1, 2. Do kojeg se zadivljujućeg otkrića došlo 1922, i kakva je bila reakcija na njega?

ARHEOLOG i engleski lord godinama su zajedno tragali za blagom. Konačno je 26. studenog 1922. u čuvenoj Dolini kraljeva, mjestu gdje se sahranjivalo egipatske faraone, potraga arheologa Howarda Cartera i lorda Carnarvona urodila plodom — pronašli su grobnicu faraona Tutankamona. Došli su do zatvorenih vrata i izbušili rupu. Carter je kroz nju gurnuo svijeću i zavirio.

² Kasnije je ispričao: “Kad je lord Carnarvon, budući da više nije mogao čekati, s nestrpljenjem upitao: ‘Vidiš li išta?’ jedva sam izustio: ‘Da, čudesne stvari.’” Među tisućama dragocjenosti u grobnici se nalazio sarkofag od čistog zlata. Možda si neke od tih ‘čudesnih stvari’ vidio na fotografijama ili na nekoj izložbi u muzeju. Pa ipak, koliko god da su ti eksponati čudesni, vjerojatno nemaju veze s tvojim životom. Prijeđimo stoga na čudesne stvari koje sasvim sigurno imaju veze s tobom i mogu ti koristiti.

3. Gdje možemo naći informacije o čudesnim djelima koje nam mogu koristiti?

³ Naprimjer, prisjeti se čovjeka koji je živio prije mnogo stoljeća, čovjeka znamenitijeg od bilo koje filmske zvijezde, sportaša ili člana kraljevske obitelji. Nazvan je najvećim od svih ljudi na istoku. Poznato ti je njegovo ime — Job. Cijela jedna biblijska knjiga govori o njemu. Pa ipak, jedan od Jobovih suvremenika, mladi čovjek po imenu Elijuv, osjetio se primoranim da ga ispravi. Zapravo, on je rekao da je Job sebi i onima oko sebe poklonio pretjeranu pažnju. U 37. poglavlju Joba nalazimo još neke konkretne i mudre savjete koji mogu biti stvarno vrijedni za svakoga od nas (Job 1:1-3; 32:1–33:12).

4. Zašto je Elijuv izrekao opomenu zapisanu u Jobu 37:14?

⁴ Jobova tri navodna prijatelja opširno su navela područja na kojima su oni smatrali da je Job sagriješio u svojim mislima ili djelima (Job 15:1-6, 16; 22:5-10). Elijuv je strpljivo čekao da taj razgovor završi. Zatim je  progovorio s uvidom u stvari i mudro. Rekao je mnoge pažnje vrijedne misli, no zapazi ovu ključnu misao: ‘Čuj to, Jobe, stani i gledaj čudesna djela Božja’ (Job 37:14).

5. Što obuhvaćaju ‘Božja čudesna djela’ o kojima je govorio Elijuv?

⁵ Obrati pažnju na to da Elijuv nije Jobu rekao da pokloni pažnju sebi ili njemu, Elijuvu, ili pak drugim ljudima. Elijuv je mudro poticao Joba — a potiče i nas — da pažnju pokloni čudesnim djelima Jehove Boga. Što misliš, što sve spada u ‘Božja čudesna djela’? Štoviše, zašto bi, uz svu svoju uobičajenu brigu za zdravlje, financijsko stanje, budućnost, svoju obitelj, radne kolege i susjede, trebao obratiti pažnju još i Božjim djelima? Nedvojbeno, čudesna djela Jehove Boga obuhvaćaju njegovu mudrost i vlast nad svim fizičkim djelima stvaranja koja nas okružuju (Nehemija 9:6; Psalam 24:1; 104:24; 136:5, 6). Da bi nam to bilo jasnije, pogledajmo jednu misao iz knjige Jozue.

6, 7. (a) Koja je čudesna djela Jehova učinio u vrijeme Mojsija i Jozue? (b) Kako bi reagirao da si vidio neko od tih djela učinjenih u Mojsijevo i Jozuino vrijeme?

⁶ Jehova je nanio nevolje drevnom Egiptu i zatim razdvojio Crveno more kako bi Mojsije mogao izvesti drevne Izraelce na slobodu (2. Mojsijeva 7:1–14:31; Psalam 106:7, 21, 22). U 3. poglavlju Jozue spominje se jedan sličan događaj. Mojsijev nasljednik, Jozua, trebao je prevesti Božji narod preko jedne druge vode u Obećanu zemlju. Jozua je rekao: ‘Posvetite se, jer će sutra učiniti Jehova čudesna djela među vama’ (Jozua 3:5). Kakva čudesna djela?

⁷ Pa, izvještaj pokazuje da je Jehova otvorio put kroz vodenu prepreku, rijeku Jordan, tako da je tisuće muškaraca, žena i djece moglo proći po suhom tlu (Jozua 3:7-17). Da smo bili tamo i promatrali kako se rijeka otvara, a svi je ti ljudi sigurno prelaze, bez sumnje bi nas se dojmio taj čudesni događaj! Time se očitovala Božja moć nad onim što je stvorio. Ipak, upravo sada — u naše vrijeme — događaju se jednako čudesne stvari. Da bismo vidjeli neke od njih i saznali zašto bismo im trebali pokloniti pažnju, razmotrimo Joba 37:5-7.

8, 9. Na koja čudesna djela ukazuje Job 37:5-7, i zašto bismo trebali razmišljati o njima?

⁸ Elijuv je rekao: “Divno Bog grmi glasom svojim, čini stvari velike, da ih ne možemo razumjeti.” Na što je mislio Elijuv kad je rekao da Bog stvari čini “divno”? Pa, on spominje snijeg i kišu. Oni sprečavaju poljoprivrednika da radi na polju, dajući mu vremena i povoda da razmišlja o Božjim djelima. Mi možda nismo poljoprivrednici, ali moguće je da na nas utječe kiša ili snijeg. Ovisno o tome gdje živimo, snijeg i kiša mogu omesti i naše aktivnosti. Uzmemo li vremena da razmišljamo o tome tko stoji iza takvih čuda i što to znači? Jesi li to ikada učinio?

⁹ Značajno je da i Jehova Bog iznosi slične misli dok Jobu postavlja sadržajna pitanja, o čemu čitamo u 38. poglavlju Joba. Iako je naš Stvoritelj ta pitanja postavio Jobu, ona se očito tiču našeg stava, života i budućnosti. Pogledajmo stoga što je Bog pitao i razmišljajmo o dubljem smislu tih pitanja, da, učinimo ono na što nas se potiče u Jobu 37:14.

10. Kako bi na nas trebalo djelovati 38. poglavlje Joba, i koja nam se pitanja u njemu postavljaju?

¹⁰ Trideset osmo poglavlje počinje riječima: “Tada odgovori Jehova Jobu iz vihora i reče: Tko je to što zamračuje savjet riječima nerazumno? Opaši se sada kao čovjek; ja ću te pitati, a ti mi kazuj” (Job 38:1-3). Te su riječi prikladan uvod za ono što slijedi. One su pomogle Jobu da postane svjestan činjenice da stoji pred Stvoriteljem svemira i da mu je odgovoran. To bismo i mi i naši suvremenici trebali činiti. Bog nakon toga spominje slične stvari koje je spomenuo i Elijuv. “Gdje si ti  bio kad ja osnivah zemlju? kaži, ako si razuman. Tko joj je odredio mjere? znaš li? ili tko je rastegao uže preko nje? Na čem su podnožja njezina uglavljena? ili tko joj je metnuo kamen ugaoni?” (Job 38:4-6).

11. Čega moramo biti svjesni u skladu s Jobom 38:4-6?

¹¹ Gdje je bio Job — gdje smo svi mi bili — kad je stvarana Zemlja? Jesmo li radili kao projektanti na projektiranju Zemlje i jesmo li joj po tom projektu mjerničkim užetom određivali proporcije? Svakako da nismo! U to vrijeme ljudi još nisu ni postojali. Uspoređujući našu Zemlju s građevinom, Bog je upitao: “Tko joj je metnuo kamen ugaoni?” Znamo da je Zemlja postavljena na točno određenu udaljenost od Sunca kako bismo imali odgovarajuće uvjete za život. I njena je veličina upravo onakva kakva treba biti. Da je Zemlja puno veća, vodik bi se zadržavao u atmosferi i Zemlja ne bi bila pogodna za život. Netko je očito ‘njen ugaoni kamen metnuo’ baš tamo gdje je trebalo. Je li Job taj kome treba zahvaliti na tome? Jesmo li mi? Ili je to Jehova Bog? (Priče Salamunove 3:19; Jeremija 10:12).

12. Na što nas podsjeća pitanje iz Joba 38:6?

¹² Bog je također upitao: “Na čem su podnožja njezina uglavljena?” Nije li to dobro pitanje? Nama je vjerojatno poznat izraz gravitacija, za koji Job nije znao. Većina nas zna da gravitacijska sila ogromne mase Sunca omogućava da planeta Zemlja ostane na svom mjestu, takoreći njena podnožja drži uglavljenima. Ipak, tko od nas u potpunosti razumije gravitaciju?

13, 14. (a) Što moramo priznati o gravitaciji? (b) Kako bismo trebali reagirati na ono što se ističe u Jobu 38:6?

¹³ U nedavno objavljenoj knjizi, The Universe Explained (Razjašnjeni svemir), priznaje se da je ‘gravitacija prirodna sila koja je najpoznatija, a ipak je se najmanje razumije’. U knjizi dalje stoji: “Čini se da gravitacijska sila u trenu prelazi prazan prostor, bez ikakvih vidljivih znakova. Međutim, posljednjih su godina fizičari počeli teoretizirati da gravitacija možda putuje u valovima koji se sastoje od čestica nazvanih gravitoni (...). No nitko nije potpuno siguran da one postoje.” Razmisli što nam to govori.

¹⁴ Znanost je napredovala za 3 000 godina od kad je Jehova Jobu postavio spomenuta pitanja. Usprkos tome, ni mi, a ni ekspertni fizičari ne možemo u potpunosti objasniti gravitaciju, koja zadržava Zemlju u ispravnoj putanji, upravo tamo gdje treba biti, što nam omogućava da živimo na njoj (Job 26:7; Izaija 45:18). Ovo nije poticaj da se sada svi počnemo baviti dubokim istraživanjem tajni gravitacije. Radi se o tome da bi razmišljanje čak i o samo ovom jednom Božjem čudesnom djelu trebalo utjecati na naš stav prema Bogu. Osjećaš li strahopoštovanje prema njegovoj mudrosti i znanju te da li shvaćaš zašto trebamo i dalje učiti o njegovoj volji?

15-17. (a) Na što se usredotočuje Job 38:8-11, i koja se pitanja zbog toga javljaju? (b) Što moramo priznati s obzirom na ono što se zna o oceanima te o tome kako su smješteni na Zemlji?

 ¹⁵ Stvoritelj nastavlja s ispitivanjem: “Tko je zatvorio more vratima kad kao iz utrobe iziđe? Kad ga odjeh oblakom i povih tamom; kad postavih za nj uredbu svoju i metnuh mu prijevornice i vrata; i rekoh: dovde ćeš dolaziti, a dalje nećeš, i tu će se zaustavljati ponositi valovi tvoji” (Job 38:8-11).

¹⁶ Zatvaranje mora u vezi je sa stvaranjem kontinenata, oceana i morskih mijena. Koliko dugo čovjek sve to promatra i proučava? Tisućama godina — a naročito pažljivo u prošlom stoljeću. Možda misliš da se većinu onoga što se o tome moglo saznati do sada već i saznalo. Ipak, što bi saznao da si u ovoj 2001. godini istraživao tu temu u najvećim bibliotekama ili da si se koristio Internetom, ogromnim izvorom podataka, kako bi otkrio najnovije informacije?

¹⁷ U jednoj uglednoj enciklopediji naišao bi na ovo priznanje: “Raspored kontinentalnih ploča i oceanskih bazena na površini Zemlje te raspored osnovnih reljefnih oblika već je dugo među najintrigantnijim problemima na području znanstvenih istraživanja i teoretiziranja.” Nakon te izjave upravo spomenuta enciklopedija pružila je četiri moguća objašnjenja, uz napomenu da su ona samo “neke od mnogih pretpostavki”. A kao što možda znaš, pretpostavka “podrazumijeva nedostatak dokaza koji bi omogućili više od samo provizornog objašnjenja”.

18. Na koji te zaključak navodi Job 38:8-11?

¹⁸ Zar to ne pokazuje koliko su na mjestu pitanja koja smo čitali u Jobu 38:8-11? Mi svakako nismo zaslužni za određivanje svih tih obilježja naše planete. Nismo mi postavili Mjesec tako da njegova privlačna sila utječe na nastanak oseke i plime, koja u normalnim okolnostima ne preplavljuje naše obale ili naš dom. Ti znaš tko je to učinio, Bog koji čini čudesna djela (Psalam 33:7; 89:9; Priče Salamunove 8:29; Djela apostolska 4:24; Otkrivenje 14:7).

19. Na koje životne realnosti skreću pažnju pjesnički izrazi iz Joba 38:12-14?

¹⁹ Ljudima se ne može pripisati zasluga za rotaciju Zemlje, na koju se ukazuje u Jobu 38:12-14. Ona prouzročuje jutarnje svitanje, koje nas često zapanji svojom ljepotom. Kako sunce izlazi, oblici na Zemlji postaju jasniji, kao kad se u glinu utisne pečat. Kad samo malo razmišljamo o kretanju Zemlje, moramo se diviti tome što se ona oko svoje osi ne okreće prebrzo, što bi, kao što možemo lako zaključiti, bilo katastrofalno. Niti se okreće tako sporo da bi dani i noći bili puno duži, što bi prouzročilo ekstremne vrućine i hladnoće koje bi ljudima onemogućile život. Iskreno govoreći, trebamo biti sretni što je brzinu kojom se Zemlja okreće oko svoje osi odredio Bog, a ne ljudi (Psalam 148:1-5).

20. Kako bi odgovorio na pitanja postavljena u Jobu 38:16, 18?

²⁰ Zamisli sada da ti Bog postavlja sljedeća pitanja: “Jesi li dolazio do dubina morskih? i po dnu propasti [“morskom”, Šarić] jesi li hodio?” Čak ni neki oceanograf ne bi mogao u potpunosti potvrdno odgovoriti! “Jesi li sagledao širinu zemaljsku? kaži, ako znaš sve to” (Job 38:16, 18). Jesi li posjetio i istražio sva područja na Zemlji ili barem većinu njih? Koliko bi životnih vjekova trebalo da upoznamo sva predivna mjesta na našoj Zemlji i njena čuda? I kako bi samo divni bili ti životni vjekovi!

21. (a) S kojim su znanstvenim gledištima povezana pitanja iz Joba 38:19? (b) Na što bi nas trebale potaknuti činjenice o svjetlosti?

 ²¹ Pogledajmo također duboka pitanja u Jobu 38:19: “Koji je put k stanu svjetlosti? i gdje je mjesto tami?” Možda ti je poznato da su znanstvenici dugo smatrali da svjetlost putuje kao val, da je poput valova vode koje možemo promatrati na nekom jezeru. Zatim je 1905. Albert Einstein postavio teoriju da ona djeluje u obliku malih paketa, odnosno čestica, energije. Jesu li time riješene nedoumice? Pa, jedna novija enciklopedija postavlja pitanje: “Je li svjetlost val ili čestica?” Ta enciklopedija odgovara: “Kako se čini, [svjetlost] ne može biti i jedno i drugo jer se ta dva modela [valovi i čestice] jako razlikuju. Najbolji je odgovor da, strogo uzevši, svjetlost nije nijedno od toga.” Ipak, nas i dalje (direktno ili indirektno) grije Sunčeva svjetlost, iako nijedan čovjek još uvijek ne može sasvim objasniti to Božje djelo. Imamo hranu i kisik, koji nastaje jer biljke reagiraju na svjetlost. Možemo čitati, promatrati lica onih koji su nam dragi, gledati zalaske sunca i tako dalje. Dok to činimo, ne bismo li trebali biti zahvalni za čudesna Božja djela? (Psalam 104:1, 2; 145:5; Izaija 45:7; Jeremija 31:35).

22. Kako je David iz drevnog vremena reagirao na Božja čudesna djela?

²² Razmišljamo li o Jehovinim čudesnim djelima samo zato da bi nas se ona dojmila, da bi nas ispunila strahopoštovanjem ili nas ostavila bez riječi? Ne baš. Psalmist iz drevnog doba priznao je da je nemoguće dokučiti i prokomentirati sva Božja djela. David je napisao: ‘Mnoga su čudesna djela tvoja, koja si učinio, Jehova, Bože moj. Htio bih javljati i kazivati, ali im broja nema’ (Psalam 40:5). No on nipošto nije mislio da će šutjeti o tim veličanstvenim djelima. David je to dokazao svojom odlučnošću izraženom u Psalmu 9:1: ‘Hvalim te, Jehova, iz svega srca svojega, kazujem sva čudesna djela tvoja.’

23. Kako reagiraš na Božja čudesna djela, i kako možeš pomoći drugima?

²³ Zar i mi ne bismo trebali biti potaknuti da činimo isto? Ne bi li nas to što smo  zadivljeni Božjim veličanstvenim djelima trebalo motivirati da govorimo o njemu, o onome što je učinio i što će tek učiniti? Odgovor je jasan — trebamo ‘kazivati narodima njegovu slavu, svim plemenima njegova čudesna djela’ (Psalam 96:3-5). Da, svoje ponizno cijenjenje prema Božjim čudesnim djelima možemo pokazati prenoseći drugima ono što smo naučili o Bogu. Čak i ako su odrasli u društvu koje je odbacivalo Stvoritelja, naše pozitivne, poučne riječi mogu ih potaknuti da priznaju postojanje Boga. Štoviše, mogu ih potaknuti da dobiju želju upoznati onoga koji je “sve stvorio”, Jehovu Boga koji čini čudesna djela, i služiti mu (Otkrivenje 4:11).