1, 2. Zašto materijalno bogatstvo ne donosi sreću?

MATERIJALISTIČKE težnje danas upravljaju životima milijuna ljudi. No da li ih materijalne stvari usrećuju? “Ne sjećam se da su ljudi ikada prije toliko sumorno gledali na svoju budućnost”, piše u časopisu The Australian Women’s Weekly. U njemu dalje stoji: “To je paradoksalno. Rečeno nam je da je Australija, ekonomski gledano, u izvrsnom stanju, da život nikada nije bio bolji. (...) Pa ipak, u čitavoj državi vlada pesimizam. I muškarci i žene osjećaju da im nešto nedostaje u životu, ali ne znaju što.” Kako je samo Sveto pismo u pravu kad kaže da ni sreća ni život ne proizlaze iz onoga što posjedujemo! (Propovjednik 5:10; Luka 12:15).

² Biblija nas uči da najveću sreću donosi Božji blagoslov. U vezi s tim Priče Salamunove 10:22 kažu: “Blagoslov Jehovin obogaćava a bez muke.” Pohlepno stjecanje materijalnog bogatstva često donosi muku, odnosno bol. Apostol Pavao je s razlogom upozorio: “Oni koji su odlučili obogatiti se padaju u  iskušenje i zamku i mnoge bezumne i štetne želje, koje guraju ljude u uništenje i propast. Jer je ljubav prema novcu korijen svih vrsta štetnih stvari, i težeći za tom ljubavi neki su odvučeni od vjere i isprobadali su se mnogim bolima” (1. Timoteju 6:9, 10).

3. Zašto Božji sluge doživljavaju kušnje?

³ S druge strane, svi koji ‘slušaju Jehovin glas’ dobivaju blagoslove koji ne donose bol (5. Mojsijeva 28:2). Međutim, netko bi mogao upitati: ‘Ako Jehovin blagoslov ne zadaje nikakvu bol, zašto mnogi Božji sluge pate?’ Biblija otkriva da Bog dopušta naše kušnje, no njih zapravo uzrokuje Sotona, njegov zao sustav i naša nesavršena priroda (1. Mojsijeva 6:5; 5. Mojsijeva 32:4, 5; Ivan 15:19; Jakov 1:14, 15). Jehova je izvor ‘svakog dobrog dara i svakog savršenog poklona’ (Jakov 1:17). Stoga njegovi blagoslovi nikada ne uzrokuju bol. Obratimo stoga pažnju na neke od Božjih savršenih poklona.

4. Koji blagoslov i jedinstveni dar ima Jehovin narod tokom ovog ‘vremena kraja’?

⁴ O “vremenu kraja” Danijelovo proročanstvo kaže: “Znanje će se umnožiti.” Međutim, to je pobliže objašnjeno riječima: “Niti će koji bezbožnik razumjeti; ali će razumni razumjeti” (Danijel 12:4, 10). Zamisli samo! Božja Riječ — a naročito proročanstva — objavljena je s tolikom Božjom mudrošću da bezbožni ne mogu shvatiti njen pravi smisao, dok Jehovin narod može. “Javno te hvalim, Oče, Gospodaru neba i zemlje”, molio se Božji Sin, “jer si ove stvari pažljivo sakrio od mudrih i umnih, a otkrio si ih maloj djeci” (Luka 10:21). Kakav li je blagoslov imati Božju pisanu Riječ, Bibliju, taj dar od neprocjenjive vrijednosti, i biti među onima kojima je Jehova dao da razumiju duhovne stvari! (1. Korinćanima 1:21, 27, 28; 2:14, 15).

5. Što je mudrost, i kako je možemo dobiti?

⁵ Duhovne stvari uopće ne bismo razumjeli da nije ‘mudrosti odozgo’ (Jakov 3:17). Mudrost je sposobnost primjenjivanja spoznaje i razumijevanja pri rješavanju problema, izbjegavanju ili sprečavanju opasnosti, postizanju ciljeva ili davanju dobrih savjeta. Kako dobivamo Božju mudrost? Priče Salamunove 2:6 kažu: “Jehova daje mudrost, iz njegovih usta dolazi znanje i razum.” Da, ako se ustrajno molimo za mudrost, Jehova će nas blagosloviti njom, kao što je i kralju Salamunu dao “srce mudro i razumno” (1. Kraljevima 3:11, 12; Jakov 1:5-8). Isto tako, da bismo dobili mudrost, moramo slušati Jehovu redovito proučavajući i primjenjujući njegovu Riječ.

6. Zašto je mudro u životu primjenjivati Božje zakone i načela?

⁶ Najveći primjeri Božje mudrosti nalaze se u biblijskim zakonima i načelima. Oni nam koriste u svakom pogledu — fizički, mentalno, emocionalno i duhovno. Psalmist je s  pravom rekao: “Zakon je Jehovin savršen, krijepi dušu; svjedočanstvo je Jehovino vjerno, daje mudrost nevještome. Naredbe su Jehovine pravedne, vesele srce. Zapovijed je Jehovina svijetla, prosvjetljuje oči. Strah je Jehovin čist, ostaje dovijeka. Sudovi su Jehovini istini[ti], pravedni svi koliki. Bolji su od zlata i dragog kamenja” (Psalam 19:7-10; 119:72).

7. Do čega dovodi zanemarivanje Božjih pravednih mjerila?

⁷ S druge strane, oni koji zanemaruju Božja pravedna mjerila ne pronalaze sreću i slobodu koju traže. Prije ili kasnije uvjere se da se Boga ne može ismijavati, jer čovjek žanje ono što sije (Galaćanima 6:7). Milijuni koji zanemaruju biblijska načela takoreći žanju tragične posljedice kao što su neželjena trudnoća, strašne bolesti ili teške ovisnosti. Ukoliko se ne pokaju i ne promijene svoj način života, put kojim idu na koncu će ih dovesti do smrti, a možda i do toga da ih Bog uništi (Matej 7:13, 14).

8. Zašto su osobe koje ljube Božju Riječ sretne?

⁸ Međutim, oni koji ljube Božju Riječ i primjenjuju je bit će bogato blagoslovljeni sada i u budućnosti. Oni s pravom osjećaju da ih je Božji zakon oslobodio, istinski su sretni te jedva čekaju vrijeme kada će biti oslobođeni od grijeha i njegovih kobnih posljedica (Rimljanima 8:20, 21; Jakov 1:25). Ta je nada pouzdana jer se temelji na Božjem najvećem izrazu ljubavi prema ljudima — otkupnoj žrtvi njegovog jedinorođenog Sina, Isusa Krista (Matej 20:28; Ivan 3:16; Rimljanima 6:23). Taj najveći dar potvrđuje dubinu Božje ljubavi prema čovječanstvu i jamči beskrajne blagoslove za sve koji slušaju Jehovu (Rimljanima 8:32).

9, 10. Kako nam koristi Jehovin dar svetog duha? Navedi primjer.

⁹ Još jedan dar koji nam je Bog iz ljubavi dao, a na kojem trebamo biti zahvalni je njegov sveti duh. Na dan Pentekosta 33. n. e. apostol Petar je savjetovao mnoštvu u Jeruzalemu: “Pokajte se i neka se svatko od vas krsti u ime Isusa Krista za oproštenje svojih grijeha, i primit ćete besplatni dar svetog duha” (Djela apostolska 2:38). Danas Jehova daje sveti duh svojim predanim slugama koji se mole za to i koji žele vršiti njegovu volju (Luka 11:9-13). U drevno doba najmoćnija sila u svemiru — Božji sveti duh, ili djelujuća sila — davala je snagu vjernim muževima i ženama, uključujući i rane kršćane (Zaharija 4:6; Djela apostolska 4:31). Jednako može djelovati i na nas, čak i ako se kao Jehovin narod možda suočavamo s teškim preprekama ili izazovima (Joel 2:28, 29).

¹⁰ Razmotri primjer Laurel, koja je oboljela od dječje paralize i 37 godina provela u aparatu koji se naziva željezna pluća. * Unatoč svojim krajnje teškim okolnostima revno je služila Bogu sve do svoje smrti. Jehova je sve te godine bogato blagoslivljao Laurel. Naprimjer, uz njenu je pomoć čak sedamnaestero osoba steklo točnu spoznaju o biblijskoj istini, iako je bila vezana uz aparat 24 sata dnevno! Njena nas situacija podsjeća na riječi apostola Pavla: “Kad sam slab, onda sam snažan” (2. Korinćanima 12:10). Da, svaki uspjeh koji imamo dok propovijedamo dobru vijest nije posljedica naše sposobnosti i  snage, već Božje pomoći putem svetog duha, koji daje onima koji slušaju njegov glas (Izaija 40:29-31).

11. Koja svojstva Božji duh stvara u onima koji oblače “novu osobnost”?

¹¹ Ako spremno slušamo Boga, njegov duh stvara u nama svojstva kao što su ljubav, radost, mir, dugotrpljivost, dobrohotnost, dobrota, vjera, blagost, samosvladavanje (Galaćanima 5:22, 23). Taj “plod duha” dio je ‘nove osobnosti’ koju kršćani oblače i time zamjenjuju sve prijašnje eventualne karakterne crte po kojima su nalikovali lakomim divljim životinjama (Efežanima 4:20-24; Izaija 11:6-9). Od velike važnosti među tim plodovima je ljubav, “savršena veza jedinstva” (Kološanima 3:14).

12. Kako su Tabita i drugi kršćani iz prvog stoljeća pokazivali ljubav?

¹² Kršćanska ljubav još je jedan blagoslov od Jehove — dar koji s pravom trebamo cijeniti. Premda je vođena načelima, izaziva toliku privrženost da vjernike zbližava više nego čak i krvna veza (Ivan 15:12, 13; 1. Petrova 1:22). Razmotrimo primjer Tabite, vrsne kršćanke iz prvog stoljeća. “Ona je obilovala dobrim djelima i darovima milosrđa”, naročito u korist udovica u skupštini (Djela apostolska 9:36). Te su žene vjerojatno imale rodbinu, no Tabita je željela učiniti sve što je bilo u njenoj moći kako bi im pomogla i ohrabrila ih (1. Ivanova 3:18). Tabita je doista pružila divan primjer! Bratska ljubav potaknula je Prisku i Akvilu da ‘izlože opasnosti svoju glavu’ zbog Pavla. Ljubav je motivirala i Epafru, Luku, Onezifora i druge da pomognu tom apostolu dok je bio zatvoren u Rimu (Rimljanima 16:3, 4; 2. Timoteju 1:16; 4:11; Filemonu 23, 24). Da, kršćani koji danas tako postupaju ‘imaju ljubav među sobom’, a to je blagoslov i dar od Boga po kojem ih se prepoznaje kao prave Isusove učenike (Ivan 13:34, 35).

13. Kako možemo pokazati da duboko cijenimo naše kršćansko bratstvo?

¹³ Cijeniš li ljubav koju se pokazuje u kršćanskoj skupštini? Jesi li zahvalan za naše  svijetom rašireno duhovno bratstvo? I to su blagoslovi i darovi od Boga koji nas obogaćuju. Kako možemo pokazati da ih cijenimo? Tako da vršimo svetu službu Bogu, sudjelujemo na kršćanskim sastancima te pokazujemo ljubav i druge plodove Božjeg duha (Filipljanima 1:9; Hebrejima 10:24, 25).

14. Kakav mora biti kršćanin ako želi služiti kao starješina ili sluga pomoćnik?

¹⁴ Kršćani koji žele služiti svojim suobožavateljima kao starješine ili sluge pomoćnici imaju izvrstan cilj (1. Timoteju 3:1, 8). Da bi udovoljio preduvjetima za te prednosti, brat mora biti duhovna osoba, mora dobro poznavati Bibliju i biti revan u službi propovijedanja (Djela apostolska 18:24; 1. Timoteju 4:15; 2. Timoteju 4:5). Mora pokazivati poniznost, skromnost i strpljivost jer Bog ne blagoslivlja ohole, ponosne i ambiciozne osobe (Priče Salamunove 11:2; Hebrejima 6:15; 3. Ivanova 9, 10). Ako je oženjen, treba biti poglavar obitelji pun ljubavi koji je sposoban dobro predvoditi čitavim svojim domom (1. Timoteju 3:4, 5, 12). Budući da cijeni duhovno blago, takav će čovjek dobiti Jehovin blagoslov (Matej 6:19-21).

15, 16. Tko su ‘darovi u ljudima’? Navedi primjere.

¹⁵ Kad se oni koji služe kao starješine u skupštini naprežu kao evangelizatori, pastiri i učitelji, daju nam dobre razloge da cijenimo takve “darove u ljudima” (Efežanima 4:8, 11). Možda osobe koje izvlače korist iz njihove službe pune ljubavi ne izražavaju uvijek svoje cijenjenje, no Jehova vidi sve što ti vjerni starješine rade. On neće zaboraviti ljubav koju pokazuju prema njegovom imenu služeći njegovom narodu (1. Timoteju 5:17; Hebrejima 6:10).

¹⁶ Razmotri slučaj jednog marljivog starješine koji je posjetio jednu mladu kršćanku pred samu operaciju mozga. “Bio je tako prijazan, veoma ohrabrujuć i brižan”, napisao je jedan obiteljski prijatelj. “Upitao je može li se pomoliti Jehovi s nama. Dok se molio, otac [koji nije Jehovin svjedok] počeo je jecati, a svi koji smo bili u bolničkoj sobi zaplakali smo. Kakvim se samo toplim riječima molio taj starješina, a kakvu je samo ljubav pokazao Jehova što ga je poslao baš u tom času!” Jedna druga Svjedokinja koju su starješine posjetili dok je bila u bolnici rekla je: “Kad su došli do mog kreveta na odjelu intenzivne njege, znala sam da ću moći podnijeti sve što bi mi se ubuduće moglo desiti. Postala sam jaka i spokojna.” Može li itko kupiti takvu brigu punu ljubavi? Nipošto! To je dar od Boga, dostupan putem kršćanske skupštine (Izaija 32:1, 2).

17, 18. (a) Koji je dar vezan uz služenje Jehova dao čitavom svom narodu? (b) Koju nam je pomoć Bog stavio na raspolaganje kako bismo izvršili svoju službu?

¹⁷ Nema veće časti koju bilo koji čovjek može dobiti od služenja Jehovi, Svevišnjemu (Izaija 43:10; 2. Korinćanima 4:7; 1. Petrova 2:9). No ipak, svi — mladi i stari, muškarci i žene — koji imaju iskrenu želju da služe Bogu imaju prednost sudjelovati u službi propovijedanja. Koristiš li taj dragocjeni dar? Neki se možda ustručavaju jer osjećaju da nisu sposobni za to, no ne zaboravi da Jehova daje sveti duh onima koji mu služe i nadoknađuje bilo koji naš nedostatak (Jeremija 1:6-8; 20:11).

¹⁸ Jehova je povjerio djelo propovijedanja o Kraljevstvu svojim poniznim slugama, a ne osobama koje su ponosne i koje se oslanjaju na vlastite sposobnosti (1. Korinćanima 1:20, 26-29). Ponizni, skromni ljudi svjesni su svojih ograničenja i oslanjaju se na Božju pomoć dok sudjeluju u službi propovijedanja. Pored toga, oni cijene duhovnu podršku koju im on pruža preko ‘vjernog upravitelja’ (Luka 12:42-44; Priče Salamunove 22:4).

19. Koji faktori vode do uspješnog odgajanja djece?

¹⁹ Brak i sretan obiteljski život darovi su od Boga (Ruta 1:9; Efežanima 3:14, 15). Djeca su također dragocjeno ‘nasljedstvo od Jehove’ i donose radost svojim roditeljima ako u njih usade bogougodna svojstva (Psalam 127:3). Ako si roditelj, slušaj Jehovin glas odgajajući svoju djecu u skladu s njegovom Riječi. Oni koji tako čine sigurno će imati Jehovinu podršku i bogat blagoslov (Priče Salamunove 3:5, 6; 22:6; Efežanima 6:1-4).

20. Koje saznanje može pomoći roditeljima čija su djeca napustila pravo obožavanje?

²⁰ Unatoč savjesnim naporima bogobojaznih roditelja, možda neka djeca kad odrastu odluče napustiti pravo obožavanje (1. Mojsijeva 26:34, 35). To na roditelje može u emocionalnom smislu razorno djelovati (Priče Salamunove 17:21, 25). Međutim, umjesto da gube svaku nadu, možda je dobro da se prisjete Isusove usporedbe o rasipnom sinu. Iako je taj sin otišao od kuće i ponio se buntovno, kasnije se vratio u kuću svog oca, koji ga je primio radosno i s puno ljubavi (Luka 15:11-32). Što god da se desi, vjerni kršćanski roditelji mogu biti sigurni da ih Jehova razumije, da se s puno ljubavi brine za njih i uvijek ih podupire (Psalam 145:14).

21. Koga trebamo slušati, i zašto?

²¹ Neka stoga svatko od nas ispita što mu je doista važno u životu. Da li pohlepno težimo za materijalnim obiljem, koje može donijeti bol nama i našoj obitelji, ili težimo za ‘dobrim darovima i savršenim poklonima’, koji dolaze od “Oca nebeskih svjetlosti”? (Jakov 1:17). Sotona, “otac laži”, želi da mukotrpno radimo stječući materijalno bogatstvo i izgubimo kako sreću tako i život (Ivan 8:44; Luka 12:15). No Jehova želi ono što je u našem najboljem interesu (Izaija 48:17, 18). Stoga slušajmo našeg nebeskog Oca punog ljubavi i neka on uvijek bude ‘sva naša radost’ (Psalam 37:4, St). Ako tako postupamo, Jehovini dragocjeni darovi i obilan blagoslov učinit će nas bogatima — i to bez imalo boli.