokazuju ljepota i red koji su toliko očiti u njegovim djelima stvaranja? Kad promatramo svijet oko sebe, zadivljuje nas činjenica da sve što je Jehova načinio, i malo i veliko, ima svoju svrhu. Tko može ostati ravnodušan kad razmišlja o složenosti ljudske stanice, o ljupkosti tek rođene bebe ili pak o veličanstvenim bojama kojima Sunce u zalasku oboji nebo? Takvi nas prizori zadivljuju jer imamo urođeni osjećaj za ono što je istinski lijepo. (Pročitaj Psalam 19:1; 104:24.)

5. Kako se Jehova pobrinuo da sva njegova djela stvaranja skladno funkcioniraju?

⁵ Jehova je za sve što je stvorio dao i određene zakone. On je s ljubavlju postavio fizičke i moralne zakone kako bi sve skladno funkcioniralo (Psal. 19:7-9). Stoga sve u svemiru ima svoje mjesto i ispunjava svoju ulogu u Božjem naumu. Jehova određuje kako njegova stvaralačka djela trebaju međusobno “surađivati”. Naprimjer, zakon gravitacije drži atmosferu u blizini Zemlje te regulira morske mijene i kretanje morskih struja. Zapravo, bez gravitacije život na Zemlji ne bi bio moguć. Pravila koja je Jehova postavio određuju kretanje i djelovanje svega što je stvoreno, pa tako i ljudi. Red vidljiv u svijetu koji nas okružuje jasno svjedoči o tome da Bog ima svoj naum sa Zemljom i čovjekom. Možemo li ljudima u službi propovijedanja skrenuti pažnju na Tvorca koji stoji iza tog impresivnog reda? (Otkr. 4:11).

6, 7. Koje je darove Jehova dao Adamu i Evi?

⁶ Jehova je želio da ljudi zauvijek žive na Zemlji (1. Mojs. 1:28; Psal. 37:29). Velikodušno je Adamu i Evi dao mnoštvo dragocjenih darova koji su im omogućili da doista uživaju u životu. (Pročitaj Jakova 1:17.) Dao im je slobodnu volju, moć rasuđivanja te sposobnost da vole i da sklapaju prijateljstva. Stvoritelj je razgovarao s Adamom i uputio ga kako treba pokazivati poslušnost. Adam je naučio i kako zbrinjavati svoje potrebe te kako se brinuti za životinje i Zemlju (1. Mojs. 2:15-17, 19, 20). Osim toga, Jehova je prvim ljudima dao osjetila  okusa, dodira, vida, sluha i mirisa. Stoga su u potpunosti mogli uživati u ljepoti i obilju svog rajskog doma. Pred njima je bilo napretek zanimljivog posla i pružale su im se beskrajne mogućnosti za učenje i otkrivanje novih spoznaja.

⁷ Što je još bilo dio Božjeg nauma? Jehova je stvorio Adama i Evu sa sposobnošću da imaju savršene potomke. Njihova su djeca trebala imati svoju djecu sve dok ljudska obitelj ne bi napunila cijelu Zemlju. Jehova je želio da Adam i Eva, a i svi roditelji nakon njih, vole svoju djecu kao što je on volio svoju prvu savršenu ljudsku djecu. Zemlja sa svim svojim bogatstvima trebala je zauvijek biti njihov dom (Psal. 115:16).

8. Koja je bila svrha zapovijedi iz 1. Mojsijeve 2:16, 17?

⁸ Stvari se nisu odvijale onako kako je to Bog zamislio. Što se dogodilo? Jehova je Adamu i Evi dao jednostavnu zapovijed kako bi znali da sloboda koju su dobili ipak ima svoje granice. Kazao im je: “Sa svakoga drveta u vrtu slobodno jedi do sita. Ali s drveta spoznaje dobra i zla ne smiješ jesti, jer u onaj dan u koji okusiš s njega, sigurno ćeš umrijeti” (1. Mojs. 2:16, 17). Prvim ljudima nije bilo teško razumjeti tu zapovijed niti im je bilo teško držati je se. Uostalom, hrane su imali i više nego dovoljno!

9, 10. (a) Za što je Sotona optužio Jehovu? (b) Što su Adam i Eva odlučili? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

⁹ Sotona Đavo poslužio se zmijom da bi prevario Evu i naveo je da prekrši zapovijed svog Oca, Jehove (pročitaj 1. Mojsijevu 3:1-5; Otkr. 12:9). Sotona je napravio sporno pitanje od činjenice da ljudi ne smiju jesti “sa svakoga drveta u vrtu”. On ih je, u neku ruku, pitao: “Znači, ne smijete raditi što želite?” Zatim im je kazao: “Ne, nećete umrijeti”, što je bila čista laž. Potom je pokušao uvjeriti Evu da ne mora slušati Boga, kazavši: “Zna Bog da će vam se onoga dana kad (...) budete jeli [plod] otvoriti oči.” Time im je sugerirao da Jehova ne želi da jedu plod zato što bi im to donijelo neko posebno prosvjetljenje. Na koncu im je dao lažno obećanje da će “postati kao Bog i znati što je dobro, a što zlo”.

¹⁰ Adam i Eva morali su odlučiti što će učiniti. Koga će poslušati — Jehovu ili zmiju? Odlučili su prekršiti Božju zapovijed i time su se pridružili Sotoninoj pobuni. Odbacili su Jehovu kao svog Oca i uskratili sebi sigurnost i zaštitu koju su uživali pod njegovom vlašću (1. Mojs. 3:6-13).

11. Zašto Jehova nije mogao tolerirati pobunu prvih ljudi?

¹¹ Kad su se pobunili protiv Jehove, Adam i Eva izgubili su savršenstvo. Osim toga, više nisu mogli biti bliski s Jehovom jer on ne može tolerirati zlo — njegove su “oči prečiste da bi zlo gledao” (Hab. 1:13). Da je naprosto prešao preko grijeha koji su počinili, ugrozio bi dobrobit svih svojih stvorenja, i na nebu i na Zemlji. A što je još važnije, došla bi u pitanje njegova vjerodostojnost. No Jehova se vjerno drži vlastitih načela i nikada ih ne krši (Psal. 119:142). Dakle, to  što su Adam i Eva imali slobodnu volju nije im dalo pravo da prekrše Božji zakon. Pobuna protiv Jehove donijela im je tragične posljedice — umrli su i vratili se u prah iz kojeg su i nastali (1. Mojs. 3:19).

12. Što se dogodilo s Adamovom djecom?

¹² Okusivši zabranjeni plod, Adam i Eva sami su sebe izopćili iz Božje obitelji. Jehova ih je istjerao iz Edena i nije bilo nade da će se ikada više onamo vratiti (1. Mojs. 3:23, 24). Time ih je s pravom primorao da se suoče s posljedicama svoje odluke. (Pročitaj 5. Mojsijevu 32:4, 5.) Ljudi više nisu bili savršeni, pa više nisu mogli savršeno odražavati Božje osobine. Adam nije samo sebi uskratio prekrasnu budućnost već i svojoj djeci te im je u nasljeđe ostavio nesavršenost, grijeh i smrt (Rim. 5:12). Oduzeo im je priliku da žive vječno. Povrh toga, Adam i Eva nisu više mogli imati savršenu djecu niti je itko od njihovih potomaka mogao dobiti savršeno dijete. Nakon što je uspio prve ljude odvratiti od Boga, Sotona Đavo nastavio je zavoditi ljudski rod i čini to sve do danas (Ivan 8:44).

13. Kako Jehova gleda na čovječanstvo?

¹³ Usprkos pobuni Adama i Eve Božja se ljubav prema čovječanstvu nije ugasila. Jehova želi da ljudi budu bliski s njim. Ne želi da itko umre (2. Petr. 3:9). Zato je odmah nakon pobune poduzeo korake kako bi omogućio ljudima da ponovno postanu njegovi prijatelji. No kako je to mogao postići, a da istovremeno ne pogazi svoja pravedna načela?

14. (a) Što je, prema Ivanu 3:16, Bog učinio da bi spasio čovječanstvo? (b) Koje bismo pitanje mogli razmotriti s interesentima?

¹⁴ Pročitaj Ivana 3:16. Neki koje pozovemo na Obilježavanje Kristove smrti možda su već imali prilike čuti te riječi. Ali logično je pitati se: Kako točno Isusova žrtva omogućava vječni život? Tijekom akcije s pozivnicama, na samom obilježavanju ili kad ponovno posjetimo one koji su došli na taj skup možda ćemo imati priliku pomoći istinoljubivim osobama da dobiju odgovor na to važno pitanje. Kad shvate koliku je ljubav i mudrost Jehova pokazao time što se pobrinuo da bude plaćena otkupnina, to će vjerojatno ostaviti dubok dojam na njih. Koje bismo im važne misli o otkupnini mogli istaknuti?

15. Po čemu se Isus razlikovao od Adama?

¹⁵ Jehova se pobrinuo da na Zemlju dođe savršen čovjek koji bi mogao platiti otkupninu. Taj savršen čovjek trebao je biti vjeran Jehovi i spreman žrtvovati svoj život za smrtne ljude (Rim. 5:17-19). Jehova je život svog prvog stvorenja prenio s neba na Zemlju (Ivan 1:14). Tako je Isus postao savršen čovjek kakav je bio i Adam. No za razliku od njega Isus je ispunio sve što je Jehova očekivao od savršenog čovjeka. Čak ni u najtežim kušnjama nije učinio grijeh niti je prekršio ijedan Božji zakon.

16. Zašto je otkupnina vrijedan dar?

¹⁶ Isus je kao savršen čovjek mogao svojom smrću spasiti ljudski rod od grijeha i smrti. On je bio sve ono što je Adam trebao biti — savršen, potpuno vjeran i poslušan Bogu (1. Tim. 2:6). Isus je svoj život dao kao otkupninu koja je  omogućila vječni život “za mnoge” — muškarce, žene i djecu (Mat. 20:28). Da, otkupnina je ključ koji otvara vrata ispunjenju Božjeg nauma (2. Kor. 1:19, 20). Zahvaljujući njoj svi ljudi koji vjerno služe Bogu imaju priliku živjeti vječno.

17. Što je otkupnina omogućila?

¹⁷ Jehovu je otkupnina skupo koštala (1. Petr. 1:19). Njemu je toliko stalo do ljudi da je bio spreman dopustiti da njegov jedinorođeni Sin umre za nas (1. Ivan. 4:9, 10). Isus je, u neku ruku, zamijenio našeg praoca Adama (1. Kor. 15:45). Time nam nije samo omogućio da dobijemo život već nam je dao i priliku da s vremenom ponovno postanemo dio Božje obitelji. Da, na temelju Isusove žrtve Jehova može ljude ponovno primiti u svoju obitelj, a da pritom ne pogazi svoja pravedna načela. Nije li prekrasno razmišljati o vremenu kad će svi vjerni ljudi postati savršeni? Tada će među nebeskim i zemaljskim članovima Božje obitelji vladati potpuni sklad. Svi ćemo u najpotpunijem smislu biti Božja djeca (Rim. 8:21).

18. Kada će Jehova postati “sve svima”?

¹⁸ Iako su se prvi ljudi pod Sotoninim utjecajem pobunili protiv Jehove, on nije prestao voljeti ljudski rod. Premda smo nesavršeni, Sotona nas ne može spriječiti da ostanemo vjerni Bogu. Putem otkupnine Jehova će svoj svojoj djeci pomoći da postanu pravedna u punom smislu te riječi. Zamisli kako će biti prekrasno kad “svatko tko vidi [odnosno prizna] Sina i vjeruje u njega” dobije vječni život! (Ivan 6:40). Naš mudar Otac pun ljubavi dovest će ljudsku obitelj do savršenstva i tako ispuniti svoj naum. On će tada postati “sve svima” (1. Kor. 15:28).

19. (a) Na što bi nas trebala potaknuti zahvalnost za otkupninu? (Vidi okvir  “Tražimo dostojne”.) (b) O čemu će biti riječi u sljedećem članku?

¹⁹ Zahvalnost za otkupninu trebala bi nas potaknuti da damo sve od sebe kako bismo drugima ukazali na blagoslove tog neprocjenjivog dara. Ljudi moraju saznati da Jehova putem otkupnine s ljubavlju svima nudi priliku da žive vječno. No otkupnina je postigla nešto još važnije. U sljedećem članku bit će riječi o tome kako je Isusova žrtva povezana sa spornim pitanjima koja je Sotona pokrenuo u edenskom vrtu.