Idi na sadržaj

Idi na kazalo

‘Mudrošću ćemo umnožiti svoje dane’

‘Mudrošću ćemo umnožiti svoje dane’

TKO može negirati da je mudrost prijeko potrebna pri rješavanju životnih problema? Prava je mudrost sposobnost ispravnog korištenja spoznaje i razuma. Ona je u oštroj suprotnosti s ludosti, bezumljem i nerazumnosti. Stoga nas Biblija potiče da steknemo mudrost (Priče Salamunove 4:7). Ustvari, biblijska knjiga Priče Salamunove prvenstveno je napisana da bi prenijela mudrost i pružila stegu. Njene uvodne riječi glase: “Priče Salamuna sina Davidova, kralja Izraelova, da se poznaje mudrost i stega” (Priče Salamunove 1:1, 2).

Razmotrimo samo neke dobre pouke koje nalazimo u prvih nekoliko poglavlja Priča Salamunovih. Salamun poput oca punog ljubavi koji savjetuje svog sina moli svoje čitatelje da prihvate stegu i poklone pažnju mudrosti (1. i 2. poglavlje). Pokazuje nam kako možemo razviti prisan odnos s Jehovom i čuvati svoje srce (3. i 4. poglavlje). Savjetuje nas da ostanemo moralno čestiti (5. i 6. poglavlje). Za nas je doista od neprocjenjive vrijednosti što smo upoznati s metodom zavođenja nemoralne osobe (7. poglavlje). I kako je samo privlačan poziv personificirane mudrosti upućen svakome! (8. poglavlje). Prije konkretnog, pojedinačnog razmatranja mudrih izreka iz kasnijih poglavlja, kralj Salamun nam daje poticajan zaključak svega o čemu je dotad raspravljao (9. poglavlje).

‘Hodi, jedi kruha mojega, i pij vina’

Završne riječi ovog prvog dijela Priča Salamunovih nisu tek suhoparni zaključak koji samo navodi ranije spomenute savjete. Umjesto toga, one prenose zanimljivu i lijepu usporedbu koja čitatelja potiče da teži za mudrosti.

Deveto poglavlje biblijske knjige Priče Salamunove započinje riječima: “Premudrost [“prava mudrost”, “NS”] sazida sebi kuću, i otesa sedam stupova” (Priče Salamunove 9:1). Jedan izučavatelj navodi da izraz “sedam stupova” “ukazuje na veliku kuću s dvorištem u sredini, koja sa svake strane ima tri potporna stupa, a treća strana, koja na sredini ima jedan potporni stup, nalazi se nasuprot otvorenom prostoru, odnosno ulazu”. U svakom slučaju, prava je mudrost sagradila čvrstu kuću koja može primiti mnogo gostiju.

Sve je spremno za gozbu. Ima mesa, a i vino je ovdje. Mudrost se osobno pobrinula za pripremanje jela i postavljanje stola. “Pokla stoku svoju, rastvori vino svoje, i postavi stol svoj” (Priče Salamunove 9:2). Na ovom je simboličnom stolu očito ponuđena duhovno prosvjetljujuća hrana vrijedna pažnje (Izaija 55:1, 2).

Tko je pozvan na gozbu koju je prava mudrost pripremila? “Posla djevojke svoje, te zove svrh visina gradskih: Tko je lud [“neiskusan”, “NS”], neka se svrati ovamo. I bezumnima [“onome tko nema razborito srce”, “NS”] veli: Hodite, jedite kruha mojega, i pijte vina koje sam rastvorila. Ostavite ludost i bićete živi, i idite putem razuma” (Priče Salamunove 9:3-6).

Mudrost je poslala svoje djevojke da razglase poziv. Otišle su na javna mjesta, gdje mogu pozvati što veći broj ljudi. Svi su pozvani — oni koji ‘nemaju razborito srce’, odnosno oni koji nemaju razum, kao i oni koji su neiskusni (Priče Salamunove 9:4). A obećano im je da će dobiti život. Mudrost sadržana u Božjoj Riječi, u koju spada i mudrost iz knjige Priče Salamunove, doista je dostupna gotovo svakome. Na svim mjestima gdje mogu pronaći ljude Jehovini svjedoci kao glasnici prave mudrosti danas ih marljivo pozivaju da proučavaju Bibliju. Usvajanje te spoznaje uistinu može voditi do vječnog života (Ivan 17:3).

Kršćani moraju ponizno prihvatiti stegu koju daje mudrost. To se naročito odnosi na mlade i one koji su nedavno počeli učiti o Jehovi. Budući da nemaju mnogo iskustva u hodanju Božjim putevima, možda ‘nemaju razborito srce’. Ne radi se o tome da su svi njihovi poticaji loši, nego o tome da je potrebno određeno vrijeme i trud kako bi nečije srce postalo doista dopadljivo Jehovi Bogu. To zahtijeva da se misli, želje, sklonosti i ciljeve dovede u sklad s onim što Bog odobrava. Stoga je izuzetno važno da ove osobe ‘razviju čežnju za čistim mlijekom riječi’ (1. Petrova 2:2).

Ne bismo li ustvari svi mi trebali ići dalje od ‘osnovne nauke’? Mi bez sumnje moramo razvijati interes za “duboke stvari Božje” i hraniti se jakom hranom koja pripada zrelima (Hebrejima 5:12–6:1; 1. Korinćanima 2:10). “Vjerni i razboriti rob”, kojeg nadgledava sam Isus Krist, svima revno daje pravovremenu duhovnu hranu (Matej 24:45-47). Gostimo se za stolom koji je prostrla mudrost tako da marljivo proučavamo Božju Riječ i na njoj temeljene publikacije koje dobivamo od razreda roba.

“Ne karaj podsmjevača”

Ispravljanje i ukoravanje sastavni su dio poučavanja koje provodi mudrost. Ne prihvaćaju svi ova obilježja mudrosti. Stoga se u zaključku prvog dijela knjige Priče Salamunove daje upozorenje: “Tko uči podsmjevača, prima sramotu; i tko kori bezbožnika, prima rug. Ne karaj podsmjevača da ne omrzne na te” (Priče Salamunove 9:7, 8a).

Podsmjehivač gaji srdžbu i mržnju prema onome tko mu nastoji pomoći da ispravi svoje puteve. Zla osoba ne cijeni vrijednost ukora. Kako je samo nerazumno pokušati poučiti divnoj istini iz Božje Riječi nekoga tko mrzi istinu ili je jednostavno želi ismjehivati! Kad je apostol Pavao propovijedao u Antiohiji, naišao je na grupu Židova koji nisu voljeli istinu. Pokušali su ga uvući u raspravu hulno proturječeći onome što je govorio, no Pavao je samo rekao: “Budući da (...) vi odbacujete [Božju riječ] i ne smatrate sebe vrijednima vječnog života, evo, okrećemo se nacijama” (Djela apostolska 13:45, 46).

Dok nastojimo doprijeti do ljudi iskrena srca s dobrom vijesti o Kraljevstvu, budimo oprezni kako ne bismo ulazili u diskusije i rasprave s onima koji se ismjehuju. Krist Isus svoje je učenike poučio: “Kad ulazite u kuću, pozdravite ukućane; i ako je kuća dostojna, neka na nju dođe mir koji joj želite; ali ako nije dostojna, neka se vaš mir vrati k vama. Gdje vas nitko ne primi ili ne posluša vaše riječi, izlazeći iz te kuće ili iz tog grada otresite prašinu sa svojih nogu” (Matej 10:12-14).

Za razliku od onoga tko se ismjehuje, mudra osoba prihvaća ukor. Salamun kaže: “Karaj mudra, i ljubiće te. Kaži mudrome, i biće još mudriji” (Priče Salamunove 9:8b, 9a). Mudra osoba zna da se “nikakva (...) stega isprva ne čini kao radost, nego kao žalost; ali onima koji su poučeni njome poslije donosi plod pun mira, naime pravednost” (Hebrejima 12:11). Premda nam je možda savjet teško pao, zašto bismo vraćali milo za drago ili odbijali prihvatiti savjet ako nam on može pomoći da postanemo mudriji?

“Pouči pravednoga, i znaće više”, nastavlja mudri kralj (Priče Salamunove 9:9b). Nitko nije previše mudar ili prestar da ne bi nastavio učiti. Kako smo samo radosni kad vidimo da čak i oni u poodmakloj dobi prihvaćaju istinu i predaju se Jehovi! Nastojmo i mi uvijek spremno učiti i nemojmo prestati biti mentalno aktivni.

“Dodaće ti se godine životu”

Da bi naglasio bit teme o kojoj govori, Salamun iznosi ključan preduvjet za stjecanje mudrosti. Napisao je: “Početak je mudrosti strah Jehovin, i znanje je svetih stvari [“spoznaja o Najsvetijemu”, “NS”] razum” (Priče Salamunove 9:10). Bez dubokog strahopoštovanja prema pravom Bogu nije moguće steći Božju mudrost. Nečiji um može obilovati spoznajom, no ako osoba nema strah pred Jehovom, svoju spoznaju neće koristiti na način kojim iskazuje čast Stvoritelju. Takva osoba čak može donositi pogrešne zaključke na temelju poznatih činjenica i zbog toga ostavlja dojam da je nerazumna. Osim toga, spoznaja o Jehovi, Najsvetijemu, od presudne je važnosti za stjecanje razuma, važnog obilježja mudrosti.

Koje koristi donosi mudrost? (Priče Salamunove 8:12-21, 35). Izraelski kralj kaže: “Jer će se mnom umnožiti dani tvoji i dodaće ti se godine životu” (Priče Salamunove 9:11). Ako hodimo s mudrosti, uslijedit će mnogi dani i godine života. Da, ‘mudrost daje život onome tko je ima’ (Propovjednik 7:12).

Na nama je odgovornost da se naprežemo kako bismo stekli mudrost. Salamun naglašava tu činjenicu kada kaže: “Ako budeš mudar, sebi ćeš biti mudar; ako li budeš podsmjevač, sam ćeš tegliti” (Priče Salamunove 9:12). Mudar stječe mudrost za svoje dobro, a onaj tko se podsmjehuje sam je kriv za svoju nevolju. Doista, žanjemo ono što sijemo. Stoga, ‘pazimo na mudrost’ (Priče Salamunove 2:2).

“Žena zvana ludost je neobuzdana”

Salamun nadalje opisuje suprotnost mudrosti, pa kaže: “Žena bezumna plaha je [“žena zvana ludost je neobuzdana”, “NS”], luda i ništa ne zna; i sjedi na vratima od kuće svoje na stolici, na visinama gradskim, te viče one koji prolaze, koji idu pravo svojim putem: tko je lud? neka se svrati ovamo” (Priče Salamunove 9:13-16a).

Ludost je predočena glasnom, neobuzdanom i nerazumnom ženom. I ona je sagradila kuću. Ona se isto dala na posao da k sebi poziva svakoga tko je neiskusan. Prolaznici imaju mogućnost izbora. Hoće li se odazvati na poziv koji upućuje mudrost ili na poziv koji upućuje ludost?

“Voda je kradena slatka”

I mudrost i ludost pozivaju one koji ih čuju: “Svrati[te] ovamo.” No njihov se poziv razlikuje. Mudrost poziva ljude na gozbu vina, mesa i kruha. Ono što ludost nudi ljudima podsjeća nas na puteve nemoralne žene. Salamun kaže: “Bezumnome govori: voda je kradena slatka, i kruh je sakriven ugodan” (Priče Salamunove 9:16b, 17).

Umjesto pomiješanog vina “žena zvana ludost” nudi ukradenu vodu (Priče Salamunove 9:13, NS). U Bibliji se spolni užitak s voljenom ženom opisuje s pijenjem osvježavajuće vode (Priče Salamunove 5:15-17). Stoga ukradena voda predstavlja tajne nemoralne spolne odnose. Takva voda izgleda slatko — bolje od vina — jer je ukradena i navodi na pomisao da je se već nekako može sakriti. Kruh koji se potajno jede čini se mnogo ukusniji od kruha i mesa koje nudi mudrost baš zato što se do njega došlo na nepošten način. Ludost je smatrati zabranjene i tajne stvari privlačnima.

Mudrost u svom pozivu obećava život, no žena zvana ludost ne govori o posljedicama slijeđenja njenih puteva. Zato Salamun upozorava: “On ne zna da su ondje mrtvaci i u dubokom šeolu da su zvanice njezine” (Priče Salamunove 9:18). “Kuća [žene zvane ludost] nije dom nego grobnica”, napisao je jedan izučavatelj. “Ako uđeš u nju, nećeš izaći živ.” Nije mudro živjeti nemoralnim životom; to vodi u smrt.

Isus Krist je rekao: “Uđite na uska vrata; jer širok je i prostran put koji vodi u uništenje, i mnogo je onih koji njime idu; dok su uska vrata i tijesan put koji vodi u život, i malo je onih koji ga nalaze” (Matej 7:13, 14). Nastavimo se uvijek hraniti sa stola koji je postavila mudrost i budimo među onima koji se nalaze na putu koji vodi u život.

[Slika na stranici 31]

Mudra osoba prihvaća ukor

[Slika na stranici 31]

Stjecanje mudrosti osobna je odgovornost