TAKAV naglasak nameće neka posve nova pitanja i dileme. Po koju bi cijenu trebalo težiti za novcem i materijalnim stvarima? Možemo li biti zadovoljni i s manje materijalnih stvari? Žrtvuju li ljudi, zapravo, onaj “pravi život” na oltar materijalizma? Da li je novac ulaznica za sretan život?

Među ljudskim željama i čežnjama — bile one ispravne ili ne — ljubav prema novcu u prvom je planu. Za razliku od želje za seksom ili hranom, manija za novcem može biti stalna i ne gubiti na snazi. Izgleda da ne jenjava ni u starosti. Dapače, u mnogim slučajevima u poodmakloj se dobi može povećati interes i briga za novac i za ono što se njime može kupiti.

Izgleda da pohlepe ima sve više i više. Glavni lik u jednom poznatom filmu kaže: “Pohlepa je djelotvorna. Pohlepa je korisna.” Iako su mnogi 80-te nazvali desetljećem pohlepe, ono što je bilo prije i poslije njega pokazuje da se odnos ljudi prema novcu kroz godine nije znatnije promijenio.

Novo je vjerojatno to što se sada velikom broju ljudi ukazuje prilika da u kratkom vremenu zadovolji svoju želju za više materijalnih stvari. Izgleda da velik dio svijeta najveći dio svog vremena provodi trošeći najveći dio svoje energije u proizvodnji i stjecanju sve više i više materijalnih stvari. Vjerojatno ćeš se složiti da je stjecanje materijalnih stvari i trošenje novca postalo strastvena — često i najkreativnija — preokupacija u današnjem životu.

No da li su ljudi zbog toga sretniji? Odgovarajući na to pitanje, mudri i vrlo bogati kralj Salamun prije 3 000 godina je napisao: “Tko ljubi novce, neće se nasititi novaca; i tko ljubi bogatstvo, neće imati koristi od njega. I to je ispraznost” (Propovjednik 5:10). Suvremena sociologija nudi slične, zanimljive zaključke.

Jedno od najzanimljivijih otkrića u vezi s ljudskim ponašanjem je da gomilanje novca i materijalnih stvari nema nužno za posljedicu odgovarajući porast osjećaja zadovoljstva i sreće. Stručnjaci su ustanovili da čim osoba stekne određenu mjeru bogatstva, njen osjećaj sreće ne ovisi o tome koliko joj je materijalnih stvari dostupno.

Stoga neobuzdana težnja za materijalnim stvarima i novcem navodi mnoge da se  pitaju: “Mada uživamo u svakoj novoj stvari koju kupimo, kako to da te stvari na kraju ne produbljuju naše unutarnje zadovoljstvo?”

U svojoj knjizi Happy People, Jonathan Freedman zapaža: “Čim čovjek počne ostvarivati neki prihod, količina novca koju ima malo znači u postizanju sreće. Iznad granice siromaštva veza između prihoda i sreće nevjerojatno je slaba.” Mnogi su došli do zaključka da osobnoj sreći stvarni doprinos daju stvari duhovne prirode, smislene aktivnosti u životu i moralne vrednote. Važni su i dobri međuljudski odnosi te izbjegavanje konflikata i ograničenja koja bi nas mogla spriječiti da uživamo ono što posjedujemo.

Mnogi uviđaju da je korijen većine društvenih problema nastojanje čovjeka da materijalnim stvarima rješava svoje unutarnje probleme. Neki komentatori na području sociologije ukazuju na sveopći pesimizam i nezadovoljstvo. Također zapažaju da se ljudi u bogatim zemljama sve više obraćaju psihoterapeutima ili pak traže smisao života i unutarnji mir kod gurua, kultova i kvaziterapeutskih grupa. To potvrđuje da materijalne stvari životu ne mogu dati pravi smisao.

Zasigurno, novac ima moć. Novcem se može kupiti lijepa kuća, elegantna odjeća i divan namještaj. Njime se može kupiti divljenje, susretljivost, ili možda laskanje, i također steći nekoliko prolaznih prijatelja koji su spremni ići na ruku. Ali to je sve što se njime može postići. Ono što najviše trebamo, novcem ne možemo kupiti — ljubav istinskog prijatelja, duševni mir, mrvu iskrene utjehe na samrtnoj postelji. A oni koji drže do svog odnosa sa Stvoriteljem, ne mogu računati na to da će novcem kupiti Božje odobravanje.

Kralj Salamun koji je posjedovao sve dobre stvari što su se novcem mogle kupiti u njegovo vrijeme, uvidio je da pouzdanje u materijalne stvari ne vodi do trajne sreće (Propovjednik 5:12-15). Novac se može izgubiti uslijed bankovnog stečaja ili inflacije. Nekretnine mogu uništiti snažne prirodne nepogode. Police osiguranja, iako djelomično nadoknađuju materijalne gubitke, ne liječe emocionalne rane. Dionice i vrijednosni papiri mogu preko noći postati bezvrijedni zbog iznenadnog ekonomskog sloma. Čak i dobro plaćeni posao danas imamo, a sutra možda ne.

Kako onda možemo zadržati uravnoteženo gledište o novcu? Koju bi ulogu novac i materijalne stvari trebali igrati u našem životu? Molimo te, istraži to pitanje u nastavku i saznaj kako možeš postići nešto što je zaista vrijedno — “pravi život”.