Prizori iz Obećane zemlje

Beer Šeba — mjesto gdje je studenac značio život

“OD DANA do Beer Šebe.” Taj je izraz dobro poznat čitačima Biblije. On opisuje cijeli Izrael, od Dana blizu sjeverne granice, do Beer Šebe na jugu. Mir za vrijeme Salamunove vladavine opisan je ovako: “Juda i sav Izrael živjeli su bez straha, svaki pod svojom lozom i pod svojom smokvom, od Dana sve do Beer Šebe, svega vijeka Salomonova” (1. Kraljevima 5:5 [4:25, DK]; Suci 20:1; St).

Međutim, razlike između Dana i Beer Šebe bile su veće od njihove udaljenosti. U Danu je, primjerice, padalo obilje kiše; voda je izvirala iz zemlje te stvarala jedan od pritoka rijeke Jordan, što se može vidjeti na fotografiji desno. Kako li se samo razlikovala Beer Šeba koja se nalazila u suhom području, između morske obale i južnog kraja Mrtvog mora.

Na području Beer Šebe godišnje oborine iznosile su samo 15 do 20 centimetara. Imajući to na umu, pogledaj gornju fotografiju tela, odnosno humka, Beer Šeba. * Zelenilo koje se vidi ukazuje na to da je fotografija snimljena nakon oskudnih zimskih kiša, kad su polja oko Beer Šebe kratko vrijeme zelena. Obližnje su ravnice bile — i još uvijek jesu — povoljne za usjeve žitarica.

Budući da je to područje bilo suho, biblijski izvještaji o Beer Šebi ističu studence i prava na vodu. Grad se nalazi u blizini cesta ili karavanskih puteva koji vode kroz golu pustoš dalje na jug. Kao što možeš zamisliti, putnici koji su ovuda prolazili ili koji su se ovdje zaustavljali trebali su vodu za sebe i za svoje životinje. Ovdje voda nije izvirala iz zemlje kao u Danu, već se mogla crpiti iz studenaca. Hebrejska riječ beʼér odnosila se zapravo na udubinu ili jamu iskopanu kako bi se dospjelo do podzemnih zaliha vode. Beer Šeba znači “Studenac zakletve” ili “Studenac sedmerih”.

Abraham i njegova obitelj dugo su obitavali u Beer Šebi i njenoj okolici i oni su znali koliko su važni studenci. Kad je Sarina sluškinja Hagara pobjegla u pustinju, mislila je možda da će uzimati vodu iz studenaca ili od beduina koji su ih koristili — poput beduinke koju vidimo na sljedećoj stranici gore kako crpi vodu iz studenca na poluotoku Sinaj. Kad je Abraham kasnije morao otjerati Hagaru i  njenog prostačkog sina, dobrohotno ih je opskrbio zalihom vode. Što se dogodilo kad su je potrošili? “Bog joj otvori oči, te ugleda studenac; i otišavši napuni mješinu vode, i napoji dijete” (1. Mojsijeva 21:19).

Odakle je Abraham uzeo vodu da napuni Hagarine mješine? Vjerojatno iz studenca kojeg je iskopao i u čijoj je blizini posadio tamarisku (1. Mojsijeva 21:25-33). Možemo spomenuti da današnji znanstvenici smatraju kako je bilo prikladno što je Abraham izabrao tamarisku, budući da to drvo ima sićušno lišće koje gubi samo malo vlage, tako da može uspijevati unatoč suši u tom području. (Pogledaj sliku dolje.)

Abrahamovo kopanje studenca spominje se u vezi s prepirkom koja je nastala između njega i filistejskog kralja. Studenac je, zbog opće nestašice vode i zbog napora koji se morao uložiti da bi se iskopao dubok studenac, bio dragocjen posjed. Zapravo, korištenje studenca bez dozvole predstavljalo je tada narušavanje prava vlasništva. (Usporedi 4. Mojsijeva 20:17, 19.)

Posjetiš li Tell Beer Šebu, moći ćeš na jugoistočnom obronku zaviriti u duboki studenac. Nitko ne zna kada je bio iskopan u masivnoj stijeni i njegov gornji dio (koji se dolje može vidjeti) zatim pojačan kamenjem. Suvremeni su ga arheolozi raščistili do dubine od 30 metara a da nisu dosegnuli do dna. Jedan od njih je primijetio: “Primamljivo je zaključiti da je ovaj studenac bio (...) ‘Studenac zakletve’ gdje su Abraham i Abimeleh sklopili savez” (Biblical Archaeology Review).

Beer Šeba je u kasnijem biblijskom razdoblju očito rasla u veličini, postavši utvrđenim gradom s velikim vratima. No, ključem njenog postojanja i uspjeha bila je životvorna voda iz njenog dubokog studenca.

[Bilješke]

[Zahvala na stranici 24]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Zahvala na stranici 25]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.