1, 2. Kako je Jehova komunicirao s ljudima tijekom povijesti?

NA SVIJETU nema većeg i preciznijeg radioteleskopa s jednom antenom od onoga smještenog na otoku Puerto Ricu. Znanstvenici se desetljećima nadaju da će putem tog ogromnog uređaja primiti poruke iz svemira. No takve poruke nisu nikada primili. Ipak, paradoksalno je to što postoje jasne poruke koje potječu iz izvanljudskog područja, a koje svatko od nas može primiti u bilo koje vrijeme — i to bez upotrebe sofisticirane opreme. One dolaze iz Izvora koji je daleko uzvišeniji od svih vanzemaljskih izvora koje ljudi zamišljaju. Tko je Izvor tih poruka i tko ih prima? O čemu one govore?

² Biblijski zapis sadrži nekoliko izvještaja o slučajevima kad su poruke božanskog porijekla doprle do ljudskih ušiju. Ponekad su te poruke prenosila duhovna stvorenja koja su služila kao Božji glasnici (1. Mojsijeva 22:11, 15; Zaharija 4:4, 5; Luka 1:26-28). U tri navrata čuo se glas samog Jehove (Matej 3:17; 17:5; Ivan 12:28, 29). Bog je govorio i preko ljudskih proroka, a mnogi od njih zapisali su riječi koje su izrekli pod njegovim nadahnućem. Danas imamo Bibliju u kojoj se nalaze pisani izvještaji o mnogim takvim porukama, kao i učenja Isusa i njegovih  učenika (Hebrejima 1:1, 2). Jehova je uistinu prenosio informacije svojim ljudskim stvorenjima.

3. Čemu služe Božje poruke, i što se očekuje od nas?

³ Sve te Božje nadahnute poruke ne otkrivaju gotovo ništa o materijalnom svemiru. One se usredotočuju na važnije stvari koje utječu na naš sadašnji i budući život (Psalam 19:7-11; 1. Timoteju 4:8). Jehova putem njih otkriva svoju volju i pruža nam vodstvo. One su jedan od načina na koje se ispunjavaju riječi proroka Izaije: “Uši će tvoje slušati riječ iza tebe gdje govori: to je put, idite njim, ako biste svrnuli na desno ili na lijevo” (Izaija 30:21). Jehova nas ne prisiljava da slušamo njegovu “riječ”. O nama ovisi hoćemo li slijediti Božje vodstvo i hoditi njegovim putem. Zbog toga nas Biblija savjetuje da slušamo ono što nam Jehova kaže. U knjizi Otkrivenje sedam se puta pojavljuje opomena da ‘čujemo što duh govori’ (Otkrivenje 2:7, 11, 17, 29; 3:6, 13, 22).

4. Je li razumno očekivati da će Bog u naše vrijeme komunicirati s nama direktno s neba?

⁴ Danas nam Jehova ne govori direktno s neba. Čak i u biblijska vremena ti su natprirodni načini komuniciranja bili rijetki, a ponekad ih stoljećima nije bilo. Kroz čitavu povijest Jehova je sa svojim narodom najčešće komunicirao na indirektnije načine. Tako je i danas. Razmotrimo tri načina na koje Jehova komunicira s nama danas.

5. Koje je Jehovino glavno sredstvo komunikacije danas, i kako se možemo okoristiti njime?

⁵ Glavno sredstvo komunikacije između Boga i ljudi je Biblija. Ona je nadahnuta od Boga, a sve što stoji u njoj može nam biti korisno (2. Timoteju 3:16). Biblija je puna primjera stvarnih ljudi koji su na temelju slobodne volje odlučivali hoće li slušati Jehovin glas ili neće. Ti nas primjeri podsjećaju na to zašto je važno slušati što kaže Božji duh (1. Korinćanima 10:11). Biblija također sadrži praktičnu mudrost, dajući nam savjete u trenucima kad se u životu suočavamo s odlukama. To je kao da Bog stoji iza nas i na uho nam govori riječi: “To je put, idite njim.”

6. Zašto je Biblija daleko uzvišenija od svih drugih pisanih djela?

⁶ Da bismo čuli što duh govori preko stranica Biblije, moramo je redovito čitati. Biblija nije samo lijepo napisana, popularna knjiga, jedna od mnogih koje se danas može nabaviti. Biblija je duhom nadahnuta i sadrži Božje misli. U Hebrejima 4:12 stoji: “Božja riječ je živa i vrši snažan utjecaj i oštrija je od svakog dvosjeklog mača i prodire čak dotle da razdvaja dušu i duh, i zglobove i njihovu moždinu, i može razabrati misli i namjere srca.” Dok čitamo Bibliju, njen sadržaj poput mača prodire u naše najdublje misli i poticaje, otkrivajući koliko je naš život usklađen s Božjom voljom.

7. Zašto je važno čitati Bibliju, i kakav se savjet daje o tome koliko često to trebamo činiti?

⁷ Vrijeme koje prolazi i životna iskustva — bilo ugodna bilo tegobna — utječu na nas i mogu mijenjati “misli i namjere srca”. Ako stalno ne proučavamo Riječ Božju, naše misli, stavovi i emocije više neće biti usklađeni s božanskim načelima. Stoga nas Biblija opominje:  “Ispitujte jeste li u vjeri, provjeravajte sami sebe” (2. Korinćanima 13:5). Ako želimo i dalje slušati što duh govori, moramo slijediti savjet da svaki dan čitamo Božju Riječ (Psalam 1:2).

8. Koje nam riječi apostola Pavla pomažu da se preispitamo s obzirom na čitanje Biblije?

⁸ Evo jednog važnog podsjetnika za čitatelje Biblije: Odvojite dovoljno vremena za usvajanje pročitanog! Dok nastojimo slijediti savjet da svaki dan čitamo Bibliju, ne bismo smjeli doći u situaciju da na brzinu pročitamo nekoliko poglavlja, a da ne shvatimo smisao onoga što smo pročitali. Iako je važno redovito čitati Bibliju, motiv nam ne bi smio biti da se samo držimo rasporeda; trebali bismo imati iskrenu želju da upoznajemo Jehovu i njegove naume. U tom pogledu riječi apostola Pavla mogle bi nam biti vrlo korisne prilikom samoispitivanja. Pišući sukršćanima, rekao je: “Prigibam svoja koljena pred Ocem, (...) da bi posredstvom vaše vjere Krist s ljubavlju prebivao u vašim srcima; da budete ukorijenjeni i utemeljeni, kako biste u potpunosti mogli umom dokučiti zajedno sa svima svetima što je širina i dužina i visina i dubina, i spoznati Kristovu ljubav koja nadilazi spoznaju, da biste bili ispunjeni svom puninom koju daje Bog” (Efežanima 3:14, 16-19).

9. Kako možemo razvijati i produbljivati svoju želju da učimo od Jehove?

⁹ Istina, neki od nas po prirodi ne vole čitati, dok su drugi gorljivi čitači. Međutim, bez obzira na naše osobne sklonosti, možemo razvijati i produbljivati svoju želju da učimo od Jehove. Apostol Petar je objasnio da trebamo čeznuti za biblijskom spoznajom i priznao je da se takvu želju možda treba razviti. Napisao je: “Kao novorođena djeca, razvijte čežnju za čistim mlijekom riječi, da biste pomoću njega uzrasli do spasenja” (1. Petrova 2:2). Samodisciplina je bitna ako želimo ‘razviti čežnju’ za proučavanjem Biblije. Kao što možemo zavoljeti neko novo jelo nakon što smo ga nekoliko puta kušali, naš stav prema čitanju i proučavanju može se promijeniti nabolje ako se disciplinirano držimo redovite rutine.

10. Tko sačinjava ‘vjernog i razboritog roba’, i kako ih Jehova danas koristi?

¹⁰ Isus je u Mateju 24:45-47 otkrio još jedno sredstvo koje Jehova koristi da bi nam danas govorio. U tim je recima ukazao na duhom pomazanu kršćansku skupštinu — ‘vjernog i razboritog roba’ imenovanog da daje duhovnu “hranu u pravo vrijeme”. Kao pojedinci, članovi tog razreda Isusovi su ‘sluge’. Oni, zajedno s ‘velikim mnoštvom’ ‘drugih ovaca’ primaju ohrabrenje i vodstvo (Otkrivenje 7:9; Ivan 10:16). Veliki dio te hrane u pravo vrijeme stiže u obliku štampanih publikacija, kao što su Kula stražara, Probudite se! i druge. Pored toga, duhovna hrana dolazi u obliku govora i prikaza na kongresima, sastancima pokrajine i skupštinskim sastancima.

11. Kako možemo pokazati da prihvaćamo ono što duh govori putem ‘vjernog i razboritog roba’?

 ¹¹ Informacijama koje daje “vjerni i razboriti rob” želi se ojačati našu vjeru i uvježbati našu moć zapažanja (Hebrejima 5:14). Ti savjeti mogu biti općeniti kako bi ih svaki pojedinac mogao osobno primijeniti. S vremena na vrijeme dobivamo i savjete koji se tiču konkretnih aspekata našeg ponašanja. Kakav bismo stav trebali imati ako uistinu slušamo što duh govori putem razreda roba? Apostol Pavao odgovara: “Budite poslušni onima koji preuzimaju vodstvo među vama i budite podložni” (Hebrejima 13:17). Točno je da su svi oni koji sudjeluju u tom uređenju nesavršeni ljudi. Pa ipak, Jehova rado koristi svoje ljudske sluge, iako su nesavršeni, da nas vode u ovom vremenu kraja.

12, 13. (a) Koji nam je daljnji izvor vodstva dao Jehova? (b) Kakav pozitivan utjecaj savjest može vršiti čak i na ljude koji nemaju točnu spoznaju iz Božje Riječi?

¹² Jehova nam je dao još jedan izvor vodstva — našu savjest. Čovjeka je stvorio s unutarnjim osjećajem za ispravno i pogrešno. To je dio nas. U svom pismu Rimljanima apostol Pavao je objasnio: “Kad god ljudi iz nacija, koji nemaju zakona, po prirodi čine ono što je u zakonu, oni su, iako nemaju zakona, sami sebi zakon. Upravo oni pokazuju da je bît zakona zapisana u njihovim srcima, dok njihova savjest svjedoči s njima i dok, u svojim mislima, bivaju optuženi ili pak opravdani” (Rimljanima 2:14, 15).

¹³ Mnogi koji ne poznaju Jehovu mogu svoje misli i postupke donekle uskladiti s božanskim načelima ispravnog i pogrešnog. To je kao da čuju tih unutarnji glas koji ih vodi u ispravnom pravcu. Ako tako može biti s onima koji nemaju točnu spoznaju iz Božje Riječi, koliko bi tek taj unutarnji glas trebao daleko više govoriti pravim kršćanima! Savjest kršćanina koja je pročišćena točnom spoznajom iz Božje Riječi i koja djeluje u skladu s Jehovinim svetim duhom sasvim sigurno može biti pouzdan vodič (Rimljanima 9:1).

14. Kako nam biblijski školovana savjest može pomoći da slijedimo vodstvo Jehovinog duha?

¹⁴ Dobra, biblijski školovana savjest može nas podsjetiti na to kojim putem duh želi da idemo. Možda ćemo se ponekad naći u određenoj situaciji o kojoj ni Biblija ni biblijske publikacije ne govore ništa konkretno. Ipak, naša nas savjest može upozoriti, opominjući nas da neki način postupanja može biti štetan. U takvim slučajevima ignoriranje opomena savjesti može, u biti, značiti ignoriranje onoga što govori Jehovin duh. S druge strane, ako se učimo oslanjati na svoju kršćanski školovanu savjest, možemo učiniti mudar izbor čak i kad nam nigdje ne piše što bismo točno trebali učiniti. Međutim, važno je imati na umu da bi, u situacijama za koje nema Božjeg načela, pravila ili zakona, a u pitanju su čisto osobne stvari, bilo neispravno odluke vlastite savjesti nametati sukršćanima (Rimljanima 14:1-4; Galaćanima 6:5).

15, 16. Što može dovesti do toga da naša savjest zakaže, i kako to možemo spriječiti?

¹⁵ Čista, biblijski školovana savjest dobar je dar od Boga (Jakov 1:17). No, da bi taj dar pravilno funkcionirao kao sredstvo koje nas štiti u moralnom pogledu, moramo ga čuvati od iskvarujućih utjecaja. Mjesni običaji, tradicija i navike koje nisu u skladu s Božjim mjerilima mogu, ako ih se slijedi, dovesti do toga da naša savjest zakaže i prestane nas voditi u ispravnom pravcu. Moglo bi nam se dogoditi da ne možemo ispravno prosuđivati stvari i da se čak počnemo zavaravati, misleći da je neki loš postupak zapravo dobar. (Usporedi Ivana 16:2.)

¹⁶ Nastavimo li ignorirati upozorenja svoje savjesti, njen glas bit će sve slabiji i slabiji  dok ne postanemo moralno bešćutni ili neosjetljivi. Psalmist je govorio o takvim ljudima kad je rekao: “Srce im je poput sala bešćutno” (Psalam 119:70, St). Neki koji ignoriraju vodstvo svoje savjesti gube sposobnost ispravnog rasuđivanja. Više ih ne vode božanska načela i ne mogu donositi ispravne odluke. Da se ne bismo našli u takvoj situaciji, trebamo spremno reagirati na vodstvo svoje kršćanske savjesti čak i kad je riječ o naizgled neznatnim stvarima (Luka 16:10).

17. U kom pogledu ćemo biti blagoslovljeni ako slušamo ‘riječ iza nas’ i slijedimo biblijski školovanu savjest?

¹⁷ Ako steknemo naviku slušati ‘riječ iza nas’ — koja dopire iz Biblije te od vjernog i razboritog roba — i ako slijedimo podsjetnike svoje biblijski školovane savjesti, Jehova će nas blagosloviti svojim duhom. Sveti duh će pak poboljšati našu sposobnost slušanja i razumijevanja onoga što nam Jehova govori.

18, 19. Kako nam Jehovino vodstvo može koristiti kako u službi tako i u privatnom životu?

¹⁸ Jehovin duh će nas također ojačati da s mudrošću i hrabrošću izađemo na kraj s teškim situacijama. Kao i u slučaju apostolâ, Božji duh može potaknuti naše misaone snage i pomoći nam da uvijek postupamo i govorimo u skladu s biblijskim načelima (Matej 10:18-20; Ivan 14:26; Djela apostolska 4:5-8, 13, 31; 15:28). Uz pomoć Jehovinog duha i osobnog truda bit ćemo uspješni u donošenju važnih odluka u životu te hrabri da te odluke sprovedemo u djelo. Naprimjer, možda razmišljaš o tome da učiniš promjene u svom načinu života kako bi dobio više vremena za duhovne stvari. Ili se suočavaš s važnim odlukama koje će ti promijeniti život, kao što je naprimjer odabir bračnog druga, prihvaćanje ponuđenog posla ili kupovanje kuće. Umjesto da dozvolimo da ljudske emocije budu jedini faktor koji će presuditi u donošenju odluka, trebamo slušati što govori Božji duh i postupati u skladu s njegovim vodstvom.

¹⁹ Mi uistinu cijenimo dobrohotne podsjetnike i savjete koje dobivamo od sukršćana, a to znači i od starješina. Međutim, ne moramo uvijek čekati da nam drugi skrenu pažnju na neke stvari. Ako znamo kako bi bilo mudro postupiti i koje promjene trebamo poduzeti u svom stavu i vladanju da bismo ugodili Bogu, učinimo to. Isus je rekao: “Ako to znate, sretni ste ako tako i činite” (Ivan 13:17).

20. Koji blagoslov čeka one koji slušaju ‘riječ iza sebe’?

²⁰ Dakle, da bi znali kako ugoditi Bogu, kršćani ne moraju doslovno čuti glas s neba, niti ih treba posjetiti anđeo. Oni su blagoslovljeni time što imaju Božju pisanu Riječ i vodstvo puno ljubavi koje primaju preko razreda pomazanika na Zemlji. Ako pažljivo slušaju tu ‘riječ iza njih’ i slijede vodstvo svoje biblijski školovane savjesti, bit će uspješni u vršenju Božje volje. Tada će sigurno doživjeti ispunjenje obećanja apostola Ivana: “Onaj tko vrši Božju volju ostaje zauvijek” (1. Ivanova 2:17).