1. Koji su činioci neophodni za dobar brak?

AKROBAT se naglo odbacuje s njišućeg trapeza, savija se i vješto izvodi kolut u zraku. Brzo se izravna, ispruži ruke, a na suprotnoj ga strani uhvati drugi akrobat koji visi naglavce. Klizački par mirno kliže po klizalištu. Odjednom klizač podiže partnericu i baca je u zrak. Ona se zavrti, skladno se spusti na jednoj klizaljki i nastavi kružiti s njim po ledu. Obje vještine izgledaju prilično jednostavne. Pa ipak, tko bi ih uopće pokušao izvesti bez vježbe, sposobnog partnera, a pogotovo bez pravog vodstva ili uputa. Slično tome, možda izgleda da se dobar brak jednostavno desi. Međutim, i on ovisi o dobrom partneru, obostranom trudu, a naročito o mudrim savjetima. Da, pravo vodstvo prijeko je potrebno.

2. (a) Tko je utemeljio brak, i zašto? (b) Kako se sklapaju neki brakovi?

² Sasvim je prirodno da mladić ili djevojka dok su samci razmišljaju o svom bračnom drugu — o životnom partneru. Otkako ga je Jehova Bog utemeljio, brak između muškarca i žene postao je normalna stvar. No prvi čovjek Adam nije sam izabrao svoju ženu. Jehova mu ju je stvorio s puno ljubavi (1. Mojsijeva 2:18-24). Prvi bračni par trebao je stvarati potomke kako bi se Zemlja s vremenom napunila ljudima. Nakon te prve bračne veze, brak su obično dogovarali roditelji mladenke i mladoženje, ponekad nakon što bi njih dvoje pristali na to (1. Mojsijeva 21:21; 24:2-4, 58; 38:6; Jozua 15:16, 17). Iako su brakovi sklopljeni preko posrednika još uvijek uobičajeni u nekim zemljama i kulturama, danas mnogi sami biraju bračnog druga.

3. Kako bi trebalo birati bračnog druga?

³ Kako bi trebalo birati bračnog druga? Na neke utječe izgled — ono što je oku ugodno i poželjno. Drugi gledaju na materijalne koristi, traže nekoga tko će se dobro brinuti za njih i udovoljavati njihovim potrebama i željama. No da li ijedan od tih stavova sam po sebi vodi do sretne i ispunjavajuće veze? “Ljupkost je prijevarna i ljepota tašta”, stoji u Pričama Salamunovim 31:30, “žena koja se boji Jehove, ona zaslužuje pohvalu.” U tim se riječima krije važna misao: Prilikom odabira bračnog druga trebamo uzeti u obzir Jehovino gledište.

4. Koju nam pomoć Bog stavlja na raspolaganje u vezi s odabirom bračnog druga?

⁴ Jehova, naš nebeski Otac pun ljubavi, stavio nam je na raspolaganje svoju pisanu Riječ kako bi nas vodila u svim aspektima života. On kaže: “Ovako veli Jehova, izbavitelj tvoj, svetac Izraelov: ja sam Jehova Bog tvoj koji te učim da bi napredovao, vodim te putem kojim treba da ideš” (Izaija 48:17). Stoga ne iznenađuje što se u Bibliji nalaze provjerene smjernice u vezi s odabirom bračnog druga. Jehova želi da naš brak bude trajan i sretan. Zbog toga nam je pružio pomoć da bismo mogli razumjeti i primjenjivati te  smjernice. Zar to i ne očekujemo od našeg Stvoritelja punog ljubavi? (Psalam 19:8).

5. Što je od presudne važnosti za trajnu sreću u braku?

⁵ Kad je Jehova utemeljio bračnu zajednicu, namjeravao je da to bude trajna veza (Marko 10:6-12; 1. Korinćanima 7:10, 11). Iz tog razloga “mrzi razvod”, a dopušta ga samo u slučaju “bluda” (Malahija 2:13-16, NS; Matej 19:9). Stoga je odabir bračnog druga jedan od najozbiljnijih koraka koje možemo poduzeti i ne smije ga se shvaćati olako. Rijetko koje odluke mogu donijeti toliko sreće ili toliko tuge. I dok dobar odabir može uljepšati nečiji život i učiniti ga sretnim, loš izbor može donijeti beskrajnu tugu (Priče Salamunove 21:19; 26:21). Da bismo ostali sretni, važno je da mudro izaberemo i budemo spremni na trajnu predanost jer je Bog brak utemeljio kao zajednicu koja počiva na skladu i suradnji (Matej 19:6).

6. Zašto naročito mladi trebaju paziti prilikom odabira bračnog druga, i kako mogu donijeti najmudriju odluku?

⁶ Mladi ljudi moraju naročito paziti da fizička privlačnost i jaki spolni porivi ne iskrive njihovu sposobnost prosuđivanja prilikom odabira bračnog druga. Doista, odnos koji se temelji isključivo na tim činiocima može se brzo narušiti te dovesti do prezira, pa čak i mržnje (2. Samuelova 13:15). S druge strane, postojanu ljubav možemo razvijati dok upoznajemo bračnog druga i bolje razumijemo sebe. Isto tako, trebamo shvatiti da za nas možda nije najbolje ono što naše srce prvobitno želi (Jeremija 17:9). Zbog toga je Božje vodstvo koje se nalazi u Bibliji toliko važno. Ono nam pomaže da uvidimo kako možemo donijeti najmudrije odluke u životu. Psalmist citira Jehovu koji kaže: “Urazumiću te, i pokazaću ti put kojim da ideš; savjetovaću te, oko je moje na tebi” (Psalam 32:8; Hebrejima 4:12). Iako brak može zadovoljiti našu urođenu potrebu za ljubavlju i društvom, on donosi i izazove koji zahtijevaju zrelost i razbor.

7. Zašto neki ne prihvaćaju biblijske savjete o odabiru bračnog druga, i do čega bi takav način postupanja mogao dovesti?

⁷ Mudro je poslušati što Osnivač braka kaže o odabiranju bračnog druga. Pa ipak, možda se opiremo biblijskim savjetima koje  dobijemo od roditelja ili kršćanskih starješina. Možda mislimo da nas u potpunosti ne razumiju, a jake emocionalne želje potiču nas da slijedimo sklonosti srca. Međutim, kad se suočimo sa stvarnošću, možda požalimo što nismo poslušali mudre savjete koje su nam drugi dali za naše dobro (Priče Salamunove 23:19; 28:26). Možda budemo u braku bez ljubavi, možda dobijemo djecu za koju nam je teško brinuti se, pa čak i supružnika koji nije Jehovin svjedok. Koliko bi samo žalosno bilo kad bi bračna zajednica koja nam je mogla donijeti veliku radost postala izvor mnogih boli!

8. Na koji način odanost Bogu može pomoći da brak traje i bude izvor radosti?

⁸ Istina je da međusobna privlačnost brak čini čvršćim. No da bi brak trajao i bio izvor radosti, puno su važnije zajedničke vrijednosti. Obostrana odanost Jehovi Bogu vezu čini trajnom i promiče jedinstvo kao nijedan drugi faktor (Propovjednik 4:12). Kad neki kršćanski bračni par svoj život usredotoči na pravo obožavanje Jehove, ujedinjeni su u duhovnom, duševnom i moralnom pogledu. Oni proučavaju Božju Riječ zajedno. Mole se zajedno i to sjedinjuje njihova srca. Oni idu zajedno na kršćanske sastanke i u službu propovijedanja. Sve to pomaže im da stvore duhovnu vezu koja ih međusobno zbližava. A što je još važnije, to donosi Jehovin blagoslov.

9. Što je Abraham učinio kad je Izaku trebalo naći ženu, i s kakvim rezultatom?

⁹ Budući da je bio odan Bogu, vjerni mu je patrijarh Abraham želio ugoditi kad je došlo vrijeme da odabere ženu svom sinu Izaku. Abraham je svom kućnom sluzi u kojeg je imao povjerenja rekao: “Da te zakunem Jehovom Bogom nebeskim i Bogom zemaljskim  da nećeš dovesti žene sinu mojemu između kćeri ovih Kanaanaca, među kojima živim; nego da ćeš otići u zemlju moju i u rod moj i dovesti ženu sinu mojemu Izaku. (...) [Jehova] će poslati anđela svojega pred tobom da dovedeš ženu sinu mojemu odande.” Rebeka se pokazala divnom ženom i Izak ju je jako volio (1. Mojsijeva 24:3, 4, 7, 14-21, 67).

10. Što su prema Bibliji muževi i žene obavezni činiti?

¹⁰ Ako smo kršćani koji nisu u braku, odanost Bogu pomoći će nam da razvijemo svojstva s kojima ćemo lakše udovoljiti biblijskim zahtjevima za brak. Apostol Pavao naveo je neke od obaveza muževa i žena: “Žene neka budu podložne svojim muževima kao Gospodinu (...). Muževi, ljubite svoje žene, kao što je i Krist ljubio skupštinu i sebe predao za nju (...). Muževi su dužni ljubiti svoje žene kao svoja tijela. (...) Neka i svaki pojedini od vas tako ljubi svoju ženu kao samog sebe; s druge strane, žena treba imati duboko poštovanje prema svom mužu” (Efežanima 5:22-33). Kao što možemo vidjeti, Pavlove nadahnute riječi ističu potrebu za ljubavlju i poštovanjem. Poslušnost tom savjetu uključuje strahopoštovanje prema Jehovi. Ona zahtijeva predanost svim srcem u dobru i zlu. Kršćani koji razmišljaju o braku trebaju biti u stanju preuzeti na sebe tu odgovornost.

11. (a) Koji se savjet o tome kada stupiti u brak nalazi u Bibliji? (b) Koji primjer pokazuje da je mudro poslušati biblijski savjet zapisan u 1. Korinćanima 7:36?

¹¹ Od presudne je važnosti znati kada smo spremni za brak. Budući da se to razlikuje od pojedinca do pojedinca, Biblija ne određuje dobnu granicu. Međutim, ona ipak kaže da je bolje pričekati da prođe “cvijet mladosti” kada jaki spolni porivi mogu iskriviti ispravno prosuđivanja (1. Korinćanima 7:36). “Kad sam vidjela da moji prijatelji izlaze s osobama suprotnog spola i stupaju u brak, i to mnogi u tinejdžerskim godinama, ponekad mi je bilo teško poslušati taj savjet”, kaže Michelle. “No shvatila sam da on dolazi od Jehove, koji nam govori samo ono što je za naše dobro. Nisam žurila s udajom i zato sam se mogla posvetiti svom odnosu s Jehovom te steći određeno iskustvo u životu, koje nipošto ne možeš imati u tinejdžerskim godinama. Nakon nekoliko godina bila sam spremnija nositi se s obavezama i problemima koji se javljaju u braku.”

12. Zašto je mudro da mladi ne ulijeću u brak?

¹² Osobe koje ulijeću u brak, a još su prilično mlade, često uvide da se njihove potrebe i želje mijenjaju kako sazrijevaju. Tada shvate da im stvari koje su u početku smatrale poželjnima više nisu toliko bitne. Jedna se mlada kršćanka odlučila udati sa 16 godina. I njena baka i majka udale su se u tim godinama. Kada se mladić u kojeg je bila zaljubljena nije želio u tom trenutku oženiti njome, udala se za drugog koji je bio spreman na to. No kasnije se u životu gorko pokajala što je naglo donijela takvu odluku.

13. Što često nedostaje onima koji prerano stupe u brak?

¹³ Kada razmišljamo o braku, važno je da kao zrela osoba shvatimo što je sve uključeno u njega. Prerano stupanje u brak može donijeti hrpu problema s kojima se mladi par vjerojatno ne zna nositi. Možda mu nedostaje iskustvo i zrelost koji su prijeko potrebni da bi se izašlo na kraj s pritiscima koje sa sobom donose brak i odgajanje djece. U brak bi se trebalo stupiti tek kad smo fizički, psihički i duhovno spremni na trajnu vezu.

14. Što je potrebno da bi se u braku rješavalo stresne situacije?

¹⁴ Pavao je napisao da će oni koji stupe u brak ‘imati nevolju u tijelu’ (1. Korinćanima  7:28). Pojavit će se problemi zato što su u pitanju dvije različite osobnosti i doći će do razilaženja u mišljenjima. Zbog ljudske nesavršenosti može nam biti teško ispunjavati ulogu koju prema Bibliji imamo u braku (1. Korinćanima 11:3; Kološanima 3:18, 19; Titu 2:4, 5; 1. Petrova 3:1, 2, 7). Potrebna je zrelost i duhovna stabilnost da bi se tražilo i slijedilo Božje vodstvo te tako s puno ljubavi rješavalo stresne situacije.

15. Koju ulogu roditelji mogu odigrati u pripremanju djece na brak? Navedi primjer.

¹⁵ Roditelji mogu pripremati svoju djecu na brak pomažući im da razumiju koliko je važno slijediti Božje vodstvo. Vješto koristeći Bibliju i kršćanske publikacije, roditelji mogu pomoći svojoj djeci da odluče jesu li ona ili njihovi potencijalni bračni drugovi spremni za bračnu predanost. * Osamnaestogodišnja Blossom mislila je da je zaljubljena u jednog mladića iz skupštine. Bio je punovremeni pionir i željeli su se vjenčati. No roditelji su je zamolili da pričeka godinu dana jer su smatrali da je još premlada. Blossom je kasnije napisala: “Veoma sam zahvalna što sam poslušala taj mudar savjet. Za godinu dana postala sam nešto zrelija i počela uviđati da taj mladić nema osobine dobrog bračnog druga. S vremenom je napustio organizaciju, a ja sam izbjegla katastrofu u svom životu. Doista je divno imati mudre roditelje na čiju se sposobnost prosuđivanja možeš osloniti!”

16. (a) U kom smislu kršćani mogu biti iskušani s obzirom na to da se ‘vjenčaju u Gospodinu’? (b) O čemu bi kršćani trebali razmišljati kad se nađu u iskušenju da se vjenčaju s nekim tko nije Jehovin svjedok?

¹⁶ Jehovina je uputa veoma jasna: ‘Vjenčajte se samo u Gospodinu’ (1. Korinćanima 7:39). Kršćanski roditelji i djeca mogu biti iskušani u tome. Na koji način? Možda mladi žele stupiti u brak, ali u skupštini nema slobodnih osoba. Barem tako izgleda. Možda u nekom mjestu ima manje slobodnih muškaraca nego žena ili možda misliš da nitko iz tog područja nije za tebe. Možda mladić koji nije predani član skupštine pokazuje zanimanje za neku mladu kršćanku (ili obratno), pa se pojavi pritisak da se kompromitira Jehovina mjerila. U takvim bi okolnostima bilo dobro razmisliti o Abrahamovom primjeru. Jedan od načina na koje je sačuvao dobar odnos s Bogom bio je taj što se pobrinuo da se njegov sin Izak oženi pravom obožavateljicom Jehove. Izak je učinio isto sa svojim sinom Jakovom. Svi koji su bili uključeni u to morali su uložiti trud, no tako se ugodilo Bogu i dobilo njegov blagoslov (1. Mojsijeva 28:1-4).

17. Zašto će brak s osobom koja nije Svjedok vjerojatno biti katastrofalan, i koji je najvažniji razlog da se netko ‘vjenča samo u Gospodinu’?

¹⁷ Katkada se desi da osoba koja nije Svjedok s vremenom postane kršćanin. Međutim, brakovi s osobama koje nisu Svjedoci često su katastrofalni. Osobe koje se nejednako ujarme ne dijele ista vjerovanja, mjerila ni ciljeve (2. Korinćanima 6:14). To može štetno djelovati na komunikaciju i bračnu sreću. Naprimjer, jedna je kršćanka bila veoma žalosna  što nakon izgrađujućeg sastanka ne može kod kuće razgovarati o duhovnim stvarima sa svojim mužem koji nije Svjedok. Dakako, još je važnije to što ‘vjenčavši se u Gospodinu’ dokazujemo lojalnost Jehovi. Kad postupamo u skladu s Božjom Riječi, srce nas ne osuđuje jer radimo ono što je “ugodno u njegovim očima” (1. Ivanova 3:21, 22).

18. Kojim važnim stvarima trebamo obratiti pažnju kad razmišljamo o braku, i zašto?

¹⁸ Kad razmišljamo o braku, pažnju ponajprije treba obratiti na vrline i duhovnost potencijalnog bračnog druga. Kršćanska osobnost, ljubav prema Bogu i odanost njemu cijelom dušom daleko su važnije od fizičke privlačnosti. Božje odobravanje imaju oni koji shvaćaju i ispunjavaju svoju obavezu da budu duhovno jaki bračni partneri. A najveća snaga koju bračni par može imati ovisi o obostranoj odanosti Stvoritelju i potpunom prihvaćanju njegovog vodstva. Na taj se način iskazuje čast Jehovi, a brak se otpočetka gradi na čvrstom duhovnom temelju koji će doprinijeti trajnosti zajednice.