1. Kako neki gledaju na ljudsko tijelo, i koje pitanje zaslužuje da ga razmotrimo?

HVALIM te, što sam divno sazdan” (Psalam 139:14). Tako je psalmist David pjevao dok je razmišljao o jednom od Jehovinih djela stvaranja — ljudskom tijelu. Za razliku od te opravdane hvale neki vjeroučitelji smatraju da je tijelo prebivalište i izvršilac grijeha. Nazivaju ga ‘pokrivalom neznanja, temeljem poroka, okovima pokvarenosti, kavezom zla, živim mrtvacem, hodajućim grobom’. Točno je da je apostol Pavao rekao: “U mom tijelu, ne stanuje ništa dobro” (Rimljanima 7:18). No znači li to da smo beznadno uhvaćeni u zamku grešnog tijela?

2. (a) Što znači baviti se ‘razmišljanjem svojstvenim tijelu’? (b) Do kakve borbe između “tijela” i “duha” dolazi u onima koji žele ugoditi Bogu?

² U Bibliji riječ “tijelo” ponekad označava čovjeka u njegovom nesavršenom stanju kao grešnog potomka buntovnog Adama (Efežanima 2:3; Psalam 51:5; Rimljanima 5:12). Nesavršenost koju je prenio na nas uzrokovala je ‘slabost tijela’ (Rimljanima 6:19). A Pavao je upozorio: “Razmišljanje svojstveno tijelu znači smrt” (Rimljanima 8:6). Baviti se ‘razmišljanjem svojstvenim tijelu’ znači dozvoliti da nama ovladaju i motiviraju nas želje grešnog tijela (1. Ivanova 2:16). Stoga ako nastojimo ugoditi Bogu, dolazi do stalne borbe između naše duhovnosti i grešne prirode koja neprestano vrši pritisak na nas da činimo “djela tijela” (Galaćanima 5:17-23; 1. Petrova 2:11). Nakon što je opisao tu bolnu borbu do koje dolazi u njemu, Pavao je rekao: “Jadan li sam ja čovjek! Tko će me izbaviti od tijela koje je podvrgnuto ovoj smrti?” (Rimljanima 7:24). Je li Pavao bio bespomoćna žrtva iskušenja? Biblija jasno kaže da nije!

3. Kako mnogi gledaju na grijeh i iskušenje, no što Biblija kaže upozoravajući na takav stav?

³ Za mnoge ljude danas grijeh je neprihvatljiv pojam. Neki u šali koriste riječ “grijeh” kao zastarjeli izraz kako bi njime opisali ljudske slabe strane. Oni ne shvaćaju da se “svi (...) moramo očitovati pred Kristovom sudačkom stolicom, da bi svaki dobio svoju nagradu za ono što je činio u tijelu, u skladu s onim što je radio, bilo dobro bilo zlo” (2. Korinćanima 5:10). Drugi nonšalantno kažu: “Mogu se oduprijeti svemu, samo ne iskušenju!” Neki ljudi žive u kulturi koja se zasniva na instant-zadovoljstvu, bez obzira na to radi li se o hrani, seksu, zabavi ili postignućima. Ne samo da žele sve već to žele istog časa! (Luka 15:12). Oni ne gledaju dalje od trenutnog užitka, na radost koju će ‘pravi život’ donijeti u budućnosti (1. Timoteju 6:19). Međutim, Biblija nas uči da dobro promislimo i budemo pronicljivi, izbjegavajući sve što će nam štetiti u duhovnom ili nekom drugom pogledu. Jedna nadahnuta izreka kaže: “Pametan čovjek vidi zlo i skloni se, a ludi idu dalje i plaćaju” (Priče Salamunove 27:12).

4. Koje je upozorenje Pavao iznio u 1. Korinćanima 10:12, 13?

⁴ Kad je Pavao pisao kršćanima koji su živjeli u Korintu — gradu koji je bio poznat po moralnoj izopačenosti — iznio im je realno upozorenje vezano uz iskušenje i moć grijeha. Rekao je: “Tko misli da stoji, neka pazi da ne padne. Nikakvo vas iskušenje nije zadesilo osim onoga koje je uobičajeno za ljude. Ali Bog je vjeran, i neće dopustiti da budete iskušani preko onoga što možete nositi, nego će s iskušenjem on stvoriti i izlaz da ga možete podnijeti” (1. Korinćanima 10:12, 13). Svi se mi — mladi i stari, muškarci i žene — suočavamo s brojnim iskušenjima, bilo u školi, na radnom mjestu ili bilo gdje drugdje. Stoga obratimo pažnju Pavlovim riječima i pogledajmo što one znače za nas.

5. Zašto je opasno biti pretjerano samouvjeren?

⁵ Pavao kaže: “Tko misli da stoji, neka pazi da ne padne.” Opasno je biti pretjerano samouvjeren u svoju moralnu snagu. To pokazuje da dovoljno ne shvaćamo prirodu i snagu grijeha. Budući da su osobe poput Mojsija, Davida, Salamuna i apostola Petra upale u grijeh, zar bismo mi trebali smatrati da mu nismo podložni? (4. Mojsijeva 20:2-13; 2. Samuelova 11:1-27; 1. Kraljevima 11:1-6; Matej 26:69-75). “Mudar se boji i uklanja se od zla, a bezuman navire i slobodan je [“uzda se u sebe”, NS]”, stoji u Pričama Salamunovim 14:16. Osim toga, Isus je rekao: ‘Duh je gorljiv, ali tijelo je slabo’ (Matej 26:41). Budući da nijedan nesavršeni čovjek nije imun na iskvarene želje, moramo ozbiljno shvatiti Pavlovo upozorenje i boriti se protiv iskušenja jer ako to ne učinimo, izlažemo se riziku da mu podlegnemo (Jeremija 17:9).

6. Kada i kako bismo se trebali pripremiti na iskušenje?

⁶ Mudro je pripremiti se na poteškoće koje se mogu neočekivano pojaviti. Kralj Aza shvatio je da je period mira pravo vrijeme za gradnju utvrda (2. Dnevnika 14:2, 6, 7). Znao je da će biti prekasno pripremati se u trenutku napada. Slično tome, odluke o tome što učiniti kad se nađemo u iskušenjima najbolje je donijeti kad smo trezveni i u mirnim uvjetima (Psalam 63:6). Danijel i njegovi bogobojazni prijatelji donijeli su odluku da ostanu vjerni Jehovinom zakonu prije nego što se na njih počeo vršiti pritisak da jedu kraljeva delikatesna jela. Zbog toga nisu oklijevali držati se svojih uvjerenja i ne okusiti nečistu hranu (Danijel 1:8). Prije nego što se pojave iskušavajuće situacije, ojačajmo svoju odlučnost da ostanemo moralno čisti. Tada ćemo imati snage oduprijeti se grijehu.

7. Zašto je utješno znati da su se drugi oduprli iskušenju?

 ⁷ Koliko su samo utješne Pavlove riječi: “Nikakvo vas iskušenje nije zadesilo osim onoga koje je uobičajeno za ljude”! (1. Korinćanima 10:13). Apostol Petar je napisao: “Zauzmite stav protiv [Đavla], čvrsti u vjeri, znajući da se, što se tiče patnji, iste stvari nanose cijeloj zajednici vaše braće po svijetu” (1. Petrova 5:9). Da, drugi su se suočili sa sličnim iskušenjima i oduprli su im se uz Božju pomoć, a to onda možemo i mi. Međutim, kao pravi kršćani koji žive u zlom svijetu, svi mi možemo očekivati da ćemo prije ili kasnije biti iskušani. Kako možemo biti sigurni da ćemo pobijediti ljudsku slabost i iskušenje da počinimo grijeh?

8. Koji je jedan od glavnih načina na koje možemo izbjegavati iskušenje?

⁸ Jedan od glavnih načina na koje možemo prestati biti “robovi grijeha” je izbjegavati iskušenje kad je to moguće (Rimljanima 6:6). Priče Salamunove 4:14, 15 potiču nas: “Ne idi na stazu bezbožničku i putem nevaljalih ljudi ne stupaj. Ostavi ga, ne hodi po njemu, ukloni se od njega i mini ga.” Često unaprijed znamo kolika je vjerojatnost da će određeni splet okolnosti dovesti do grijeha. Stoga je jasno da se kao kršćani trebamo ‘kloniti’ svake osobe, svake stvari i svakog mjesta koji mogu izazvati neispravne želje i pobuditi u nama nečiste sklonosti.

9. Kako Biblija ističe koliko je važno pobjeći od kompromitirajućih situacija?

⁹ Pobjeći od iskušavajuće situacije još je jedan od glavnih koraka koji vode do pobjede nad iskušenjem. Apostol Pavao je savjetovao: “Bježite od bluda” (1. Korinćanima 6:18). Napisao je: “Bježite od idolopoklonstva” (1. Korinćanima 10:14). Osim toga, Timoteja je upozorio da bježi od neumjerene težnje za materijalnim bogatstvom i od “želja svojstvenih mladosti” (2. Timoteju 2:22; 1. Timoteju 6:9-11).

10. Koja dva suprotna primjera pokazuju koliko je važno pobjeći od iskušenja?

¹⁰ Razmotri slučaj izraelskog kralja Davida. Dok je gledao s krova svoje palače, primijetio je jednu lijepu ženu kako se kupa i srce su mu obuzele neispravne želje. Trebao je otići s krova i pobjeći od iskušenja. Umjesto toga, raspitao se o toj ženi — Betsabeji — i posljedice su bile katastrofalne (2. Samuelova 11:1–12:23). S druge strane, kako je Josip reagirao kad ga je gospodareva nemoralna žena nagovarala da legne s njom. Izvještaj nam kaže: “Ona govoraše takve riječi Josipu svaki dan, ali je ne posluša da legne s njom ni da se bavi kod nje.” Čak iako nije imao zapovijedi Mojsijevog zakona, jer on još nije bio dan, Josip joj je odgovorio: “Kako bih učinio tako grdno zlo i Bogu zgriješio?” Jednog ga je dana uhvatila i rekla mu: “Lezi sa mnom.” Je li Josip ostao s njom i pokušao je urazumiti?  Nije. On je ‘pobjegao i otišao’. Josip se nije želio izložiti riziku da podlegne tom iskušenju. Pobjegao je! (1. Mojsijeva 39:7-16).

11. Što možemo učiniti ako se uvijek iznova suočavamo s nekim iskušenjem?

¹¹ Ponekad se bijeg smatra kukavičlukom, no često je mudro doslovno se povući iz neke situacije. Možda na poslu uvijek iznova doživljavamo neko iskušenje. Iako možda ne možemo promijeniti posao, postoje drugi načini na koje se možemo udaljiti od iskušavajućih okolnosti. Moramo bježati od svega za što znamo da je neispravno i biti odlučni činiti samo ono što je ispravno (Amos 5:15). U drugim situacijama bježati od iskušenja znači izbjegavati pornografske stranice na Internetu i sumnjiva mjesta zabave. To može značiti i da treba prestati čitati neki časopis ili pronaći nove prijatelje — one koji ljube Boga i koji nam mogu pomoći (Priče Salamunove 13:20). Mudro je da odlučno okrenemo leđa svemu što nas navodi na grijeh (Rimljanima 12:9).

12. Što tražimo od Boga kad se molimo: “Ne uvedi nas u iskušenje”?

¹² Pavao daje sljedeće ohrabrujuće obećanje: “Bog je vjeran, i neće dopustiti da budete iskušani preko onoga što možete nositi, nego će s iskušenjem on stvoriti i izlaz da ga možete podnijeti” (1. Korinćanima 10:13). Jedan način na koji nam Jehova pomaže je to što nam odgovara na naše molitve da nam pomogne boriti se s iskušenjem. Isus Krist nas je naučio da se molimo: “Ne uvedi nas u iskušenje, nego nas izbavi od zloga” (Matej 6:13). Uslišujući takvu iskrenu molitvu, Jehova nas neće ostaviti da se sami borimo s iskušenjem; izbavit će nas od Sotone i njegovih lukavstava (Efežanima 6:11). Trebali bismo moliti Boga za pomoć da prepoznamo iskušenja i da imamo snage oduprijeti im se. Ako ga usrdno molimo da ne dozvoli da pokleknemo kad se nađemo u iskušenju, pomoći će nam da nas Sotona, odnosno ‘zli’, ne nadmudri.

13. Što bismo trebali učiniti kad se suočavamo sa stalnim iskušenjem?

¹³ Trebamo se usrdno moliti naročito onda kad se suočavamo sa stalnim iskušenjem. Neka iskušenja mogu uzrokovati jake unutarnje borbe koje u nama izazivaju misli i stavove koji nas snažno podsjećaju na to koliko smo uistinu slabi (Psalam 51:5). Naprimjer, što možemo učiniti ako nas progone sjećanja na neki loš postupak iz prošlosti? Što ako dođemo u iskušenje da ga ponovimo? Umjesto da samo pokušaš zatomiti takve osjećaje, iznesi problem pred Jehovu u molitvi — ako treba i više puta (Psalam 55:22). Snagom svoje Riječi i svetog duha on nam može pomoći da očistimo svoj um od nečistih naginjanja (Psalam 19:8, 9).

14. Zašto je molitva od presudne važnosti u borbi protiv ljudske slabosti?

¹⁴ Kad je u Getsemanskom vrtu primijetio da su njegovi apostoli pospani, Isus ih je potaknuo: “Bdijte i neprestano se molite, da ne dođete u iskušenje. Duh je, istina, gorljiv, ali tijelo je slabo” (Matej 26:41). Jedan od načina na koje možemo odoljeti iskušenju je da budemo budni s obzirom na različite oblike iskušenja i oprezni na njegove podmuklosti. Veoma je važno i to da se bez odlaganja molimo u vezi s iskušenjem kako bismo bili duhovno opremljeni da mu se odupremo. Budući da nas iskušenje pogađa tamo gdje smo najranjiviji, ne možemo mu se oduprijeti sami. Molitva je prijeko potrebna zato što nam snaga od Boga može pomoći da se još bolje obranimo od Sotone (Filipljanima 4:6, 7). Možda su nam potrebne i duhovna pomoć te molitve ‘skupštinskih starješina’ (Jakov 5:13-18).

15. Što trebamo činiti da bismo se oduprli iskušenju?

¹⁵ Osim što moramo izbjegavati iskušenje kad god je to moguće, moramo mu se i  aktivno odupirati dok ono ne prođe ili dok se situacija ne promijeni. Kad je Sotona iskušavao Isusa, on se odupirao sve dok Đavo nije otišao (Matej 4:1-11). Učenik Jakov napisao je: “Suprotstavite se Đavlu, i pobjeći će od vas” (Jakov 4:7). Otpor počinje jačanjem našeg uma Božjom Riječju i donošenjem čvrste odluke da ćemo slijediti Božja mjerila. Trebali bismo upamtiti ključne biblijske retke koji govore konkretno o našoj slabosti i razmišljati o njima. Bilo bi mudro pronaći nekog zrelog kršćanina — možda starješinu — s kojim možemo podijeliti svoje brige i kojem se možemo obratiti za pomoć kad dođemo u iskušenje da učinimo nešto neispravno (Priče Salamunove 22:17).

16. Kako možemo ostati moralno čestiti?

¹⁶ Biblija nas potiče da obučemo novu osobnost (Efežanima 4:24). To znači da Jehovi moramo dozvoliti da nas oblikuje i mijenja. Pišući svom suradniku Timoteju, Pavao je rekao: “Teži za pravednošću, odanošću Bogu, vjerom, ljubavlju, ustrajnošću, blagom ćudi. Bori se u dobroj borbi vjere, čvrsto se uhvati vječnog života na koji si pozvan” (1. Timoteju 6:11, 12). Mi možemo ‘težiti za pravednošću’ marljivo proučavajući Božju Riječ da bismo dobro upoznali njegovu osobnost i zatim postupajući u skladu s njegovim zahtjevima. Isto tako, prijeko je potrebno da budemo zaposleni kršćanskim aktivnostima, kao što su propovijedanje dobre vijesti i posjećivanje sastanaka. Budemo li se približili Bogu i u potpunosti koristili sve što nam u duhovnom pogledu stavlja na raspolaganje, to će nam pomoći da duhovno rastemo i ostanemo moralno čestiti (Jakov 4:8).

17. Po čemu znamo da nas Bog neće napustiti kad smo u iskušenju?

¹⁷ Pavao nam jamči da nijedno iskušenje s kojim se suočavamo nikada neće premašiti našu od Boga dobivenu sposobnost da mu se odupremo. Jehova će ‘stvoriti izlaz da ga možemo podnijeti’ (1. Korinćanima 10:13). Doista, ukoliko se i dalje oslanjamo na Boga, on neće dopustiti da iskušenje postane toliko veliko da više nemamo duhovne snage kako bismo sačuvali besprijekornost. On želi da se stalno borimo protiv iskušenja da činimo ono što je loše u njegovim očima. Štoviše, možemo vjerovati njegovom obećanju: “Nikako te neću ostaviti i nipošto te neću napustiti” (Hebrejima 13:5).

18. Zašto možemo biti sigurni u pobjedu nad ljudskom slabošću?

¹⁸ Pavao nije bio nesiguran u ishod svoje borbe protiv ljudske slabosti. Nije se smatrao jadnim i bespomoćnim pijunom u vlasti svojih tjelesnih želja. Naprotiv, rekao je: “Ne trčim s nesigurnošću; ne usmjeravam svoje udarce tako kao da udaram zrak; nego bijem svoje tijelo i vodim ga kao roba, da ne bih, nakon što sam propovijedao drugima, na neki način sâm postao neprikladan” (1. Korinćanima 9:26, 27). I mi možemo voditi uspješnu borbu protiv nesavršenog tijela. Preko Biblije, biblijskih publikacija, kršćanskih sastanaka i zrelih sukršćana naš nam nebeski Otac iz ljubavi stalno pruža podsjetnike koji nam pomažu da i dalje hodimo putem čestitosti. Uz njegovu pomoć možemo izvojevati pobjedu nad ljudskom slabošću!