To je u biti gramatički detalj koji se tiče izvornih jezika. To po svemu sudeći nema nikakav poseban utjecaj na smisao.

Razmotrimo najprije kako stvari stoje u Hebrejskim pismima. U tekstu na izvornom jeziku hebrejska riječ shamáyim, koju se prevodi s “nebo” ili “nebesa”, uvijek je u množini. Čini se da ta množina ne označava množinu veličanstva, već kolektivnu množinu, odnosno odnosi se na “cjelinu sastavljenu od bezbroj zasebnih dijelova ili elemenata”. To je logično jer se fizička nebesa prostiru daleko od Zemlje u svim smjerovima i obuhvaćaju milijarde zvijezda. Kad ispred riječi shamáyim stoji određeni član, u prijevodu Novi svijet gotovo uvijek se prevodi s “nebesa”, kao što je to slučaj u Izaiji 66:22. Kad se shamáyim pojavljuje bez određenog člana, može se prevesti jedninom (“nebo”, kao što je to slučaj u 1. Mojsijevoj 1:8; 14:19, 22; 49:25; Jobu 9:8) ili množinom (“nebesa”, kao što je to slučaj u Sucima 5:4; Psalmu 69:34; Izaiji 65:17).

U Izaiji 65:17 i 66:22 hebrejska riječ za nebesa nalazi se u množini, pa je u skladu s tim izabran prijevod “nova nebesa i nova zemlja”.

Grčka riječi ouranós znači “nebo”, a množina ouranoí “nebesa”. Zanimljivo je da su prevodioci grčke Septuaginte u Izaiji 65:17 i 66:22 koristili jedninu.

A što je s dva mjesta na kojima se u Kršćanskim grčkim pismima pojavljuje izraz “novo nebo [ili nebesa] i nova zemlja”?

U 2. Petrovoj 3:13 apostol Petar je koristio grčku riječ u množini. Malo prije toga (reci 7, 10, 12) govorio je o sadašnjim zlim ‘nebesima’, koristeći množinu. Zbog dosljednosti je i u 13. retku koristio množinu. Osim toga, izgleda da je citirao iz izvornog teksta Izaije 65:17, gdje je hebrejska riječ u množini, baš kao što je u 2. Petrovoj 2:22 citirao Priče Salamunove 26:11 iz hebrejskog teksta. Zbog toga je Petar rekao da “prema [Božjem] obećanju očekujemo nova nebesa [množina] i novu zemlju”.

Zanemarivu razliku uočavamo u retku iz Otkrivenja 21:1, koji je apostol Ivan očito temeljio na Izaiji 65:17 i to iz prijevoda Septuaginte, u kojoj se, kao što smo već rekli, grčka riječ za “nebo” nalazi u jednini. Stoga je Ivan napisao: “Vidio sam novo nebo [jednina] i novu zemlju; jer su prijašnje nebo i prijašnja zemlja prošli, i mora više nema.”

Ovi gramatički detalji povezani su s prijevodom. Još jednom ponavljamo da na značenje, po svemu sudeći, ne utječe to piše li negdje ili se spominje “novo nebo” ili “nova nebesa”. Oba izraza imaju isti smisao.