‘Blagoslovi su nad pravednikom’
“BIJAH mlad i ostarjeh, i ne vidjeh pravednika ostavljena, ni djece njegove da prose kruha”, izjavio je psalmist David u svojoj starosti (Psalam 37:25). Jehova Bog ljubi pravednike i veoma mu je stalo do njih. On u svojoj Riječi Bibliji potiče prave obožavatelje da traže pravdu (Sofonija 2:3).
Biti pravedan znači udovoljavati Božjim mjerilima za dobro i zlo. Potičući nas da svoj život uskladimo s Božjom voljom, 10. poglavlje biblijske knjige Priče Salamunove ukazuje na bogate duhovne blagoslove koje uživaju oni koji to čine. Među njima su izobilje zdrave duhovne hrane, rad koji donosi osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva te dobar odnos s Bogom i s ljudima. Razmotrimo stoga Priče Salamunove 10:1-14.
Odličan poticaj
Početne riječi tog poglavlja jasno identificiraju pisca narednog dijela te biblijske knjige. One glase: “Priče Salamunove.” Kao odličan poticaj da se slijedi ispravan put, Salamun, kralj starog Izraela, kaže: “Mudar je sin radost ocu svojemu, a lud je sin žalost majci svojoj” (Priče Salamunove 10:1).
Kakvu samo žalost roditelji osjećaju kad njihovo dijete napusti obožavanje pravog i živog Boga! Mudri kralj ističe majčinu tugu, možda da bi ukazao da je majčina tuga dublja. To se uistinu pokazalo točnim u slučaju Doris. * Ona priča: “Kad je naš 21-godišnji sin napustio istinu, moj suprug i ja bili smo shrvani. Emocionalna bol bila je jača kod mene nego kod Franka. Iako je otad proteklo 12 godina, vrijeme nije zaliječilo ranu.”
Djeca mogu utjecati na sreću svog oca i izazvati bol u srcu svoje majke. Pokažimo da smo mudri i donesimo radost svojim roditeljima. A što je najvažnije, obradujmo srce našeg nebeskog Oca, Jehove.
‘Duša je pravednikova sita’
“Ne pomaže nepravedno blago”, kaže kralj, “nego pravda izbavlja od smrti” (Priče Salamunove 10:2). Pravim kršćanima koji žive duboko u vremenu kraja ove riječi stvarno puno znače (Danijel 12:4). Uništenje bezbožnog svijeta je na pragu. Nijedno sredstvo sigurnosti koje je načinila ljudska ruka — materijalne stvari, novac ili vojna sila — neće osigurati zaštitu tokom buduće ‘velike nevolje’ (Otkrivenje 7:9, 10, 13, 14). Samo će “pravednici nastavati na zemlji, i bezazleni će ostati na njoj” (Priče Salamunove 2:21). Stoga uvijek ‘tražimo najprije kraljevstvo i Božju pravednost’ (Matej 6:33).
Da bi iskusili Jehovine blagoslove, njegovi sluge ne moraju čekati obećani novi svijet. “Ne da Jehova da gladuje duša pravednikova, a imanje bezbožničko razmeće” (Priče Salamunove 10:3). Jehova je osigurao obilje duhovne hrane preko ‘vjernog i razboritog roba’ (Matej 24:45). Pravednik zasigurno ima razloga “pjevati od radosti u srcu” (Izaija 65:14). Znanje predstavlja pravo zadovoljstvo njegovoj duši. On nalazi užitak u potrazi za duhovnim blagom. Zli ne pozna takvu vrstu zadovoljstva.
‘Marljivost obogaćuje’
Pravednik je blagoslovljen na još jedan način. “Nemarna ruka osiromašava, a vrijedna ruka obogaćava. Tko zbira u ljeto, sin je Priče Salamunove 10:4, 5).
razuman; tko spava o žetvi, sin je sramotan” (Kraljeve riječi posebno su značajne radnicima tokom žetve. Vrijeme žetve nije vrijeme za spavanje. To je vrijeme za marljivost i dugotrajni rad. Doista, to je vrijeme kad hitno treba obaviti poslove.
Imajući na umu žetvu, ne žita, nego ljudi, Isus je rekao svojim učenicima: “Žetva je velika, a radnika je malo. Zato molite Gospodara žetve [Jehovu Boga] da pošalje radnike u svoju žetvu” (Matej 9:35-38). Spomen-svečanosti obilježavanja Isusove smrti 2000. godine prisustvovalo je preko 14 milijuna ljudi — više od dvostrukog broja Jehovinih svjedoka. Tko onda može nijekati da su ‘polja bijela za žetvu’? (Ivan 4:35). Pravi obožavatelji mole Gospodara za više radnika, dok se sami, u skladu sa svojim molitvama, snažno naprežu u djelu stvaranja učenika (Matej 28:19, 20). Kako li je bogato Jehova blagoslovio njihov trud! Tokom 2000. službene godine bilo je kršteno preko 280 000 ljudi. I oni se trude postati učiteljima Božje Riječi. Iskusimo radost i zadovoljstvo u ovom vremenu žetve, sudjelujući u punoj mjeri u djelu stvaranja učenika.
‘Blagoslovi su nad njegovom glavom’
“Blagoslovi su nad glavom pravedniku”, nastavlja Salamun, “a usta bezbožnička pokriva nasilje [“kriju nasilje”, “St”]” (Priče Salamunove 10:6).
Osoba čista i pravedna srca pruža mnoge dokaze o svojoj pravednosti. Njene su riječi ljubazne i izgrađujuće, njena djela pozitivna i velikodušna. Mnogima je drago biti u njenom društvu. Takva osoba zadobiva njihovo poštovanje — njihove blagoslove — tako što oni pohvalno govore o njoj.
Zla je osoba, s druge strane, puna mržnje i zlobe, i u pravilu smjera zlo po druge. Njene riječi mogu biti ugodne i mogu uspješno ‘kriti nasilje’ koje je u njenom srcu, ali konačno ona pribjegava fizičkim i verbalnim napadima (Matej 12:34, 35). Ili kako kaže drugi prijevod Priča Salamunovih 10:6: “Usta bezbožnička pokriva [zatvara] nasilje.” To znači da zla osoba obično od drugih doživljava ono što i sama ispoljava, naime neprijateljstvo. Ono, takoreći, pokriva, odnosno zatvara, njena usta i ušutkava je. Kakve bi blagoslove takva osoba i mogla očekivati od drugih?
“Spomen pravednikov ostaje blagoslovljen”, piše izraelski kralj, “a ime bezbožničko trune” (Priče Salamunove 10:7). Pravedna osoba ostaje u dobrom sjećanju kod drugih, a što je najvažnije, i kod Jehove Boga. Zbog svoje vjernosti do u smrt Isus je “naslijedio ime odličnije” od anđela (Hebrejima 1:3, 4). Danas se pravi kršćani sjećaju vjernih muškaraca i žena iz pretkršćanskog doba kao primjera dostojnih oponašanja (Hebrejima 12:1, 2). Kako se samo njihova imena razlikuju od imena zlih ljudi koja postaju nešto odvratno i prezira vrijedno! Da, “bolje je ime nego veliko bogatstvo, i milost je bolja nego srebro i zlato” (Priče Salamunove 22:1). Steknimo dobro ime kod Jehove i svojih bližnjih.
‘Čovjek koji hodi besprijekorno hodi u sigurnosti’
Praveći razliku između mudre i lude osobe, Salamun kaže: “Tko je mudra srca, prima zapovijedi; a tko je ludih usana, pašće” (Priče Salamunove 10:8). Mudra osoba dobro zna da ‘čovjeku koji hodi nije u vlasti da upravlja koracima svojim’ (Jeremija 10:23). Ona uviđa potrebu da traži vodstvo od Jehove i spremno prihvaća Božje zapovijedi. S druge strane, onaj tko je ludih usana ne uspijeva shvatiti tu osnovnu stvar. Njegovo besmisleno blebetanje vodi ga u propast.
Pravedna osoba također uživa vrstu sigurnosti nepoznatu onome tko je zao. “Tko hodi bezazleno, hodi pouzdano [“Tko hodi besprijekorno, hodi u sigurnosti”, “NS”]; a tko je opak na putovima svojim, poznaće se. Tko namiguje okom, daje muku; i tko je ludih usana, pašće” (Priče Salamunove 10:9, 10).
Besprijekorna osoba postupa pošteno. Ona zavređuje poštovanje i povjerenje drugih. Poštena osoba cijenjen je radnik i često joj se povjeravaju dodatne odgovornosti. Zbog toga što je na glasu kao poštena osoba, lakše će zadržati posao ili ga naći i onda kada vlada nezaposlenost. Nadalje, njeno poštenje doprinosi ugodnoj i mirnoj atmosferi kod kuće (Psalam 34:13, 14). Ona osjeća sigurnost u odnosima s članovima svoje obitelji. Sigurnost je doista posljedica besprijekornosti.
Situacija je drugačija u slučaju osobe koja pribjegava nepoštenju zbog sebičnog dobitka. Prevarant može prikrivati svoje nepoštenje neiskrenim riječima i pokretima (Priče Salamunove 6:12-14). Žrtvama njegove prijevare namigivanje sa zlobnim i lukavim namjerama može nanijeti veliku duševnu patnju. Ali prije ili kasnije pokvarenost takve osobe se razotkrije. Apostol Pavao je napisao: “Grijesi nekih ljudi javno se očituju, izravno vodeći do presude, a što se tiče drugih ljudi, i njihovi se grijesi kasnije očituju. Tako se i dobra djela javno očituju, a ona koja su drugačija ne mogu ostati sakrivena” (1. Timoteju 5:24, 25). Bez obzira na to tko je u pitanju — bio to roditelj, prijatelj, bračni drug ili poznanik — neiskrenost ipak na kraju dođe na vidjelo. Tko će vjerovati osobi koja je poznata po svojoj neiskrenosti?
‘Njegova su usta izvor života’
“Usta su pravednikova izvor životu”, kaže Salamun, “a usta bezbožnička pokriva nasilje” (Priče Salamunove 10:11). Riječi nečijih usta mogu izliječiti ili povrijediti. One mogu osvježiti i oraspoložiti osobu ili je obeshrabriti.
Ukazujući na motive koji leže iza izgovorenih riječi, izraelski kralj kaže: “Mrzost zameće svađe, a ljubav prikriva sve prijestupe” (Priče Salamunove 10:12). Mržnja uzrokuje sporove među ljudima i tako izaziva sukobe. Oni koji ljube Jehovu moraju iskorijeniti mržnju iz svog života. Kako? Tako da je zamijene ljubavlju. “Ljubav pokriva mnoštvo grijeha” (1. Petrova 4:8). Ljubav “sve podnosi”, to jest “sve pokriva” (1. Korinćanima 13:7; Duda-Fućak). Bogougodna ljubav ne očekuje savršenstvo od nesavršenih ljudi. Umjesto da na sva zvona govorimo o pogreškama drugih, ta nam ljubav pomaže da prijeđemo preko njih, ukoliko se ne radi o ozbiljnim prijestupima. Ljubav čak podnosi i loše postupanje koje doživljavamo u službi propovijedanja, na radnom mjestu ili u školi.
Mudri kralj nastavlja: “Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a za leđa je bezumnoga batina” (Priče Salamunove 10:13). Mudrost razumne osobe upravlja njenim koracima. Izgrađujuće riječi s njenih usana pomažu drugima da hode putem pravednosti. Niti nju niti one koji je slušaju ne treba na pravi put voditi silom — batinom.
‘Mudri skupljaju znanje’
Što nam pomaže da naš govor bude ‘potok mudrih riječi’ umjesto potok nevažnih informacija? (Priče Salamunove 18:4). Salamun odgovara: “Mudri sklanjaju znanje, a usta ludoga blizu su pogibli” (Priče Salamunove 10:14).
Prvi je zahtjev da naš um bude ispunjen izgrađujućom spoznajom o Bogu. Samo je jedan izvor takve spoznaje. Apostol Pavao je napisao: “Sve je Pismo nadahnuto od Boga i korisno za poučavanje, za ukoravanje, za ispravno postavljanje stvari, za odgajanje u pravednosti, da Božji čovjek bude posve sposoban, potpuno opremljen za svako dobro djelo” (2. Timoteju 3:16, 17). Moramo skupljati znanje i kopati po Božjoj Riječi kao da tražimo sakriveno blago. Koliko samo može biti zanimljiva i korisna takva potraga!
Da bi se mudrost mogla naći na našim usnama, spoznaja iz Biblije mora ući i u naše srce. Isus je rekao svojim slušaocima: “Dobar čovjek iznosi dobro iz dobre riznice svoga srca, a zao čovjek iznosi zlo iz svoje zle riznice; jer njegova usta govore ono čime srce obiluje” (Luka 6:45). Zbog toga trebamo imati naviku duboko razmišljati o onome što učimo. Istina, proučavanje i duboko razmišljanje zahtijevaju napor, ali koliko nas samo duhovno može obogatiti takvo proučavanje! Nema razloga da itko ide pogubnim putem, govoreći poput brbljavca nepromišljene riječi.
Da, mudra osoba čini ono što je ispravno u Božjim očima i pozitivno utječe na druge. Ona uživa u obilju duhovne hrane i bogato je zaposlena u djelu Gospodinovu koje donosi mnoge nagrade (1. Korinćanima 15:58). Besprijekorna osoba hodi u sigurnosti i ima Božje priznanje. Doista, pravednik uživa mnoge blagoslove. Tražimo pravednost usklađujući svoj život s Božjim mjerilima za dobro i zlo!
^ odl. 6 Ime je izmijenjeno.
[Slika na stranici 25]
Poštenje doprinosi sretnom obiteljskom životu
[Slika na stranici 26]
Mudre osobe skupljaju znanje