1, 2. (a) Kako ljudi općenito gledaju na spolni moral? (b) Kakav stav o spolnom moralu imaju kršćani?

DANAS se u mnogim dijelovima svijeta moralno vladanje smatra privatnom stvari. Ljudi na spolne odnose gledaju kao na prirodni izraz naklonosti, kao na nešto u što se mogu upustiti kad god žele, a ne nešto što bi trebalo biti ograničeno na brak. Oni smatraju da nema ništa loše u tome da svatko sam za sebe odlučuje kako će se ponašati ako se pritom nikome ne nanosi štetu. S njihove točke gledišta, ljude ne treba osuđivati po pitanju morala, naročito kad je riječ o seksu.

² Oni koji su upoznali Jehovu imaju drugačiji stav. Oni rado slijede biblijske smjernice zato što ljube Jehovu i žele mu ugoditi. Shvaćaju da ih Jehova ljubi i daje im upute koje su za njihovo dobro, upute koje će im uistinu koristiti i usrećiti ih (Izaija 48:17). Budući da je Bog Izvor života, logično je da se njemu trebaju obratiti za vodstvo o tome kako koristiti svoja tijela, naročito na ovom području koje je tako usko povezano s prenošenjem života.

3. Što se mnoge u crkvama kršćanstva uči s obzirom na spolne odnose, i da li je to u skladu s onim što naučava Biblija?

³ Za razliku od svjetovnih nazora današnjih ljudi, u crkvama kršćanstva ima onih koji naučavaju da su spolni odnosi sramotni, grešni  i da “istočni grijeh” u edenskom vrtu predstavlja Evino spolno zavođenje Adama. Takav je stav suprotan onome što kaže nadahnuto Sveto pismo. Biblijski izvještaj o prvom ljudskom paru govori kao o ‘Adamu i njegovoj ženi’ (1. Mojsijeva 2:25). Bog im je zapovjedio da rađaju djecu ovim riječima: “Rađajte se i množite se, i napunite zemlju” (1. Mojsijeva 1:28). Ne bi imalo nikakvog smisla da je Bog Adamu i Evi zapovjedio da rađaju djecu, a onda ih kaznio jer su izvršavali njegove naredbe (Psalam 19:8).

4. Zašto je Bog ljudima omogućio da imaju spolne odnose?

⁴ Iz te zapovijedi upućene našim praroditeljima, koja je ponovljena Noi i njegovim sinovima, možemo vidjeti koja je glavna svrha spolnih odnosa: rađanje djece (1. Mojsijeva 9:1). Međutim, Božja Riječ pokazuje da njegovi sluge koji su u braku ne moraju imati spolne odnose isključivo s ciljem rađanja djece. Ti odnosi mogu na ispravan način zadovoljiti emocionalne i fizičke potrebe bračnog para i biti mu izvor užitka. To je jedan od načina na koje mogu izraziti duboku naklonost jedno prema drugome (1. Mojsijeva 26:8, 9, St; Priče Salamunove 5:18, 19; 1. Korinćanima 7:3-5).

5. Što je Bog zabranio ljudima s obzirom na njihovu seksualnu aktivnost?

⁵ Premda je spolnost dar od Boga, ne bi je se trebalo koristiti bez ikakvih ograničenja. To se načelo treba primjenjivati čak i unutar bračnog uređenja (Efežanima 5:28-30; 1. Petrova 3:1, 7). Spolni su odnosi izvan braka zabranjeni. Biblija je sasvim konkretna po tom pitanju. U Zakonu koji je Bog dao izraelskom narodu bilo je rečeno: “Ne čini preljube” (2. Mojsijeva 20:14). Kasnije je Isus “bludništva” i ‘preljube’ povezao sa ‘štetnim mislima’ koje dolaze iz srca i onečišćuju osobu (Marko 7:21, 22). Apostol Pavao pod nadahnućem je opomenuo kršćane u Korintu: “Bježite od bluda” (1. Korinćanima 6:18). A u svom pismu Hebrejima Pavao je napisao: “Neka brak bude častan među svima, i neka bračna postelja bude neokaljana, jer će Bog suditi bludnicima i preljubnicima” (Hebrejima 13:4).

6. Što sve obuhvaća riječ “blud” u Bibliji?

⁶ Što znači riječ “blud”? Ona je prijevod grčke riječi porneía, koja se ponekad odnosi na spolne odnose između osoba koje nisu u braku (1. Korinćanima 6:9). Na drugim mjestima, recimo u Mateju 5:32 i Mateju 19:9, taj se izraz koristi u širem smislu, pa također obuhvaća preljub, incest i bestijalnost. I druge se seksualne postupke između osoba koje međusobno nisu u braku, naprimjer oralni i analni seks te nadraživanje spolnih organa druge osobe, može označiti kao porneíu. Sve te postupke Božja Riječ osuđuje — bilo direktno bilo indirektno (3. Mojsijeva 20:10, 13, 15, 16; Rimljanima 1:24, 26, 27, 32). *

7. U kom smislu izvlačimo korist ako ostajemo moralno čisti?

⁷ Nesavršenim ljudima može biti izazov držati se Jehovinih uputa o spolnom vladanju. Poznati židovski filozof Majmonides iz 12. stoljeća napisao je: “Nijedne se zabrane iz čitave Tore [Mojsijevog zakona] nije toliko teško držati kao one o nedozvoljenim vezama i nedopuštenim spolnim odnosima.” Ipak, ako smo poslušni Božjim uputama, to nam donosi veliku korist (Izaija 48:18). Naprimjer, poslušnost u ovoj stvari pomaže nam da se zaštitimo od spolno prenosivih bolesti, od kojih su neke neizlječive i mogu biti smrtonosne. * Zaštićeni smo od vanbračnih trudnoća. Primjenjivanje Božje mudrosti pomaže nam i da imamo čistu savjest. Tako raste naše samopoštovanje i stječemo poštovanje drugih, uključujući i našu rodbinu, bračne drugove, djecu te našu  kršćansku braću i sestre. Isto tako, razvijamo zdrav, pozitivan stav prema seksu koji će pridonijeti našoj sreći u braku. Jedna je kršćanka napisala: “Ne postoji bolja zaštita od istine iz Božje Riječi. Još se nisam udala, no kad se to dogodi, s ponosom ću reći kršćaninu za kojeg se udam da sam ostala čestita.”

8. Na koje načine svojim čestitim vladanjem možemo podupirati čisto obožavanje?

⁸ Isto tako, ako zadržimo čestito vladanje, možemo uvelike pridonijeti tome da se pobiju pogrešna shvaćanja o pravom obožavanju i da se privuče ljude k Bogu kojeg obožavamo. Apostol Petar napisao je: “Zadržite dobro vladanje među nacijama, da bi, u onome u čemu govore protiv vas kao da ste zločinci, zbog vaših dobrih djela kojih su očevici slavili Boga u dan njegovog pregledavanja” (1. Petrova 2:12). Čak i ako oni koji ne služe Jehovi ne shvaćaju ili ne odobravaju naše čestito vladanje, možemo biti sigurni da naš nebeski Otac vidi i odobrava naše napore da slijedimo njegove upute i čak im se raduje (Priče Salamunove 27:11; Hebrejima 4:13).

9. Zašto bismo trebali imati pouzdanja u Božje upute, iako možda u potpunosti ne razumijemo njegove razloge? Navedi primjer.

⁹ Vjerovati u Boga znači imati pouzdanje u to da on zna što je najbolje za nas, čak i ako u potpunosti ne razumijemo sve razloge zašto nas baš tako vodi. Razmotri jedan primjer iz Mojsijevog zakona. Jedan propis koji se odnosio na vojne logore zahtijevao je da se izmet zakopava izvan logora (5. Mojsijeva 23:13, 14). Možda su se Izraelci pitali zašto je dana takva uputa; neki su možda mislili da je to nepotrebno. Međutim, medicinska je znanost kasnije došla do zaključka da se tim zakonom sprečavalo zagađenje vode te se omogućavala zaštita od mnogih bolesti koje su prenosili insekti. Slično tome, postoje duhovni, društveni, emocionalni, fizički i psihološki razlozi zašto je Bog spolne odnose ograničio na bračnu postelju. Razmotrimo sada nekoliko biblijskih primjera onih koji su sačuvali moralnu čistoću.

10. Tko je pokušao zavesti Josipa, i kako je on reagirao?

¹⁰ Vjerojatno ti je poznat biblijski primjer Josipa, Jakovljevog sina. Sa 17 godina postao je rob čiji je vlasnik bio Putifar, zapovjednik tjelesne straže egipatskog faraona. Jehova je blagoslovio Josipa i nakon nekog vremena postavljen je nad svom Putifarovom kućom. Kad je zašao u svoje 20-e godine, Josip je bio  “lijepa stasa i lijepa lica”. Privukao je pažnju Putifarove žene, koja ga je pokušavala zavesti. Josip joj je jasno dao do znanja što o tome misli, objašnjavajući da svojim pristankom ne bi samo izdao svog gospodara već bi “Bogu zgriješio”. Zašto je Josip tako razmišljao? (1. Mojsijeva 39:1-9).

11, 12. Zašto je Josip, premda nije postojao Božji pisani zakon koji je zabranjivao blud i preljub, sigurno razmišljao na spomenuti način?

¹¹ Josipova se odluka očito nije temeljila na strahu da će ga ljudi razotkriti. Josipova je obitelj živjela daleko, a njegov je otac mislio da je mrtav. Da se Josip upustio u spolni nemoral, njegova obitelj nikada ne bi saznala za to. Taj se grijeh vjerojatno mogao sakriti i od Putifara i njegovih slugu jer je bilo prilika kad oni nisu bili u kući (1. Mojsijeva 39:11). No Josip je znao da takav postupak ne može sakriti od Boga.

¹² Josip je sigurno razmišljao o onome što je znao o Jehovi. Nesumnjivo je znao što je Jehova rekao u edenskom vrtu: “Zato će ostaviti čovjek oca svojega i majku svoju, i prilijepiće se k ženi svojoj, i biće dvoje jedno tijelo” (1. Mojsijeva 2:24). Osim toga, Josip je vjerojatno znao što je Jehova rekao filistejskom kralju koji je nastojao zavesti Josipovu prabaku Saru. Jehova je tom kralju rekao: “Gle, poginućeš sa žene koju si uzeo, jer ima muža. (...) Zato te sačuvah da mi ne sagriješiš, i ne dadoh da je se dotakneš” (1. Mojsijeva 20:3, 6). Dakle, iako Jehova tada još nije dao pisani zakon, njegov stav prema braku bio je jasan. Josipov moralni osjećaj, zajedno sa željom da ugodi Jehovi, potakli su ga da se odupre nemoralu.

13. Zašto Josip vjerojatno nije mogao izbjeći Putifarovu ženu?

¹³ Međutim, Putifarova žena bila je uporna, “svaki dan” ga je molila da legne s njom. Zašto je Josip naprosto nije izbjegavao? Pa, kao rob imao je svoje dužnosti i nije mogao promijeniti svoje okolnosti. Arheološki dokazi daju naslutiti da su egipatske kuće bile sagrađene tako da se moralo proći kroz glavni dio kuće da bi se došlo do ostava. Dakle, Josipu je vjerojatno bilo nemoguće izbjeći Putifarovu ženu (1. Mojsijeva 39:10).

14. (a) Što se dogodilo s Josipom nakon što je pobjegao od Putifarove žene? (b) Kako je Jehova blagoslovio Josipa zbog njegove vjernosti?

¹⁴ Stigao je dan kad su ostali sami u kući. Putifarova žena uhvatila je Josipa i rekla: “Lezi sa mnom.” On je pobjegao. Povrijeđena jer ju je odbio, optužila ga je za pokušaj silovanja. Kako je to završilo? Je li ga Jehova odmah nagradio zbog besprijekornog načina postupanja? Nije. Josip je bio bačen u zatvor i okovan (1. Mojsijeva 39:12-20; Psalam 105:18). Jehova je vidio tu nepravdu i nakon nekog vremena uzvisio Josipa, omogućivši mu da iz zatvora dođe na dvor. Postao je drugi najmoćniji čovjek u Egiptu i bio je blagoslovljen ženom i djecom (1. Mojsijeva 41:14, 15, 39-45, 50-52). Osim toga, izvještaj o Josipovoj besprijekornosti zapisan je prije 3 500 godina da bi ga Božji sluge mogli razmatrati sve do dan-danas. Kakvih li divnih blagoslova zbog slijeđenja Božjih pravednih zakona! Slično tome, ni mi danas možda  nećemo uvijek odmah vidjeti koristi koje imamo zato što ostajemo moralno besprijekorni, ali možemo biti sigurni da Jehova to vidi i da će nas blagosloviti kad za to dođe vrijeme (2. Dnevnika 16:9).

15. Što je bio Jobov ‘savez s očima’?

¹⁵ Još jedan čuvar besprijekornosti bio je Job. Tokom kušnji koje mu je nanosio Đavo, Job je razmišljao o svom životu i rekao je da je spreman pretrpjeti oštru kaznu ako je prekršio, između ostaloga, i Jehovino načelo o spolnom moralu. Job je rekao: “Savez učinih s očima svojim, pa kako bih pogledao na djevojku?” (Job 31:1). Job je time želio reći da je bio toliko odlučan sačuvati besprijekornost prema Bogu da nije želio čak ni promatrati neku ženu s požudom. On je, dakako, viđao žene u svakodnevnom životu i vjerojatno bi im pomagao ako im je pomoć bila potrebna. No da bi ih gledao s ciljem razvijanja romanse, to nije dolazilo u obzir. Prije nego što su počele njegove kušnje bio je jako bogat čovjek, “najveći od svih ljudi na istoku” (Job 1:3). Međutim, on nije koristio moć bogatstva da bi privlačio mnoge žene. Nikada se nije poigravao s idejom da se upusti u nedozvoljene spolne odnose s mlađim ženama.

16. (a) Zašto je Job dobar primjer za kršćane koji su u braku? (b) Po čemu se ponašanje muškaraca u Malahijino vrijeme veoma razlikovalo od Jobovog, i kakvo stanje danas vlada?

¹⁶ Dakle, Job je i kad je bilo dobro i kad je bilo loše pokazao moralnu besprijekornost. Jehova je to primijetio i bogato ga blagoslovio (Job 1:10; 42:12). Job je doista dobar primjer za kršćane koji su u braku, kako za muškarce tako i za žene! Nije ni čudo što ga je Jehova toliko volio! Za razliku od toga, danas je ponašanje mnogih sličnije onome što se događalo u Malahijino vrijeme. Taj je prorok osudio to što su mnogi muževi ostavili svoje supruge, često zato da bi se oženili mlađim ženama. Jehovin žrtvenik bio je zaliven suzama napuštenih žena i Bog je osudio one koji su na taj način ‘činili nevjeru’ svojim ženama (Malahija 2:13-16).

17. U kom je smislu Sulamka bila poput ‘zatvorenog vrta’?

¹⁷ Treći čuvar besprijekornosti bila je mlada Sulamka. Budući da je bila mlada i lijepa, nije se samo svidjela mladom pastiru već i Salamunu, bogatom izraelskom kralju. Sulamka je sve do kraja lijepe priče ispričane u Pjesmi nad pjesmama ostala čestita i tako pridobila poštovanje onih koji su je okruživali. Salamun je, iako ga je odbila, pod nadahnućem napisao priču o njoj. Pastir kojeg je ona voljela također je poštovao njeno čestito vladanje. U jednom je trenutku razmišljajući rekao da je Sulamka poput ‘zatvorenog vrta’ (Pjesma nad pjesmama 4:12). U starom Izraelu u krasnim se vrtovima nalazio predivan široki spektar biljaka, miomirisnog cvijeća i impresivnih stabala. Ti su vrtovi obično bili ograđeni živicom ili zidom i u njih se moglo ući samo kroz vrata koja su se  zaključavala (Izaija 5:5). U očima pastira Sulamkina moralna čistoća i ljepota bile su poput takvog vrta posebne divote. Bila je sasvim čestita. Svoju nježnu naklonost podarit će isključivo svom budućem mužu.

18. Na što nas podsjećaju izvještaji o Josipu, Jobu i Sulamki?

¹⁸ Sulamka je s obzirom na moralnu besprijekornost ostavila izvrstan primjer za današnje kršćanke. Jehova je vidio i cijenio Sulamkinu krepost i blagoslovio je baš kao što je blagoslovio Josipa i Joba. Njihovi besprijekorni postupci zapisani su u Božjoj Riječi da bi nam poslužili kao vodstvo. Iako se naši napori da danas sačuvamo besprijekornost ne zapisuju u Bibliju, Jehova ima ‘knjigu za spomen’ za one koji nastoje činiti njegovu volju. Nikada ne zaboravimo da nas Jehova ‘gleda’ i raduje se dok lojalno nastojimo ostati moralno čisti (Malahija 3:16).

19. (a) Kako bismo trebali gledati na moralnu čistoću? (b) Što će se razmatrati u sljedećem članku?

¹⁹ Iako nam se oni koji nemaju vjeru možda rugaju, poslušnost našem Stvoritelju punom ljubavi pričinjava nam radost. Imamo uzvišeniji moral, božanski moral. To je nešto na što moramo biti ponosni, nešto što moramo visoko cijeniti. Ako ostanemo čisti u moralnom pogledu, možemo uživati u Božjem blagoslovu i zadržati jasnu nadu u beskrajne buduće blagoslove. No, što možemo konkretno poduzeti da bismo ostali moralno čisti? Sljedeći članak razmatrat će to važno pitanje.