1. Koje su neke od koristi koje donosi čitanje općenito, a naročito čitanje Biblije?

ČITANJE izgrađujućeg gradiva korisna je aktivnost. Francuski politički filozof Montesquieu (Charles-Louis de Secondat) napisao je: “Za mene je proučavanje uvijek bilo univerzalan lijek za životna nezadovoljstva. Nikada nisam osjetio tjeskobu koju sat čitanja ne bi odagnao.” U najpotpunijem smislu riječi isto je i s čitanjem Biblije. Psalmist je pod nadahnućem rekao: “Zakon je Jehovin savršen, krijepi dušu; svjedočanstvo je Jehovino vjerno, daje mudrost nevještome. Naredbe su Jehovine pravedne, vesele srce” (Psalam 19:7, 8).

2. Zašto je Jehova vjekovima čuvao Bibliju, i što očekuje od svog naroda u pogledu nje?

² Budući da je Jehova Bog Autor Biblije, kroz stoljeća žestokog protivljenja sačuvao ju je od njenih neprijatelja, kako vjerskih tako i svjetovnih. Budući da je njegova volja da se “sve vrste ljudi spase i dođu do točne spoznaje istine”, pobrinuo se da njegova Riječ bude dostupna čitavom čovječanstvu (1. Timoteju 2:4). Procjenjuje se da oko 80 posto stanovnika Zemlje govori 100 jezika. Tekst čitave Biblije dostupan je na 370 jezika, a dijelove Svetog pisma može se čitati na još 1 860 jezika i dijalekata. Jehova želi da njegov narod čita njegovu Riječ. On blagoslivlja svoje sluge koji poklanjaju pažnju njegovoj Riječi, da, one koji je svakodnevno čitaju (Psalam 1:1, 2, NS ).

3, 4. Što je Jehova zahtijevao od izraelskih kraljeva, i iz kojih se razloga taj zahtjev odnosi i na današnje kršćanske starješine?

³ Govoreći unaprijed o vremenu kada će izraelski narod imati ljudskog kralja, Jehova je rekao: “Kad sjede na prijestolje kraljevstva svojega, neka prepiše sebi u knjigu ovaj zakon od svećenikâ Levita; i neka ga drži kod sebe i neka ga čita dok je živ, da se uči bojati se Jehove Boga svojega, držati sve riječi ovoga zakona i ove uredbe, i tvoriti ih; da se ne bi podiglo srce njegovo iznad braće njegove, i da ne bi odstupilo od ove zapovijedi ni na desno ni na lijevo” (5. Mojsijeva 17:18-20).

⁴ Zapazi razloge zašto je Jehova zahtijevao da svi budući izraelski kraljevi svakodnevno čitaju knjigu s Božjim zakonom: (1) “da se uči bojati se Jehove Boga svojega, držati sve riječi ovoga zakona i ove uredbe, i tvoriti ih”; (2) “da se ne bi podiglo srce njegovo iznad braće njegove”; (3) ‘da ne bi odstupio od ove zapovijedi ni na desno ni na lijevo’. Zar se i današnji kršćanski nadglednici ne moraju bojati Jehove, biti poslušni njegovim zakonima, ne uzdizati se iznad svoje braće i paziti da ne odstupe od Jehovinih zapovijedi? Svakodnevno čitanje Biblije za njih svakako nije ništa  manje važno nego što je bilo za izraelske kraljeve.

5. Što je Vodeće tijelo članovima Odbora podružnice nedavno napisalo o čitanju Biblije, i zašto bi svi kršćanski starješine trebali slijediti taj savjet?

⁵ Današnji kršćanski starješine imaju veoma ispunjen vremenski raspored zbog čega svakodnevno čitanje Biblije predstavlja izazov. Naprimjer, članovi Vodećeg tijela Jehovinih svjedoka i članovi Odbora podružnica diljem svijeta vrlo su zaposleni muškarci. Pa ipak, u pismu Vodećeg tijela koje je ne tako davno upućeno svim Odborima podružnica naglašeno je da je potrebno svakodnevno čitati Bibliju i imati dobre navike proučavanja. U pismu je istaknuto da će to povećati našu ljubav prema Jehovi i istini te će nam “pomoći da sačuvamo vjeru, radost i ustrajnost sve do veličanstvenog kraja”. Te su potrebe svjesni i svi starješine u skupštinama Jehovinih svjedoka. Svakodnevno čitanje Biblije pomoći će im da ‘postupaju mudro’ (Jozua 1:7, 8, NS ). Naročito u njihovom slučaju čitanje Biblije “donosi dobitak u poučavanju, ukoravanju, ispravljanju i odgajanju u pravednosti” (2. Timoteju 3:16, Revised Standard Version).

6. Zašto je Jozua pročitao sve riječi Jehovinog zakona pred okupljenim izraelskim plemenima i stranim stanovnicima?

⁶ U drevno doba pojedinačni primjerci Svetog pisma nisu bili dostupni za osobnu upotrebu, pa se Bibliju čitalo pred okupljenim mnoštvom. Nakon što je uz Jehovinu pomoć izvojevao pobjedu nad gradom Hajem, Jozua je okupio izraelska plemena ispred gore Hebala i gore Gerizima. Izvještaj dalje kaže: “Pročita sve riječi zakona, blagoslov i prokletstvo, sve kako je napisano u knjizi zakona. Ne bi ni jedne riječi od svega što je Mojsije napisao, koje ne pročita Jozua pred svim zborom Izraelovim, i ženama i djecom i strancima koji iđahu među njima” (Jozua 8:34, 35). Mladi i stari, rođeni Izraelci i strani stanovnici trebali su, takoreći, urezati u svoje srce i um koji će postupci donijeti Jehovin blagoslov, a koji njegovu osudu. Redovito čitanje Biblije sigurno će nam pomoći u tom pogledu.

7, 8. (a) Tko je danas poput ‘stranaca’, i zašto trebaju svakodnevno čitati Bibliju? (b) Na koje načine mogu ‘djeca’ među Jehovinim narodom slijediti Isusov primjer?

⁷ Danas su milijuni Jehovinih slugu u duhovnom smislu poput tih ‘stranaca’. Prije su živjeli prema mjerilima ovog svijeta, no promijenili su svoj život (Efežanima 4:22-24; Kološanima 3:7, 8). Oni se trebaju stalno podsjećati na Jehovina mjerila dobrog i lošeg (Amos 5:14, 15). U tome im pomaže svakodnevno čitanje Božje Riječi (Hebrejima 4:12; Jakov 1:25).

⁸ Postoje i mnoga ‘djeca’ među Jehovinim narodom koju su roditelji poučili Jehovinim mjerilima, no sama se moraju uvjeriti u ispravnost njegove volje (Rimljanima 12:1, 2). Kako to mogu činiti? Svećenici i starješine u Izraelu dobili su uputu: “Čitaj ovaj zakon pred svim Izraelom da čuju, sabravši narod, ljude i žene i djecu i došljake, koji  budu u mjestima tvojim, da čuju i uče i da se boje Jehove Boga vašega, i drže i tvore sve riječi ovoga zakona; i sinovi njihovi, koji još ne znaju, neka čuju i uče bojati se Jehove Boga vašega” (5. Mojsijeva 31:11-13). Isus je živio pod Zakonom i u ranoj je dobi, s 12 godina, pokazao veliko zanimanje za razumijevanje zakonâ svog Oca (Luka 2:41-49). Kasnije je imao običaj slušati čitanje Pisama u sinagogi i sudjelovati u njemu (Luka 4:16; Djela apostolska 15:21). Bilo bi dobro da današnji mladi slijede Isusov primjer svakodnevno čitajući Božju Riječ i redovito posjećujući sastanke na kojima se čita i proučava Bibliju.

9. (a) Zašto moramo biti izbirljivi u pogledu onoga što čitamo? (b) Što je izjavio pokretač ovog časopisa s obzirom na pomoćna sredstva za proučavanje Biblije?

⁹ Mudri kralj Salamun napisao je: “Čuvaj se onoga što je preko ovoga, jer nema kraja sastavljanju mnogih knjiga, i mnogo čitanje umor je tijelu” (Propovjednik 12:12). Moglo bi se dodati da čitanje mnogih knjiga koje se danas izdaju ne predstavlja samo umor tijelu već, iskreno govoreći, i opasnost za um. Iz tog je razloga važno biti izbirljiv. Osim što čitamo publikacije za proučavanje Biblije, moramo čitati i samu Bibliju. Pokretač ovog časopisa njegovim je čitaocima napisao: “Nikada ne zaboravite da je Biblija naše Mjerilo i premda smo naša pomoćna sredstva dobili od Boga, ona su ipak samo ‘pomoćna sredstva’, a ne nadomjesci za Bibliju.” * Dakle, iako nećemo zanemarivati publikacije temeljene na Bibliji, moramo čitati samu Bibliju.

10. Kako “vjerni i razboriti rob” ističe važnost čitanja Biblije?

¹⁰ “Vjerni i razboriti rob” svjestan je te potrebe i zato već godinama čitanje Biblije uvrštava u program Teokratske škole propovijedanja  koja se održava u svakoj skupštini (Matej 24:45). Prema sadašnjem programu za čitanje Biblije čitavu se Bibliju pročita za oko sedam godina. Taj raspored koristan je za sve, ali naročito za nove koji nikada nisu u cijelosti pročitali Bibliju. Osobe koje pohađaju Biblijsku školu Gilead Društva Watchtower za misionare i Školu za osposobljavanje slugu te novi članovi betelske obitelji moraju pročitati cijelu Bibliju za godinu dana. Koji god raspored odabereš, kao pojedinac ili obitelj, čitanju Biblije moraš davati prioritet ukoliko se želiš držati tog rasporeda.

11. Kako i zašto bismo se trebali hraniti Jehovinim riječima svaki dan?

¹¹ Ako ti je teško držati se rasporeda čitanja Biblije, bilo bi dobro da se upitaš: ‘Kako moje navike čitanja ili gledanja televizije utječu na moje čitanje Jehovine Riječi?’ Prisjeti se da je Mojsije napisao — a Isus ponovio — da “čovjek ne smije živjeti samo o kruhu, nego o svakoj riječi koja izlazi iz Jehovinih usta” (Matej 4:4; 5. Mojsijeva 8:3). Jednako kao što tokom svog života svaki dan trebamo jesti kruh ili nešto slično njemu da bismo svoje fizičko tijelo održali na životu, tako moramo svakodnevno usvajati Jehovine misli kako bismo sačuvali svoju duhovnost. Čitajući Bibliju, možemo svakodnevno imati pristup Božjim mislima.

12, 13. (a) S čime je apostol Petar usporedio čežnju koju bismo trebali imati prema Božjoj Riječi? (b) Po čemu se Pavlova usporedba o mlijeku razlikuje od Petrove?

¹² Ako cijenimo Bibliju, “ne kao riječ ljudsku, nego, kao što ona uistinu jest, kao riječ Božju”, osjetit ćemo joj se privučenima kao što malo dijete čezne za majčinim mlijekom (1. Solunjanima 2:13). Apostol Petar je iznio tu usporedbu, napisavši: “Kao novorođena djeca, razvijte čežnju za čistim mlijekom riječi, da biste pomoću njega uzrasli do spasenja, ukoliko ste okusili da je Gospodin dobrohotan” (1. Petrova 2:2, 3). Ako smo uistinu na vlastitoj koži okusili da je “Gospodin dobrohotan”, razvijat ćemo čežnju za čitanjem Biblije.

¹³ Dobro je zapaziti da je Petar u ovom retku koristio usporedbu o mlijeku drugačije nego apostol Pavao. Mlijeko ima sve hranjive vrijednosti potrebne novorođenčetu. Petrova usporedba pokazuje da Božja Riječ sadrži sve što nam je potrebno da bismo “uzrasli do spasenja”. S druge strane, Pavao koristi potrebu za mlijekom da bi predočio oskudne navike hranjenja kod nekih koji tvrde da su odrasli u duhovnom pogledu. U svom pismu hebrejskim kršćanima Pavao je napisao: “Iako biste s obzirom na vrijeme trebali biti učitelji, vi opet trebate nekoga da vas iz početka poučava osnovama Božjih svetih objava; i postali ste takvi da trebate mlijeka, a ne jake hrane. Jer tko se god hrani mlijekom, ne poznaje riječ pravednosti, jer je malo dijete. A jaka hrana pripada zrelima, onima čija je moć zapažanja upotrebom uvježbana da razlikuju i ispravno i neispravno” (Hebrejima 5:12-14). Ako pažljivo čitamo Bibliju, to nam može uvelike pomoći da razvijamo svoju moć zapažanja i da nam se otvori apetit za duhovnim stvarima.

14, 15. (a) Koju nam prednost nudi Autor Biblije? (b) Kako možemo izvući korist iz Božje mudrosti? (Navedi primjere.)

¹⁴ Čitanje Biblije koje donosi najviše dobitka ne započinje samim čitanjem, već molitvom. Molitva je izvanredna prednost. To je kao da prije čitanja knjige koja obrađuje neku tešku temu zamoliš njenog pisca da ti pomogne razumjeti to što ćeš pročitati. To uistinu može biti korisno! Autor Biblije, Jehova, nudi ti tu prednost. Jedan član vodećeg tijela iz prvog stoljeća napisao je svojoj braći: “Ako bilo kome od vas nedostaje  mudrosti, neka traži od Boga, jer on daje velikodušno svima i bez prekoravanja; i dat će mu se. Ali neka traži u vjeri, ne sumnjajući nimalo” (Jakov 1:5, 6). Današnje Vodeće tijelo stalno nas potiče da čitamo Bibliju uz molitvu.

¹⁵ Mudrost je praktična primjena znanja. Zato prije nego što otvoriš svoju Bibliju zamoli Jehovu da ti pomogne da tokom čitanja otkriješ misli koje trebaš primijeniti u svom životu. Novonaučene stvari povezuj s onim što znaš otprije. Razmisli kako se podudaraju s ‘obrascem zdravih riječi’ koji si spoznao (2. Timoteju 1:13). Razmišljaj o događajima iz života Jehovinih slugu iz prošlosti i upitaj se kako bi se sam ponio u sličnim okolnostima (1. Mojsijeva 39:7-9; Danijel 3:3-6, 16-18; Djela apostolska 4:18-20).

16. Koji se praktični savjeti pružaju kako bismo iz čitanja Biblije izvukli veću korist?

¹⁶ Nemoj čitati samo da bi prelazio stranice. Nemoj žuriti. Razmišljaj o onome što čitaš. Kad neka misao djeluje zbunjujuće, pogledaj reference, ukoliko ih tvoja Biblija ima. Ako ti ni tada nije jasno, zabilježi to i temeljitije istraži kasnije. Dok čitaš, zabilježi retke koje naročito želiš zapamtiti ili ih prepiši. Isto tako, na margine možeš upisati osobne bilješke i reference. Kad naiđeš na retke za koje misliš da će ti jednom možda zatrebati u djelu propovijedanja i poučavanja, pronađi ključnu riječ i pogledaj u indeks biblijskih riječi koji se nalazi pri kraju tvoje Biblije. *

17. Zašto bi nam čitanje Biblije trebalo pričinjavati radost?

¹⁷ Psalmist je govorio o sretnom čovjeku kojemu je “u zakonu Jehovinom radost njegova i iz zakona njegovog on prigušenim glasom čita dan i noć” (Psalam 1:2, NS ). Svakodnevno čitanje Biblije ne bi nam smjelo biti neki zamorni zadatak, već nam treba pričinjavati pravu radost. Jedan način na koji nam može postati užitak je da uvijek budemo svjesni koliko su dragocjene stvari koje učimo. Mudri kralj Salamun napisao je: “Blago čovjeku koji nađe mudrost (...). Puti su njezini mili puti i sve staze njezine mirne. Drvo je životno onima koji se hvataju za nju, i tko je god drži sretan je” (Priče Salamunove 3:13, 17, 18). Trud koji se ulaže u stjecanje mudrosti doista se isplati jer su njeni putevi putevi užitka, mira, sreće i na koncu života.

18. Što je potrebno pored čitanja Biblije, i što ćemo razmatrati u sljedećem članku?

¹⁸ Da, čitanje Biblije je kako korisno tako i ugodno. No je li to dovoljno? Članovi crkava kršćanstva stoljećima čitaju Bibliju, “uvijek uče, ali nikada ne mogu doći do točne spoznaje istine” (2. Timoteju 3:7). Da bi čitanje Biblije urodilo plodom, cilj nam pri tome mora biti da spoznaju koju na taj način stječemo primjenjujemo u vlastitom životu i koristimo u djelu propovijedanja i poučavanja (Matej 24:14; 28:19, 20). Za to su potrebni trud i dobre metode proučavanja, a ono također može biti poučno i pravi užitak kao što ćemo vidjeti u sljedećem članku.