1. O čemu je ovisilo hoće li Izraelci primiti blagoslove ili prokletstva?

PRETKRAJ 40-godišnjeg putovanja kroz pustoš Izraelci su se utaborili u moapskoj ravnici. Pred njima je bila Obećana zemlja. Mojsije je tada napisao knjigu 5. Mojsijevu, koja govori o nizu blagoslova i prokletstava. Bude li izraelski narod ‘slušao Jehovin glas’ tako da mu bude poslušan, ‘stići’ će ga blagoslovi. Jehova ih je ljubio kao ‘predragu svojinu’ i želio je očitovati svoju moć u njihovu korist. No prestanu li ga slušati, jednako će ih sigurno stići prokletstvo (5. Mojsijeva 8:10-14; 26:18, St; 28:2, 15).

2. Što znače hebrejski glagoli prevedeni sa ‘slušati’ i ‘stići’ iz 5. Mojsijeve 28:2?

² Hebrejski glagol koji je u 5. Mojsijevoj 28:2 preveden sa ‘slušati’ označava trajnu radnju. Jehovu njegov narod ne smije samo povremeno slušati; poslušnost Jehovi mora postati sastavni dio njihovog života. Tek će tada dobiti Božje blagoslove. Hebrejski glagol preveden sa ‘stići’, ili dobiti, povezan je s izrazom koji se koristi u lovu, a najčešće znači “dostići” ili “dosegnuti”.

3. Na koji način možemo biti poput Jozue, i zašto je to od presudne važnosti?

³ Izraelski vođa Jozua odlučio je slušati Jehovu i zato je bio blagoslovljen. Jozua je rekao: “Izaberite sebi danas kome ćete služiti; (...) a ja i dom moj služićemo Jehovi.” Nato je narod odgovorio: “Ne daj Bože da ostavimo Jehovu da služimo drugim bogovima” (Jozua 24:15, 16). Jozua je zbog svog izvrsnog stava bio među rijetkima iz svoje generacije koji su imali prednost ući u Obećanu zemlju. Mi danas stojimo na pragu daleko veće Obećane zemlje — rajske Zemlje na kojoj sve koji budu imali Božje odobravanje očekuju mnogo veći blagoslovi od onih u Jozuino vrijeme. Hoćeš li i ti dobiti te blagoslove? Hoćeš, ako budeš slušao Jehovu. Da bi ojačao svoju odlučnost u tome, razmotri povijest kako cijelog drevnog  izraelskog naroda tako i poučne primjere pojedinaca (Rimljanima 15:4).

4. Što je Bog podario Salamunu odgovarajući na njegovu molitvu, i kako bismo mi trebali gledati na takve blagoslove?

⁴ Tokom velikog dijela vladanja kralja Salamuna Izraelci su primali izvanredne blagoslove od Jehove. Živjeli su u sigurnosti i uživali mnogo dobra (1. Kraljevima 4:25). Salamun je postao poznat po svom bogatstvu, iako od Boga nije tražio materijalno obilje. Umjesto toga, još kao mlad i neiskusan molio se da dobije poslušno srce — a tu je molbu Jehova uslišio podarivši mu mudrost i razumijevanje. Tako je Salamun mogao ispravno suditi narodu, razlikujući dobro i zlo. Mada mu je Bog također dao bogatstvo i slavu, Salamun je kao mlad cijenio daleko vrednije duhovno blago (1. Kraljevima 3:9-13). Bez obzira na to imamo li u materijalnom pogledu mnogo ili nemamo, uistinu možemo biti zahvalni ako imamo Jehovin blagoslov i ako smo bogati u duhovnom smislu!

5. Što se dogodilo kad je narod Izraela i Jude prestao slušati Jehovu?

⁵ Izraelci nisu cijenili Jehovin blagoslov. Budući da ga nisu nastavili slušati, stigla su ih prokletstva, kao što je i bilo prorečeno. Zbog toga su ih osvojili neprijatelji, a stanovnici Izraela i Jude odvedeni su u izgnanstvo (5. Mojsijeva 28:36; 2. Kraljevima 17:22, 23; 2. Dnevnika 36:17-20). Je li Božji narod iz tih nevolja naučio da Božje blagoslove dobivaju samo oni koji slušaju Jehovu? Ostatak vjernih Židova koji se 537. pr. n. e. vratio u svoju domovinu imao je priliku pokazati je li stekao ‘mudro srce’ i shvaća li da sada neprestano treba slušati Boga (Psalam 90:12).

6. (a) Zašto je Jehova poslao Ageja i Zahariju da prorokuju njegovom narodu? (b) Koje je načelo razjašnjeno u Božjoj poruci koju je prenio Agej?

⁶ Židovi koji su se vratili u domovinu izgradili su oltar i počeli s radovima u hramu u Jeruzalemu. No kad je došlo do žestokog protivljenja, njihova je revnost sve više slabila i građevinski su radovi obustavljeni (Ezra 3:1-3, 10; 4:1-4, 23, 24). Osim toga, počeli su prednost davati vlastitoj udobnosti. Zato je Bog poslao proroke Ageja i Zahariju da ožive revnost njegovog naroda prema pravom obožavanju. Jehova je preko Ageja rekao: “Je li vama vrijeme da stanujete u kućama svojim obloženim daskama, a ovaj je dom [obožavanja] pust? (...) Uzmite na um putove svoje. Sijete mnogo, a uvozite malo; jedete, a ne bivate siti; (...) i koji zaslužuje novce, meće ih u prodrt tobolac” (Agej 1:4-6). Žrtvovanje duhovnih interesa radi materijalne dobiti ne donosi Jehovin blagoslov (Luka 12:15-21).

7. Zašto je Jehova rekao Židovima da ‘uzmu na um putove svoje’?

⁷ Zaokupljeni svakodnevnim brigama Židovi su zaboravili da će ih Bog blagoslivljati kišom i plodnim razdobljima jedino ako mu ostanu poslušni, pa makar i unatoč protivljenju (Agej 1:9-11). Kako li je stoga bila prikladna opomena: “Uzmite na um putove svoje”! (Agej 1:7). Jehova im je zapravo govorio: ‘Razmislite malo! Zar ne vidite da postoji veza između vašeg uzaludnog rada na poljima i mog razorenog doma obožavanja?’ Nadahnute riječi Jehovinih proroka na koncu su doprle do srca onih kojima su bile upućene, pa je narod ponovno započeo s gradnjom hrama, koji je bio dovršen 515. pr. n. e.

8. Na što je Jehova potaknuo Židove u Malahijino vrijeme, i zašto?

⁸ Kasnije, u danima proroka Malahije, Židovi su ponovno postali neodlučni u duhovnom pogledu i čak su prinosili neprihvatljive žrtve Bogu (Malahija 1:6-8). Jehova ih je stoga potaknuo da donesu desetinu od svog uroda u njegovu riznicu i da ga ispitaju kako bi vidjeli hoće li im otvoriti ustave nebeske i izliti na njih blagoslov dok im ne bude dosta (Malahija 3:10). Židovi su zaista bili  nerazumni jer su naporno radili za ono što bi im Bog dao u izobilju samo da su slušali njegov glas (2. Dnevnika 31:10).

9. O koje ćemo tri osobe iz biblijskog izvještaja govoriti?

⁹ Osim što govori o povijesti cijelog izraelskog naroda, Biblija izvještava i o životima mnogih pojedinaca koji su dobili Jehovine blagoslove ili prokletstva, ovisno o tome jesu li ga slušali ili nisu. Pogledajmo što možemo naučiti od tri takve osobe — Boza, Nabala i Ane. Mogao bi u vezi s tim pročitati knjigu Rute te 1. Samuelovu 1:1–2:21 i 1. Samuelovu 25:2-42.

10. Što je bilo zajedničko Bozu i Nabalu?

¹⁰ Iako Boz i Nabal nisu bili suvremenici, neke su im stvari bile zajedničke. Naprimjer, obojica su živjela u Judi. Bili su bogati zemljoposjednici i imali su posebnu priliku pokazati ljubaznu dobrohotnost onome kome je trebala pomoć. No to je bilo sve što su imali zajedničko.

11. Kako je Boz pokazao da sluša Jehovu?

¹¹ Boz je živio u razdoblju izraelskih sudaca. S drugima se ophodio s poštovanjem i njegovi su ga žeteoci visoko cijenili (Ruta 2:4). Iz poslušnosti prema Zakonu Boz se pobrinuo da na njegovom polju ostane nešto za pabirčenje osobama koje su u nevolji i siromašnima (3. Mojsijeva 19:9, 10). Što je Boz učinio kad je saznao za Rutu i Noemu te kad je vidio koliko se Ruta pažljivo brine za potrebe svoje ostarjele svekrve? Pokazao je posebnu obzirnost prema Ruti i zapovjedio je svojim ljudima da je puste da pabirči na njegovom polju. Boz je svojim riječima i djelima punim ljubavi dokazao da je usredotočen na duhovne stvari i da je poslušan Jehovi. Zato je dobio Božju naklonost i njegov blagoslov (3. Mojsijeva 19:18; Ruta 2:5-16).

12, 13. (a) Kako je Boz pokazao duboko poštovanje prema Jehovinom zakonu o otkupljivanju? (b) Kako je Bog blagoslovio Boza?

¹² Najveći dokaz da je Boz slušao Jehovu bio je taj što je nesebično postupio u skladu  s Božjim zakonom o otkupljivanju. Boz je učinio sve što je mogao kako bi nasljedstvo ostalo u obitelji njegovog rođaka Elimeleha — Noeminog pokojnog muža. Najbliži rođak udovičinog pokojnog muža trebao je izvršiti ‘djeversku dužnost’ i oženiti se njom da bi nasljedstvo moglo ostati sinu kojeg bi njih dvoje dobili (5. Mojsijeva 25:5-10; 3. Mojsijeva 25:47-49). Budući da je Noema bila u godinama kada više nije mogla rađati, Ruta se odlučila udati umjesto nje. Nakon što je bliži rođak Elimeleha odbio pomoći Noemi, Boz je uzeo Rutu za ženu. Njihovog sina Obeda smatralo se Noeminim potomkom i zakonskim nasljednikom Elimeleha (Ruta 2:19, 20; 4:1, 6, 9, 13-16).

¹³ Boz je bio bogato blagoslovljen jer se nesebično pridržavao Božjeg zakona. On i Ruta dobili su prednost da preko svog sina Obeda postanu preci Isusa Krista (Ruta 2:12; 4:13, 21, 22; Matej 1:1, 5, 6). Iz nesebičnih Bozovih djela učimo da blagoslove dobivaju oni koji pokazuju ljubav prema drugima i postupaju u skladu s Božjim zahtjevima.

14. Kakav je čovjek bio Nabal?

¹⁴ Za razliku od Boza, Nabal nije slušao Jehovu. Prekršio je Božji zakon: “Ljubi bližnjega svojega kao sebe samoga” (3. Mojsijeva 19:18). Nabal nije bio usredotočen na duhovne stvari; bio je “tvrda srca i opak”. Čak su ga i njegovi sluge smatrali ‘zlim čovjekom’. Sasvim je prikladno što njegovo ime, Nabal, znači “bezuman” ili “lud” (1. Samuelova 25:3, 17, 25). Pa kako je Nabal reagirao kad mu se ukazala prilika da pokaže obzirnost prema onome kome je trebala pomoć — Davidu, Jehovinom pomazaniku? (1. Samuelova 16:13).

15. Kako se Nabal ponio prema Davidu, i kako je Abigajila u tome bila drugačija od svog muža?

¹⁵ Kad su David i njegovi ljudi bili utaboreni u blizini Nabalovih stada, zaštitili su ih od pljačkaša, ne tražeći nikakvu novčanu naknadu. “Bijahu [nam] zidovi i noću i danju”, rekao je jedan od Nabalovih pastira. Međutim, kad su Davidovi glasnici zatražili nešto hrane, Nabal ih je ‘otjerao’ i poslao natrag praznih ruku (1. Samuelova 25:2-16). Nabalova žena Abigajila bez oklijevanja je odnijela hranu Davidu. David je bio toliko ljut da je htio ubiti Nabala i njegove sluge. Abigajilina je inicijativa tako spasila živote mnogih i sačuvala Davida od krivnje za krv. No Nabalova pohlepa i grubost otišle su predaleko. Oko deset dana kasnije “udari Jehova Nabala, te umrije” (1. Samuelova 25:18-38).

16. Kako možemo oponašati Boza i izbjegavati Nabalov način postupanja?

¹⁶ Uistinu je postojala velika razlika između Boza i Nabala! Izbjegavajmo grub i sebičan način postupanja Nabala te oponašajmo dobrotu i nesebičnost Boza (Hebrejima 13:16). To možemo činiti primjenjujući savjet apostola Pavla: “Dok za to imamo pogodno vrijeme, činimo dobro svima, a naročito onima koji su nam srodni u vjeri” (Galaćanima 6:10). Danas Isusove “druge ovce”, kršćani sa zemaljskom nadom, imaju prednost činiti dobro Jehovinim pomazanicima, ostatku od 144 000, koji će dobiti besmrtnost na nebu (Ivan 10:16; 1. Korinćanima 15:50-53; Otkrivenje 14:1, 4). Isus smatra da su ta djela prožeta ljubavlju učinjena njemu samom, a činjenje takvog dobra vodi do Jehovinog bogatog blagoslova (Matej 25:34-40; 1. Ivanova 3:18).

17. S kojim se kušnjama suočila Ana, i kakav je stav pokazala?

¹⁷ Jehovin blagoslov dobila je i boguodana žena Ana. Ona je živjela u planinskom području Efraima sa svojim mužem Elkanom, koji je bio Levit. Kao što je bilo dozvoljeno i regulirano Zakonom, on je imao još jednu ženu — Fenenu. Ana nije mogla imati djece,  što je bila sramota za Izraelku, dok ih je Fenena imala nekoliko (1. Samuelova 1:1-3; 1. Dnevnika 6:16, 33, 34). Međutim, umjesto da je tješila Anu, Fenena se ponašala bezosjećajno, što je toliko uznemiravalo Anu da je plakala i izgubila apetit. Da stvar bude gora, to se ponavljalo “svake godine”, kad god je obitelj išla u Jehovin dom u Silo (1. Samuelova 1:4-8). Bilo je to doista bešćutno od Fenene, a za Anu prava kušnja! Pa ipak, Ana nikada nije okrivljavala Jehovu niti ostajala kući kad je njen muž išao u Silo. Zato je na koncu bila bogato blagoslovljena.

18. Kakav je primjer pružila Ana?

¹⁸ Ana je pružila divan primjer Jehovinom današnjem narodu, naročito onima koje su možda povrijedile neljubazne primjedbe drugih. U takvim situacijama rješenje nije u tome da se osoba izolira (Priče Salamunove 18:1). Ana nije dozvolila da kušnje oslabe njenu želju da bude tamo gdje se poučavalo o Božjoj Riječi i gdje se narod okupljao radi obožavanja Boga. To joj je pomoglo da ostane duhovno jaka. Jačina njene duhovnosti prikazana je u njenoj lijepoj molitvi zapisanoj u 1. Samuelovoj 2:1-10. *

19. Kako možemo dokazati da cijenimo duhovne stvari?

¹⁹ Kao njegovi sluge mi Jehovu danas ne obožavamo u tabernakulu. No svejedno možemo dokazati svoje cijenjenje za duhovne stvari, kao i Ana. Naprimjer, možemo pokazati duboko cijenjenje za duhovno blago tako da redovito prisustvujemo kršćanskim sastancima, sastancima pokrajine i kongresima. Iskoristimo te prilike kako bismo se međusobno hrabrili da ustrajemo u pravom obožavanju Jehove, koji nam je ukazao “čast da mu neustrašivo vršimo svetu službu u lojalnosti i pravednosti” (Luka 1:74, 75; Hebrejima 10:24, 25).

20, 21. Kako je Ana bila nagrađena zbog svoje odanosti Bogu?

²⁰ Jehova je primijetio Aninu odanost njemu i obilno ju je nagradio. Na jednom od obiteljskih godišnjih putovanja u Silo Ana je u suzama usrdno molila Boga i zavjetovala se: “Jehova nad vojskama! ako pogledaš na muku sluškinje svoje, i opomeneš me se, i ne zaboraviš sluškinje svoje, nego daš sluškinji svojoj muško čedo, ja ću ga dati Jehovi dokle je god živ” (1. Samuelova 1:9-11). Bog je uslišio Aninu molbu i blagoslovio je tako što je rodila sina kojem je dala ime Samuel. Kad ga je prestala dojiti, odvela ga je u Silo da bi služio u tabernakulu (1. Samuelova 1:20, 24-28).

²¹ Ana je pokazala da ljubi Boga i ispunila je zavjet koji mu je dala u vezi sa Samuelom. A zamisli samo koliki su blagoslov ona i Elkana doživjeli jer je njihov ljubljeni sin služio u Jehovinom tabernakulu! Mnogi kršćanski roditelji doživljavaju sličnu radost i blagoslove jer njihovi sinovi i kćeri služe kao punovremeni pioniri, članovi betelske obitelji ili na druge načine kojima se iskazuje čast Jehovi.

22, 23. (a) U što možemo biti sigurni ako slušamo Jehovin glas? (b) Što će se razmatrati u sljedećem članku?

²² U što možemo biti sigurni ako slušamo Jehovu? Bit ćemo duhovno bogati ako dokažemo da Boga ljubimo cijelom dušom i ako  naš način života dokazuje da smo njegovi predani sluge. Čak i kad vođenje takvog života znači da moramo izdržati teške kušnje, Jehovin je blagoslov zajamčen — često u većem omjeru nego što to možemo zamisliti (Psalam 37:4; Hebrejima 6:10).

²³ Božji će narod u budućnosti doživjeti mnoge blagoslove. Zbog svoje spremne poslušnosti Jehovi “veliko mnoštvo” bit će sačuvano tokom “velike nevolje” i iskusit će radost života u Božjem novom svijetu (Otkrivenje 7:9-14; 2. Petrova 3:13). Tamo će Jehova u potpunosti zadovoljiti ispravne želje čitavog svog naroda (Psalam 145:16). Međutim, kao što će pokazati sljedeći članak, oni koji slušaju Jehovin glas čak su i sada blagoslovljeni ‘dobrim darovima i savršenim poklonima odozgo’ (Jakov 1:17).