JEDNA drevna mudra izreka kaže: “Ne muči se da se obogatiš, i prođi se svoje mudrosti. Hoćeš li baciti oči svoje na ono čega brzo nestaje? jer načini sebi krila i kao orao odleti u nebo” (Priče Salamunove 23:4, 5). Drugim riječima, nije mudro istrošiti se nastojeći da postanemo bogati, jer bogatstvo može odletjeti kao na krilima orla.

Kao što pokazuje Biblija, materijalno bogatstvo može brzo iščeznuti. Uslijed prirodne katastrofe, gospodarske krize ili drugih nepredviđenih događaja, ono može nestati preko noći. Osim toga, čak i oni koji postignu materijalni uspjeh često se razočaraju. Razmotri primjer Johna, čiji je posao između ostalog bio zabavljati političare, poznate sportaše i kraljevske ličnosti.

John kaže: “Sav sam se posvetio poslu. Financijski sam dobro stajao, odsjedao sam u luksuznim hotelima, a ponekad sam čak išao na posao privatnim avionom. U početku sam uživao u tome, no malo-pomalo to mi je dosadilo. Ljudi kojima sam pokušavao ugoditi bili su plitki. Moj život nije imao smisao.”

Kao što je John otkrio, život lišen duhovnih vrijednosti ne donosi zadovoljstvo. U svojoj je poznatoj Propovijedi na gori Isus Krist pokazao kako postići trajnu sreću. On je rekao: “Sretni su oni koji su svjesni svoje duhovne potrebe, jer njima pripada nebesko kraljevstvo” (Matej 5:3). Dakle, očito je da je mudro stavljati duhovne stvari na prvo mjesto u životu. Međutim, i drugi činioci mogu doprinijeti tome da život ima dublji smisao.

Bi li tvoj život bio lijep da nisi u doticaju sa svojom obitelji i da nemaš bliskih prijatelja? Jasno da ne bi. Naš nas je Stvoritelj načinio s potrebom da volimo i budemo voljeni. To je jedan od razloga zbog kojih je Isus istaknuo koliko je važno da ‘ljubimo svog bližnjeg kao samoga sebe’  (Matej 22:39). Obitelj je Božji dar koji pruža idealnu sredinu za pokazivanje nesebične ljubavi (Efežanima 3:14, 15).

Kako obitelj može našem životu dati dublji smisao? Pa, ujedinjena obitelj može se usporediti s prekrasnim vrtom koji pruža odmor i utočište od svakodnevnih životnih pritisaka. Isto tako, u obitelji možemo pronaći ugodno društvo i toplinu koji će odagnati osjećaje usamljenosti. Naravno, obitelj ne pruža automatski takvo utočište. No dok jačamo obiteljske veze, postajemo bliži jedni drugima, a život postaje bogatiji. Naprimjer, vrijeme i pažnja koje dajemo kako bismo pokazivali ljubav i poštovanje prema svom bračnom drugu svakodnevna su investicija koja na koncu može uroditi bogatim rezultatima (Efežanima 5:33).

Ako imamo djecu, trebamo im osigurati odgovarajuću sredinu u kojoj ćemo ih odgajati. Provoditi s njima vrijeme, održavati komunikaciju i pružati im duhovnu poduku možda i jest zahtjevan zadatak. No uloženo vrijeme i napor mogu nam donijeti veliko zadovoljstvo. Uspješni roditelji na djecu gledaju kao na blagoslov, nasljedstvo od Boga za koje se treba dobro brinuti (Psalam 127:3).

I dobri prijatelji doprinose zadovoljavajućem i smislenom životu (Priče Salamunove 27:9). Pokazujemo li suosjećanje, mogli bismo steći mnoge prijatelje (1. Petrova 3:8). Kad posrnemo, pravi će nam prijatelji pomoći da se podignemo (Propovjednik 4:9, 10). Da, “prijatelj (...) brat postaje u nevolji” (Priče Salamunove 17:17).

Koliko samo zadovoljstva može pružiti pravo prijateljstvo! Zalazak sunca je veličanstveniji, obrok ukusniji, a muzika još ljepša kad smo u društvu prijatelja. Naravno, bliska obitelj i pouzdani prijatelji samo su dva činioca koja doprinose smislenom životu. Čime nam još Bog omogućuje smisleniji život?

Kao što je spomenuto ranije, Isus Krist je sreću povezao s tim da smo svjesni svojih duhovnih potreba. Mi smo stvoreni i s duhovnim i s moralnim svojstvima. Zbog toga Biblija ukazuje na ‘duhovnog čovjeka’ i na ‘tajnu osobu srca’ (1. Korinćanima 2:15; 1. Petrova 3:3, 4).

Prema An Expository Dictionary of New Testament Words (Rječniku s tumačenjima novozavjetnih riječi) W. E. Vinea, simbolično srce predstavlja “čovjekovu cjelokupnu intelektualnu i moralnu aktivnost, uključuje i razumske i emocionalne elemente”. Kako bi to objasnio, Vine dodaje: “Drugim riječima, srce se u simboličnom smislu upotrebljava za skrivene poticaje unutarnje osobe.” Isto djelo također zapaža da “srce, budući da je smješteno duboko, obuhvaća ‘skrivenog čovjeka’, (...) onakvog kakav on zaista jest”.

Kako možemo zadovoljiti potrebe ‘duhovnog čovjeka’, odnosno ‘skrivenog čovjeka’ ili ‘tajne osobe srca’? Važan korak prema udovoljavanju našim duhovnim potrebama učinit ćemo kad prihvatimo ono što je psalmist pod nadahnućem pjevao: “Poznajte Jehova da je Bog. On nas je stvorio, i mi smo dostojanje njegovo, narod njegov i ovce paše njegove” (Psalam 100:3). Svjesnost toga logično nas vodi do zaključka da smo odgovorni Bogu. Ako bismo i mi htjeli biti ubrojeni u “narod njegov i ovce paše njegove”, moramo postupati u skladu s njegovom Riječi, Biblijom.

Je li to što smo odgovorni Bogu loše po nas? Nije, jer spoznaja da je Bogu stalo do toga kako postupamo daje smisao našem životu. To nas potiče da budemo bolje osobe — što je nedvojbeno cilj vrijedan truda. “Blago čovjeku koji se boji Jehove, kome su veoma omiljele zapovijedi njegove”, kaže Psalam 112:1. Strahopoštovanje prema Bogu i iskrena poslušnost njegovim zapovijedima mogu našem životu dati dublji smisao.

Zbog čega nas poslušnost Bogu čini zadovoljnima? Zbog toga što imamo savjest, dar koji je Bog dao cijelom čovječanstvu. Savjest je moralni ocjenjivač koji izražava odobravanje ili neodobravanje onoga što smo učinili ili namjeravamo učiniti. Svima nam je poznata tjeskoba  koju osjećamo kad nas muči savjest (Rimljanima 2:15). No naša nas savjest može i nagraditi. Kad postupamo nesebično prema Bogu i bližnjima, osjećamo zadovoljstvo i sreću. Tada uviđamo da je “više (...) sreće u davanju nego u primanju” (Djela apostolska 20:35). Postoji snažan razlog zašto je to tako.

Naš Stvoritelj načinio nas je tako da na nas utječu želje i potrebe naših bližnjih. Pomaganje drugima uzrokuje zadovoljstvo u našim srcima. Osim toga, Biblija nam jamči da kad dajemo nekome kome je potrebno, Bog to smatra uslugom koju smo učinili njemu (Priče Salamunove 19:17).

Osim što pruža unutarnje zadovoljstvo, može li poklanjanje pažnje svojim duhovnim potrebama biti od neke praktične koristi? Pa, Raymond, poslovni čovjek sa Srednjeg istoka, smatra da može. “Moj jedini cilj bio je zaraditi novac”, kaže on. “No otkako sam u svom srcu prihvatio činjenicu da postoji Bog i da su u Bibliji izneseni njegovi zahtjevi, postao sam drugi čovjek. Zarađivati za život sada je na drugom mjestu u mom životu. Moja želja da ugodim Bogu poštedjela me razornog osjećaja mržnje. Iako je moj otac poginuo u jednom sukobu, ja nemam želju osvetiti se onima koji su za to odgovorni.”

Kao što je Raymond otkrio, dobro zbrinjavanje potreba ‘duhovnog čovjeka’ može iscijeliti duboke emocionalne rane. Međutim, ako se ne borimo s problemima koje donosi svaki dan, naš život neće biti potpuno sretan.

U ovom užurbanom svijetu nekoliko dana brzo prođe. Dogode se nesreće, izjalove se planovi, a ljudi nas razočaraju. Ti neuspjesi mogu nas činiti nesretnima. Unatoč tome, Biblija onima koji služe Jehovi Bogu obećava unutarnje zadovoljstvo — “Božji mir”. Kako možemo steći taj mir?

Apostol Pavao je napisao: “Ne budite tjeskobno zabrinuti ni za što, nego u svemu molitvom i usrdnim moljenjem zajedno sa zahvaljivanjem obznanite svoje molbe Bogu; i Božji mir koji nadilazi svaku misao čuvat će vaša srca i vaše misaone snage posredstvom Krista Isusa” (Filipljanima 4:6, 7). Umjesto da pokušavamo sami nositi probleme, trebamo se usrdno moliti, svakodnevno bacajući svoje breme na Boga (Psalam 55:22). Vjera u to da on odgovara na takve usrdne molbe upućene posredstvom njegovog Sina, Isusa Krista, povećat će se dok duhovno rastemo i uviđamo kako nam Bog pomaže (Ivan 14:6, 14; 2. Solunjanima 1:3).

Nakon što smo izgradili pouzdanje u Jehovu Boga, ‘Slušača molitve’, lakše nam je nositi se s kušnjama kao što su dugotrajna bolest, starost ili smrt voljene osobe (Psalam 65:2). Međutim, da bi naš život doista imao smisao, u obzir također moramo uzeti budućnost.

Biblija obećava “nova nebesa i novu zemlju”, pravednu, brižnu nebesku vladavinu koja će vladati nad poslušnom ljudskom obitelji (2. Petrova 3:13). U tom će novom svijetu koji Bog obećava rat i nepravda biti nadomješteni mirom  i pravdom. To nije samo prolazna želja, već uvjerenje koje svakim danom može postajati sve jače. To je uistinu dobra vijest i sasvim sigurno razlog za radovanje (Rimljanima 12:12; Titu 1:2).

John, kojeg smo spomenuli na početku, sada osjeća da njegov život ima dublji smisao. “Iako nikad nisam bio posebno religiozan, uvijek sam vjerovao u Boga”, kaže on. “No nisam poduzeo ništa u vezi s tim vjerovanjem sve dok me nisu posjetila dva Jehovina svjedoka. Zasuo sam ih pitanjima kao što su: ‘Zašto smo ovdje? Kamo idemo?’ Njihovi su me biblijski odgovori zadovoljili i moj je život prvi put dobio smisao. A to je bio samo početak. Razvijao sam žeđ za istinom, uslijed čega sam promijenio svoja cjelokupna mjerila vrijednosti. Iako više nisam materijalno bogat, u duhovnom smislu osjećam se kao milijunaš.”

Možda si i ti poput Johna dopustio da tvoje duhovne sposobnosti godinama budu neiskorištene. No razvijajući ‘mudro srce’, ti ih možeš oživjeti (Psalam 90:12). Uz odlučnost i marljiv trud, i ti možeš zadobiti istinsku radost, mir i nadu (Rimljanima 15:13). Da, i tvoj život može imati dublji smisao.