1. Što Jehova želi da cijelo čovječanstvo zna o našem vremenu?

JEHOVA spoznaju o budućim događajima ne zadržava za sebe. Umjesto toga, on je Otkrivatelj tajni. Ustvari, on želi da svi mi znamo da se nalazimo duboko u ‘vremenu kraja’. To je doista važna vijest za šest milijardi ljudi koji sada žive na Zemlji!

2. Zašto su ljudi zabrinuti za budućnost čovječanstva?

² Zar je imalo čudno to što je ovaj svijet blizu svog kraja? Čovjek može otići na Mjesec, ali u mnogim mjestima ne može bez straha prošetati ulicama ove planete. On može dom opremiti modernim aparatima, ali ne može zaustaviti plimu razorenih obitelji. Može uvesti i informacijsku eru, ali ne može naučiti ljude da zajedno žive u miru. Ovi neuspjesi podupiru obilje biblijskih dokaza da živimo u vremenu kraja.

3. Kad su riječi “vrijeme kraja” bile prvi put izgovorene na Zemlji?

³ Ove dojmljive riječi — “vrijeme kraja” — na Zemlji je prvi put izgovorio anđeo Gabrijel prije nekih 2 600 godina. Jedan prestrašeni Božji prorok čuo je Gabrijela kako govori: “Pazi, sine čovječji, jer je ova vizija za vrijeme kraja” (Danijel 8:17).

4. Koji se još izrazi u Bibliji odnose na vrijeme kraja?

⁴ Izrazi “vrijeme kraja” i “određeno vrijeme kraja” pojavljuju se šest puta u knjizi Danijela (Danijel 8:17, 19; 11:35, 40; 12:4, 9). Oni se  odnose na ‘posljednje dane’ koje je prorekao apostol Pavao (2. Timoteju 3:1-5). Isus Krist ukazao je na taj period kad je govorio o svojoj ‘prisutnosti’ kao ustoličenog Kralja na nebu (Matej 24:37-39).

5, 6. Tko je ‘pretraživao’ tokom vremena kraja, i s kakvim rezultatom?

⁵ Danijel 12:4 kaže: “Ti Danijele zatvori ove riječi i zapečati ovu knjigu do vremena kraja; mnogi će pretraživati, i znanje će se umnožiti.” Velik dio onoga što je Danijel napisao stoljećima je bilo zatvoreno i zapečaćeno za ljudsko razumijevanje. No kako je danas?

⁶ U ovom vremenu kraja mnogi vjerni kršćani ‘pretraživali’ su stranice Božje Riječi, Biblije. Kakav je rezultat? Budući da je Jehova blagoslovio njihov trud, prava se spoznaja umnožila. Naprimjer, pomazani Svjedoci Jehove bili su blagoslovljeni uvidom koji im je omogućio da razumiju da je Isus Krist 1914. postao Kralj na nebu. U skladu s riječima apostola Petra zapisanima u 2. Petrovoj 1:19-21, ti pomazanici i njihovi lojalni suradnici ‘poklanjaju pažnju proročanskoj riječi’ i potpuno su sigurni da je ovo vrijeme kraja.

7. Navedi neke od izvještaja koji knjigu Danijela čine jedinstvenom.

⁷ Knjiga Danijela jedinstvena je u mnogočemu. U njoj se govori o jednom kralju koji prijeti svojim mudracima da će ih dati pogubiti jer ne mogu otkriti i protumačiti njegov zagonetni san, no Božji prorok rješava taj problem! Trojica mladića koji odbijaju obožavati ogroman lik bačeni su u usijanu peć, ali preživljavaju bez ijedne opekline. Stotine ljudi promatra ruku koja tokom jedne vesele proslave ispisuje tajanstvene riječi na zidu palače. Zli urotnici bacaju ostarjelog čovjeka u lavovsku jamu, no on izlazi bez ijedne ogrebotine. U jednoj viziji viđene su četiri zvijeri, a imaju proročansko značenje koje se proteže sve do vremena kraja.

8, 9. Kako nam knjiga Danijela može koristiti naročito sada, u vremenu kraja?

⁸ Knjiga Danijela očito sadrži dvije sasvim različite niti. Jedna je narativna, a druga proročanska. Obje mogu izgraditi našu vjeru. Narativni dijelovi pokazuju nam da Jehova Bog blagoslivlja one koji mu ostaju besprijekorni. A proročanski dijelovi izgrađuju vjeru time što pokazuju da Jehova zna tok povijesti stoljećima — čak tisućljećima — unaprijed.

⁹ Različita proročanstva koja je zapisao Danijel skreću pažnju na Božje Kraljevstvo. Dok promatramo ispunjenje tih proročanstava, naša vjera postaje jača, a također i naše uvjerenje da živimo u vremenu kraja. No neki kritičari napadaju Danijela, govoreći da su proročanstva u knjizi koja nosi njegovo ime zapravo zapisana nakon događaja koji su ih navodno ispunili. Ako su te tvrdnje točne, to bi otvorilo ozbiljna pitanja s obzirom na ono što knjiga Danijela proriče o vremenu kraja. Skeptici dovode u pitanje i narativne dijelove knjige. Pa istražimo to.

10. U kom je smislu knjiga Danijela optužena?

¹⁰ Zamisli da se nalaziš na sudu i prisustvuješ jednom sudskom procesu. Javni tužilac inzistira da se optuženoga proglasi krivim za prijevaru. Pa, knjiga Danijela tvrdi da je autentično djelo koje je napisao hebrejski prorok koji je živio u sedmom i šestom stoljeću pr. n. e. Međutim, kritičari tvrde da je knjiga prijevara. Pogledajmo prvo jesu li njeni narativni dijelovi u skladu s povijesnim činjenicama.

11, 12. Kakav je bio ishod optužbe da je Baltazar samo jedna izmišljena ličnost?

¹¹ Pretpostavimo da razmatramo slučaj koji bismo mogli nazvati slučajem nestalog vladara. Peto poglavlje Danijela pokazuje da je Baltazar vladao kao kralj u Babilonu 539. pr. n. e., kada je taj grad osvojen. Kritičari su osporavali tu konstataciju jer se Baltazarovo ime nije moglo pronaći nigdje osim u Bibliji.  Za razliku od toga, drevni su povjesničari Nabonida smatrali posljednjim babilonskim kraljem.

¹² Međutim, 1854. iz ruševina drevnog babilonskog grada Ura, u današnjem Iraku, iskopani su maleni glineni cilindri. Ti dokumenti pisani klinastim pismom sadržavali su molitvu kralja Nabonida za “Bel-sar-ussura, mog najstarijeg sina”. Čak su se i kritičari morali složiti: Bio je to Baltazar iz knjige Danijela. Tako nestali vladar na koncu ipak nije nestao, samo još nije bio poznat u svjetovnim izvorima. To je samo jedan od mnogo dokaza da su Danijelovi zapisi uistinu autentični. Oni pokazuju da je knjiga Danijela sigurno dio Božje Riječi koja zaslužuje da joj upravo sada, u vremenu kraja, poklonimo punu pažnju.

13, 14. Tko je bio Nabuhodonozor, i kojem je lažnom bogu bio naročito odan?

¹³ U knjigu Danijela utkana su proročanstva koja govore o pohodu svjetskih sila i o postupcima nekih njihovih vladara. Jednog od tih vladara može se nazvati ratnikom koji je izgradio carstvo. Kao babilonski prestolonasljednik, on i njegova vojska porazili su snage egipatskog faraona Neha kod Karkemiša. No jedna je poruka prisilila pobjedničkog babilonskog princa da operacije čišćenja prepusti svojim generalima. Kad je saznao da je njegov otac Nabopolasar umro, taj je mladić imenom Nabuhodonozor 624. pr. n. e. preuzeo prijestolje. Tokom svoje 43 godine vladanja sagradio je carstvo koje je obuhvaćalo teritorije kojima je nekada vladala Asirija i proširio je svoju vlast na Siriju i Palestinu sve do granice s Egiptom.

¹⁴ Nabuhodonozorova religiozna odanost naročito je bila upućena Marduku, glavnom babilonskom bogu. Kralj je Marduku pripisivao zasluge za sve svoje pobjede. Nabuhodonozor je u Babilonu izgradio i ukrasio hramove za Marduka i druga brojna babilonska božanstva. Možda je zlatni lik koji je taj babilonski kralj postavio u ravnici Duri bio posvećen Marduku (Danijel 3:1, 2). A izgleda da se Nabuhodonozor kod planiranja svojih vojnih poteza poprilično oslanjao na gatanje.

15, 16. Što je Nabuhodonozor učinio za Babilon, i što se dogodilo kad se hvalisao o njegovoj veličini?

¹⁵ Dovršavajući masivne dvostruke zidine Babilona koje je njegov otac počeo graditi, Nabuhodonozor je taj glavni grad učinio naizgled neosvojivim. Da bi zadovoljio svoju kraljicu koja je bila Medijka i koja je čeznula za brežuljcima i šumama svoje domovine, Nabuhodonozor je navodno sagradio viseće vrtove — jedno od sedam čuda starog svijeta. Njegovom zaslugom Babilon je postao najveći zidinama opasan grad tog vremena. A kako li je bio ponosan na taj centar krivog obožavanja!

¹⁶ “Nije li to Babilon veliki što ga je sazidah?” hvalisao se Nabuhodonozor jednog dana. No, prema Danijelu 4:30-36, “te riječi još bjehu u ustima kralju” kad ga je zadesilo ludilo. Sedam je godina bio nesposoban da vlada i hranio se biljem, baš kao što je prorekao Danijel. A onda mu je njegovo kraljevstvo vraćeno. Znaš li koje je proročansko značenje svega toga? Možeš li objasniti kako nas glavno ispunjenje toga vodi baš do vremena kraja?

17. Kako bi opisao proročanski san koji je Bog poslao Nabuhodonozoru druge godine njegova vladanja kao svjetskog vladara?

¹⁷ Razmotrimo sada neke proročanske niti utkane u knjigu Danijela. Druge godine  Nabuhodonozorovog vladanja kao svjetskog vladara iz biblijskog proročanstva (606/605. pr. n. e.) Bog mu je poslao zastrašujuć san. Prema 2. poglavlju Danijela, u snu je vidio golemi lik s glavom od zlata, prsima i rukama od srebra, trbuhom i bedrima od bakra, nogama od željeza, a stopalima od mješavine željeza i gline. Što su predstavljali različiti dijelovi tog lika?

18. Što predstavljaju zlatna glava, srebrna prsa i ruke te bakreni trbuh i bedra lika iz sna?

¹⁸ Božji je prorok rekao Nabuhodonozoru: “Ti si, kralju, (...) glava zlatna” (Danijel 2:37, 38). Nabuhodonozor je bio na čelu dinastije koja je vladala Babilonskim Carstvom. Nju je svrgnula Medo-Perzija koja je na liku predočena prsima i rukama od srebra. Nakon toga došlo je Grčko Carstvo, označeno trbuhom i bedrima od bakra. Kako je nastala ta svjetska sila?

19, 20. Tko je bio Aleksandar Veliki, i koju je ulogu igrao u tome da Grčka postane svjetska sila?

¹⁹ U četvrtom stoljeću pr. n. e. jedan je mladić odigrao značajnu ulogu u ispunjenju Danijelovog proročanstva. Rodio se 356. pr. n. e., a svijet ga je nazvao Aleksandar Veliki. Nakon što je 336. pr. n. e. ubijen njegov otac Filip, 20-godišnji Aleksandar naslijedio je prijestolje Makedonije.

²⁰ Početkom svibnja 334. pr. n. e. Aleksandar je krenuo u akciju osvajanja. Imao je malu, ali efikasnu vojsku od 30 000 pješaka i 5 000 konjanika. Kod rijeke Granik na sjeverozapadnom dijelu Male Azije (današnja Turska) Aleksandar je 334. pr. n. e. dobio svoju prvu bitku protiv Perzijanaca. Do 326. pr. n. e. taj ih je neumorni osvajač porazio i otišao na istok sve do rijeke Inda, smještene u današnjem Pakistanu. No dok je bio u Babilonu, Aleksandar je izgubio svoju zadnju bitku. Trinaestog lipnja 323. pr. n. e., nakon što je živio samo 32 godine i 8 mjeseci, predao se najvećem neprijatelju, smrti (1. Korinćanima 15:55). Međutim, Grčka je putem njegovih osvajanja postala svjetska sila, kao što je prorečeno u Danijelovom proročanstvu.

21. Koja je još svjetska sila, osim Rimskog Carstva, predočena željeznim nogama lika iz sna?

²¹ Što predstavljaju noge od željeza na golemom liku? Pa, Rim koji je bio poput željeza te koji je satro i slomio Grčko Carstvo. Kako Rimljani nisu pokazali nimalo poštovanja prema Božjem Kraljevstvu koje je objavljivao Isus Krist, 33. n. e. pogubili su ga na mučeničkom stupu. Želeći uništiti pravo kršćanstvo, Rim je progonio Isusove učenike. Međutim, željezne noge lika iz Nabuhodonozorovog sna ne predstavljaju samo Rimsko Carstvo već i njegov politički izdanak — anglo-američku svjetsku silu.

22. Kako nam lik iz sna pomaže uvidjeti da se nalazimo duboko u vremenu kraja?

²² Pažljivo proučavanje dokazuje da se nalazimo duboko u vremenu kraja, jer smo došli do stopala lika iz sna, koja su od željeza i gline. Neke su današnje vladavine poput željeza, odnosno autoritarne su, dok su druge poput gline. Usprkos krhkosti gline, od koje je napravljeno ‘sjeme čovječje’, vladavine nalik željezu primorane su običnim ljudima dati pravo glasa u vlastima koje vladaju nad njima (Danijel 2:43; Job 10:9). Dakako, autoritarne vlasti i obični narod ne mogu se spojiti kao ni željezo i glina. No Božje Kraljevstvo uskoro će dokrajčiti taj politički rascjepkani svijet (Danijel 2:44).

23. Kako bi opisao san i vizije koje je Danijel imao prve godine Baltazarovog vladanja?

²³ Sedmo poglavlje Danijelovog uzbudljivog proročanstva također nas vodi u vrijeme kraja. Ono govori o jednom događaju iz prve godine vladanja babilonskog kralja Baltazara. Danijel, tada u svojim 70-ima, “usni (...) san i vidje viziju glave svoje na postelji”. Kako su ga samo preplašile te vizije! “Gle”, uzvikuje on. “Četiri vjetra nebeska udariše se na velikom moru. I četiri velike zvijeri iziđoše iz mora, svaka drugačija” (Danijel 7:1-8, 15). Kakvih li upečatljivih zvijeri! Prva je krilati lav, a druga  je nalik medvjedu. Zatim dolazi leopard s četiri krila i četiri glave! Neobično jaka četvrta zvijer ima velike željezne zube i deset rogova. Između njenih deset rogova izrasta “mali” rog koji ima “oči kao oči čovječje” i “usta koja govorahu velike stvari”. To su doista groteskna stvorenja!

24. Što Danijel vidi na nebu, prema Danijelu 7:9-14, i na što ukazuje ta vizija?

²⁴ Danijelove vizije nakon toga usmjeravaju se prema događajima na nebu (Danijel 7:9-14). On vidi kako ‘Starac’, Jehova Bog, sjedi slavno ustoličen kao Sudac. “Tisuća tisuća služaše mu, i deset tisuća po deset tisuća stajahu pred njim.” Nepovoljno osuđujući te zvijeri, Bog im oduzima pravo vladanja i uništava četvrtu zvijer. Vječna vlast nad ‘narodima, plemenima i jezicima’ dodijeljena je osobi koja izgleda “kao sin čovječji”. To ukazuje na vrijeme kraja i ustoličenje Sina čovječjeg, Isusa Krista, 1914. godine.

25, 26. Koja nam se pitanja možda nameću dok čitamo knjigu Danijela, i koja nam publikacija može odgovoriti na njih?

²⁵ Čitateljima knjige Danijela sigurno se nameću različita pitanja. Naprimjer: Što predstavljaju četiri zvijeri iz 7. poglavlja Danijela? Kako objasniti proročanstvo o ‘sedamdeset tjedana’ iz Danijela 9:24-27? Što je s 11. poglavljem Danijela i proročanskim sukobom ‘kralja sjevera’ i ‘kralja juga’? Što možemo očekivati od tih kraljeva u vremenu kraja?

²⁶ Jehova je dao uvid u te stvari svojim pomazanim slugama na Zemlji, ‘svetima višnjega’, kako su nazvani u Danijelu 7:18. Osim toga, “vjerni i razboriti rob” omogućio nam je da steknemo dublji uvid u nadahnute zapise proroka Danijela (Matej 24:45). To sada možemo učiniti uz pomoć nedavno objavljene knjige Obrati pažnju Danijelovom proročanstvu! Ova publikacija koja ima 320 stranica i lijepe ilustracije obrađuje svaki dio knjige Danijela. Bavi se svakim proročanstvom koje izgrađuje vjeru i svakim narativnim dijelom koji je zapisao Jehovin ljubljeni prorok Danijel.

27, 28. (a) Kako stoje stvari s ispunjenjem proročanstava iz knjige Danijela? (b) U kojem periodu živimo, i što bismo trebali činiti?

²⁷ Razmisli i o ovoj značajnoj misli: Osim nekoliko detalja, sva su se proročanstva iz knjige Danijela ispunila. Naprimjer, već vidimo svjetsku situaciju predočenu stopalima lika iz sna iz 2. poglavlja Danijela. Okovi s panja o kojem se govori u 4. poglavlju Danijela skinuti su kad je 1914. Mesijanski Kralj, Isus Krist, sjeo na prijestolje. Da, kao što je prorečeno u 7. poglavlju Danijela, Starac je nakon toga dao vlast Sinu čovječjem (Danijel 7:13, 14; Matej 16:27–17:9).

²⁸ Period od 2 300 dana iz 8. poglavlja Danijela, kao i 1 290 te 1 335 dana iz 12. poglavlja prošli su — ostali iza nas u struji vremena. Proučavanje 11. poglavlja Danijela pokazuje da je sukob između ‘kralja sjevera’ i ‘kralja juga’ došao do svoje završne faze. Sve to doprinosi snazi biblijskih dokaza da se sada nalazimo duboko u vremenu kraja. Što bismo trebali s odlučnošću činiti, uzimajući u obzir naše jedinstveno mjesto u struji vremena? Nema sumnje, trebali bismo pokloniti pažnju proročanskoj riječi Jehove Boga.