Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Razmišljaj na način koji je svojstven duhu i sačuvaj život!

Razmišljaj na način koji je svojstven duhu i sačuvaj život!

“Razmišljanje svojstveno duhu znači život” (RIMLJANIMA 8:6).

1, 2. Na koji način Biblija stavlja “tijelo” nasuprot “duhu”?

U ISKVARENOM društvu koje uzdiže zadovoljavanje tjelesnih želja nije jednostavno u moralnom pogledu ostati čist pred Bogom. Međutim, Biblija “tijelo” stavlja nasuprot “duhu”, povlačeći jasnu granicu između kobnih posljedica koje usljeđuju ako netko dozvoli da njime ovlada grešno tijelo i blagoslovljenog ishoda do kojeg dolazi kad se prepuštamo utjecaju Božjeg svetog duha.

2 Naprimjer, Isus Krist je rekao: “Duh je taj koji daje život; tijelo ne koristi ništa. Riječi koje sam vam ja govorio duh su i život su” (Ivan 6:63). Kršćanima u Galaciji apostol Pavao je napisao: “Tijelo, u svojoj želji, protiv duha [je], a duh protiv tijela; jer oni se protive jedno drugome” (Galaćanima 5:17). Pavao je također rekao: “Tko sije s obzirom na svoje tijelo, od svog će tijela požeti raspadljivost, a tko sije s obzirom na duh, od duha će požeti vječni život” (Galaćanima 6:8).

3. Što nam je potrebno da bismo se oslobodili neispravnih želja i naginjanja?

3 Jehovin sveti duh — njegova djelujuća sila — može iskorijeniti nečiste ‘tjelesne želje’ i razornu moć našeg grešnog tijela (1. Petrova 2:11). Da bismo prestali robovati neispravnim naginjanjima, od presudne je važnosti imati pomoć Božjeg duha, jer Pavao je napisao: “Razmišljanje svojstveno tijelu znači smrt, a razmišljanje svojstveno duhu znači život i mir” (Rimljanima 8:6). Što znači razmišljati na način koji je svojstven duhu?

“Razmišljanje svojstveno duhu”

4. Što znači ‘razmišljati kako je svojstveno duhu’?

4 Kad je Pavao pisao o ‘razmišljanju svojstvenom duhu’ koristio je grčku riječ koja označava “način razmišljanja, usmjerenost k nečemu, (...) nastojanje, želju, naprezanje”. Glagol koji je srodan toj riječi znači “razmišljati, upraviti um k nečemu”. Dakle, razmišljati onako kako je svojstveno duhu znači dozvoliti Jehovinoj djelujućoj sili da nas vodi, dominira nama i potiče nas. To znači da trebamo dragovoljno dopustiti da Božji sveti duh u potpunosti utječe na naše razmišljanje, naginjanja i želje.

5. U kolikoj se mjeri trebamo podložiti utjecaju svetog duha?

5 Pavao je istaknuo u kolikoj se mjeri trebamo podložiti utjecaju svetog duha kad je rekao da trebamo biti ‘robovi po duhu’ (Rimljanima 7:6). Na temelju svoje vjere u Isusovu otkupnu žrtvu kršćani su oslobođeni vlasti grijeha i time su “umrli” s obzirom na svoje prijašnje stanje kad su bili robovi grijeha (Rimljanima 6:2, 11). Osobe koje su na taj način u simboličnom smislu umrle doslovno su i dalje žive te sada mogu nesmetano slijediti Krista kao “robovi pravednosti” (Rimljanima 6:18-20).

Drastična promjena

6. Do koje promjene dolazi kod onih koji postaju “robovi pravednosti”?

6 Promjena do koje dolazi kad oni koji su bili “robovi grijeha” postanu “robovi pravednosti” koji služe Bogu uistinu je drastična. Pavao je o nekima koji su doživjeli takvu promjenu napisao: ‘Oprani ste, posvećeni, proglašeni pravednima u imenu našeg Gospodina Isusa Krista i duhom našeg Boga’ (Rimljanima 6:17, 18; 1. Korinćanima 6:11).

7. Zašto je važno usvojiti Jehovino gledište?

7 Da bismo doživjeli takvu značajnu promjenu, najprije trebamo upoznati Jehovino gledište. Psalmist David prije mnogo stoljeća usrdno je molio Boga: “Pokaži mi, Jehova, putove svoje (...). Uputi me istini svojoj, i nauči me” (Psalam 25:4, 5). Jehova je uslišio Davida, a on može uslišiti takvu molitvu i svojih današnjih slugu. Budući da su Božji putevi i njegova istina čisti i sveti, duboko razmišljanje o njima bit će nam od koristi kad dođemo u iskušenje da zadovoljimo nečiste tjelesne želje.

Bitna uloga Božje Riječi

8. Zašto je prijeko potrebno proučavati Bibliju?

8 Božja Riječ, Biblija, nastala je pod djelovanjem Božjeg duha. Dakle, bitan način na koji možemo dozvoliti tom duhu da djeluje na nas je čitanje i proučavanje Biblije — po mogućnosti svakodnevno (1. Korinćanima 2:10, 11; Efežanima 5:18). Ukoliko svoj um i srce ispunimo biblijskim istinama i načelima, lakše ćemo se oduprijeti napadima na našu duhovnost. Da, kad dođemo u iskušenje da počinimo nemoral, Božji duh može nam dozvati u sjećanje biblijske opomene i načela koja nas vode, a oni mogu ojačati našu odlučnost da postupimo u skladu s Božjom voljom (Psalam 119:1, 2, 99; Ivan 14:26). Na taj način neće nas se namamiti na neispravan način postupanja (2. Korinćanima 11:3).

9. Kako proučavanje Biblije jača našu odlučnost da sačuvamo svoj odnos s Jehovom?

9 Dok nastavljamo iskreno i marljivo proučavati Bibliju uz pomoć biblijskih publikacija, Božji duh utječe na naš um i srce, a time se produbljuje naše cijenjenje prema Jehovinim mjerilima. Naš odnos s Bogom postaje nam najvažnija stvar u životu. Kad se nađemo u iskušenju da se upustimo u neispravno postupanje, nećemo se baviti razmišljanjem o tome koliki bismo užitak osjetili kad bismo učinili takvo što. Umjesto toga, prvo na što ćemo pomisliti je to da moramo ostati besprijekorni prema Jehovi. Snažno cijenjenje odnosa koji imamo s njim potiče nas da suzbijamo svako naginjanje koje bi moglo narušiti ili razoriti taj odnos.

“Kako ljubim zakon tvoj!”

10. Zašto je neophodno biti poslušan Jehovinom zakonu ako želimo razmišljati na način koji je svojstven duhu?

10 Ako želimo razmišljati na način koji je svojstven duhu, spoznaja o Božjoj Riječi nije dovoljna. Kralj Salamun jako je dobro razumio Jehovina mjerila, no pretkraj svog života nije više živio prema njima (1. Kraljevima 4:29, 30; 11:1-6). Ako smo duhovni, uvidjet ćemo da nije potrebno samo znati što kaže Biblija već i svim srcem biti poslušan Božjem zakonu. To znači da trebamo temeljito istraživati Jehovina mjerila i marljivo ih nastojati primjenjivati. Psalmist je imao takav stav. Pjevao je: “Kako ljubim zakon tvoj! Cijeli dan mislim o njemu” (Psalam 119:97). Kad nam je uistinu stalo do toga da budemo poslušni Božjem zakonu, počinjemo odražavati Božja svojstva (Efežanima 5:1, 2). Umjesto da bespomoćno podlegnemo primamljivosti neispravnog postupanja, pokazujemo plodove duha, a želja da ugodimo Jehovi odvraća nas od zlih “djela tijela” (Galaćanima 5:16, 19-23; Psalam 15:1, 2).

11. Objasni kako nas štiti Jehovin zakon koji zabranjuje blud.

11 Na koji način možemo razviti duboko cijenjenje i ljubav prema Jehovinom zakonu? Jedan od načina je da pažljivo istražimo njegovu vrijednost. Uzmimo naprimjer Božji zakon koji spolne odnose ograničava na brak te zabranjuje blud i preljub (Hebrejima 13:4). Jesmo li zbog poslušnosti tom zakonu ostali bez nečeg dobrog? Zar bi nebeski Otac pun ljubavi dao zakon koji bi nas lišio nečeg korisnog? Svakako da ne bi! Razmisli što se događa u životima mnogih koji ne žive u skladu s Jehovinim moralnim mjerilima. Neželjene trudnoće često vode do pobačaja ili možda do preranih i nesretnih brakova. Mnogi moraju odgajati dijete bez bračnog druga. Osim toga, oni koji čine blud izlažu se opasnosti da se zaraze spolnim bolestima (1. Korinćanima 6:18). A ako neki Jehovin sluga počini blud, emocionalne posljedice mogu biti razorne. Pokušaj da se zatomi grižnju savjesti može uzrokovati mnoge besane noći i duševnu patnju (Psalam 32:3, 4; 51:3). Nije li stoga očito da je Jehova dao zakon kojim zabranjuje blud zato da bi nas zaštitio? Da, sačuvati moralnu čistoću znači iskusiti doista velike koristi!

Moli se za Jehovinu pomoć

12, 13. Zašto je na mjestu moliti se kad nas obuzmu grešne želje?

12 Dakako, razmišljanje svojstveno duhu nemoguće je bez iskrene molitve. Prikladno je moliti se za pomoć Božjeg duha jer Isus je rekao: “Ako vi (...) znate davati dobre darove svojoj djeci, koliko će više Otac, koji je na nebu, dati svetog duha onima koji ga mole!” (Luka 11:13). U molitvi možemo izraziti koliko smo ovisni o pomoći duha kad je riječ o našim slabostima (Rimljanima 8:26, 27). Ako sami uviđamo da na nas utječu grešne želje ili stavovi, ili ako nam neki suvjernik pun ljubavi skrene pažnju na to, bilo bi mudro da se u svojim molitvama molimo konkretno za taj problem i tražimo Božju pomoć kako bismo svladali te sklonosti.

13 Jehova nam može pomoći da se usredotočimo na pravedne, čiste, čestite i hvalevrijedne stvari. Posve je ispravno usrdno ga moliti da “Božji mir” čuva naša srca i misaone snage! (Filipljanima 4:6-8). Stoga molimo Jehovu za pomoć da ‘težimo za pravednošću, odanošću Bogu, vjerom, ljubavlju, ustrajnošću, blagom ćudi’ (1. Timoteju 6:11-14). Uz pomoć našeg nebeskog Oca tjeskobne brige i iskušenja neće postati toliko veliki da izmaknu našoj kontroli. Umjesto toga, naš će život biti ispunjen mirom koji dolazi od Boga.

Nemoj žalostiti duh

14. U kom je smislu Božji duh sila koja potiče na čistoću?

14 Zreli Jehovini sluge primjenjuju na sebe Pavlov savjet: “Ne gasite vatru duha” (1. Solunjanima 5:19). Budući da je Božji duh ‘duh svetosti’, on je čist i neokaljan (Rimljanima 1:4). Dakle, kad djeluje na nas, taj je duh sila koja potiče na svetost, odnosno čistoću. On nam pomaže da vodimo čist život ispunjen poslušnošću prema Bogu (1. Petrova 1:2). Svakim nečistim postupkom pokazuje se nepoštovanje prema tom duhu, a to može imati katastrofalne posljedice. U kom pogledu?

15, 16. (a) Na koje bismo načine mogli žalostiti Božji duh? (b) Što možemo učiniti da ne bismo žalostili Jehovin duh?

15 Pa, Pavao je napisao: “Ne žalostite Božji sveti duh, kojim ste zapečaćeni za dan oslobađanja otkupninom” (Efežanima 4:30). Biblija Jehovin duh naziva pečatom, odnosno ‘zalogom onoga što je trebalo doći’, koji dobivaju vjerni pomazani kršćani. A to je besmrtni nebeski život (2. Korinćanima 1:22; 1. Korinćanima 15:50-57; Otkrivenje 2:10). Božji duh može voditi pomazanike i njihove suradnike koji imaju zemaljsku nadu u njihovom vjernom životu te im može pomoći da izbjegavaju grešne postupke.

16 Apostol je upozorio protiv sklonosti prema laganju, krađi, sramotnom vladanju i tako dalje. Ako dozvolimo da nas privuku takve stvari, postupat ćemo suprotno duhom nadahnutim savjetima Božje Riječi (Efežanima 4:17-29; 5:1-5). Na taj bismo način donekle žalostili Božji duh, a to je nešto što svakako trebamo izbjegavati. Shodno tome, ako bilo tko od nas počne zanemarivati savjete iz Jehovine Riječi, mogao bi početi razvijati stavove i osobine koje mogu dovesti do namjernog grijeha i potpunog gubitka Božje naklonosti (Hebrejima 6:4-6). Premda sada možda ne činimo grijeh, mogli bismo ići u tom pravcu. Ako bismo postupali suprotno vodstvu duha, žalostili bismo ga. Isto tako, protivili bismo se Jehovi, izvoru svetog duha, i žalostili ga. Budući da ljubimo Boga, to nikada ne bismo smjeli učiniti. Umjesto toga, možemo moliti Jehovu da nam pomogne da ne žalostimo njegov duh, već da, nastavljajući razmišljati na način koji je svojstven duhu, donosimo čast njegovom svetom imenu.

Nastavi razmišljati na način koji je svojstven duhu

17. Koji su neki od duhovnih ciljeva koje si možemo postaviti, i zašto je to mudro učiniti?

17 Jedan značajan način na koji možemo nastaviti razmišljati na način koji je svojstven duhu je da postavimo duhovne ciljeve i nastojimo ih ostvariti. Ovisno o našim potrebama i okolnostima, cilj nam može biti da poboljšamo navike proučavanja, da više sudjelujemo u djelu propovijedanja ili da posegnemo za nekom posebnom prednosti službe, kao što je punovremena pionirska služba, betelska ili misionarska služba. To će naš um zaposliti duhovnim stvarima i pomoći nam da ne pokleknemo pred našim ljudskim slabostima ili da se ne prepustimo materijalističkim ciljevima i željama koje Biblija osuđuje, a svojstvene su ovom sustavu stvari. To je sigurno mudar način postupanja, jer Isus je savjetovao: “Prestanite skupljati sebi blago na zemlji, gdje moljac i rđa nagrizaju, i gdje lopovi provaljuju i kradu. Radije skupljajte sebi blago na nebu, gdje ni moljac ni rđa ne nagrizaju, i gdje lopovi ne provaljuju i ne kradu. Jer gdje je tvoje blago, tamo će biti i tvoje srce” (Matej 6:19-21).

18. Zašto je u ovim posljednjim danima toliko važno razmišljati na način koji je svojstven duhu?

18 Doista je mudro razmišljati na način koji je svojstven duhu i svladati svjetovne želje u ovim “posljednjim danima” (2. Timoteju 3:1-5). Na kraju krajeva, “svijet prolazi i njegova želja, no onaj tko vrši Božju volju ostaje zauvijek” (1. Ivanova 2:15-17). Naprimjer, ako neki mladi kršćanin ima za cilj punovremenu službu, to mu može poslužiti kao vodstvo u kritičnim godinama adolescencije ili ranog zrelog doba. Kad se na takvu osobu vrši pritisak da učini kompromis, ona će točno znati što želi postići u Jehovinoj službi. Takva duhovna osoba smatrat će nemudrim, pa čak i nerazumnim, proigrati ostvarenje duhovnih ciljeva zbog težnji za materijalnim stvarima ili bilo kojim užitkom koji nam grijeh nudi. Prisjeti se da je Mojsije, koji je bio duhovna osoba, ‘izabrao da bude zlostavljan zajedno s Božjim narodom umjesto da ima privremeni užitak grijeha’ (Hebrejima 11:24, 25). Bilo da smo mladi bilo ostarjeli, mi donosimo sličnu odluku kad razmišljamo na način koji je svojstven duhu, a ne grešnom tijelu.

19. Koje ćemo koristi doživjeti nastavimo li razmišljati na način koji je svojstven duhu?

19 “Razmišljanje svojstveno tijelu znači neprijateljstvo s Bogom”, dok “razmišljanje svojstveno duhu znači život i mir” (Rimljanima 8:6, 7). Nastavimo li razmišljati na način koji je svojstven duhu, osjetit ćemo dragocjeni mir. Naša srca i misaone snage bit će još više zaštićeni od utjecaja našeg grešnog stanja. Moći ćemo se još bolje oduprijeti iskušenjima da se upustimo u neispravno postupanje. I imat ćemo Božju pomoć da izađemo na kraj sa stalnom borbom tijela i duha.

20. Zašto možemo biti sigurni da je moguće izaći kao pobjednik u bici između tijela i duha?

20 Budemo li i dalje razmišljali na način koji je svojstven duhu, ostat ćemo povezani s Jehovom, izvorom i života i svetog duha, a to je prijeko potrebno (Psalam 36:9; 51:11). Sotona Đavo i njegovi zastupnici poduzimaju sve što mogu kako bi razorili naš odnos s Jehovom Bogom. Oni nastoje zadobiti kontrolu nad našim umom jer znaju da će, ako pokleknemo, krajnji rezultat biti neprijateljstvo s Bogom i smrt. No mi možemo izaći kao pobjednici u toj bici između tijela i duha. To je doživio Pavao jer je pišući o svojoj bici najprije upitao: “Tko će me izbaviti od tijela koje je podvrgnuto ovoj smrti?” Zatim je, pokazujući da je izbavljenje moguće, rekao: “Neka je hvala Bogu preko Isusa Krista, našeg Gospodina!” (Rimljanima 7:21-25). I mi možemo zahvaliti Bogu preko Krista što nam na različite načine pomaže da se borimo s ljudskom slabošću i razmišljamo na način koji je svojstven duhu, gajeći divnu nadu u vječni život (Rimljanima 6:23).

[Slika na stranici 16]

Proučavanje Biblije pomaže nam da odolimo napadima na našu duhovnost

[Slika na stranici 17]

Dobro je moliti se Jehovi da nam pomogne nadvladati grešne želje

[Slike na stranici 18]

Duhovni ciljevi mogu nam pomoći da naše razmišljanje bude svojstveno duhu