Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Čuvaj svoje srce

Čuvaj svoje srce

“Svrh svega što se čuva čuvaj srce svoje, jer iz njega izlazi život” (PRIČE SALAMUNOVE 4:23).

1, 2. Zašto trebamo čuvati svoje srce?

JEDAN ostarjeli čovjek s nekog Karipskog otoka izašao je iz zaklona nakon uragana. Dok je gledao što je oko njega uništeno, uočio je da je nestalo ogromno stablo koje je desetljećima stajalo pored ulaznih vrata. ‘Kako je to moguće’, pitao se, ‘ako su manja stabla u blizini ostala čitava?’ Pogled na panj srušenog stabla pružio mu je odgovor. Naizgled stabilno stablo iznutra je istrunulo, a oluja je naprosto razotkrila taj skriveni nedostatak.

2 Strašno je vidjeti kad neki pravi obožavatelj koji izgleda čvrsto ukorijenjen u kršćanskom načinu života padne na ispitu vjere. Biblija s pravom kaže da je “misao srca čovječjega zla od malena” (1. Mojsijeva 8:21). To znači da se čak i one s najboljim srcem, ako nisu neprestano budni, može namamiti na činjenje zla. Budući da nijedno nesavršeno ljudsko srce nije imuno na iskvarenost, trebamo ozbiljno shvatiti savjet: “Svrh svega što se čuva čuvaj srce svoje” (Priče Salamunove 4:23). Pa kako možemo čuvati svoje simbolično srce?

Redoviti pregledi — neizbježni

3, 4. (a) Koja se pitanja može postaviti o doslovnom srcu? (b) Što će nam pomoći da ispitamo svoje simbolično srce?

3 Kad ideš na kontrolu kod liječnika, vjerojatno ti pregleda srce. Pokazuje li tvoje opće zdravstveno stanje, uključujući i tvoje srce, da dobivaš dovoljno hranjivih tvari? Kakav ti je krvni tlak? Jesu li otkucaji srca pravilni i jaki? Da li se dovoljno krećeš? Je li tvoje srce izloženo prekomjernom stresu?

4 Ako doslovno srce treba redovito pregledavati, što je sa simboličnim srcem? Njega ispituje Jehova (1. Dnevnika 29:17). Isto bismo trebali činiti i mi. Kako? Postavljajući si pitanja kao što su: Dobiva li moje srce dovoljno duhovne hrane putem redovitog osobnog studija i posjećivanja sastanaka? (Psalam 1:1, 2; Hebrejima 10:24, 25). Je li mi Jehovina poruka u srcu kao “oganj razgorio, zatvoren u kostima mojim” te da li me potiče da sudjelujem u djelu propovijedanja o Kraljevstvu i činjenja učenika? (Jeremija 20:9; Matej 28:19, 20; Rimljanima 1:15, 16). Jesam li potaknut da se snažno naprežem, pojačano radeći u nekom vidu službe kad je to moguće? (Luka 13:24). Kakvoj okolini izlažem svoje simbolično srce? Družim li se s onima čija su srca ujedinjena u pravom obožavanju? (Priče Salamunove 13:20; 1. Korinćanima 15:33). Uočimo što prije svaki nedostatak i pod hitno ga ispravimo.

5. Kojoj korisnoj svrsi mogu poslužiti ispiti vjere?

5 Često se suočavamo s ispitima vjere. Oni nam pružaju prilike da vidimo kakvo je naše srce. Izraelcima koji su bili pred samim ulaskom u Obećanu zemlju Mojsije je rekao: “Jehova Bog tvoj [vodio te] četrdeset godina po pustinji, da bi te namučio i iskušao, da se zna što ti je u srcu, hoćeš li držati zapovijedi njegove ili nećeš” (5. Mojsijeva 8:2). Zar nas često ne iznenade osjećaji, želje i reakcije koje izađu na vidjelo kad se nađemo u nekoj neočekivanoj situaciji ili u nekom iskušenju? Kušnje koje Jehova dopušta zasigurno nam pomažu da postanemo svjesni svojih slabih strana i dobijemo priliku da se popravimo (Jakov 1:2-4). Nikada nemojmo prestati razmišljati o tome kako reagirati na kušnje i moliti se u vezi s tim!

Što otkrivaju naše riječi?

6. Što o našem srcu mogu otkriti teme o kojima volimo razgovarati?

6 Kako možemo znati što nam je u srcu? Isus je rekao: “Dobar čovjek iznosi dobro iz dobre riznice svoga srca, a zao čovjek iznosi zlo iz svoje zle riznice; jer njegova usta govore ono čime srce obiluje” (Luka 6:45). Teme o kojima obično razgovaramo dobar su pokazatelj toga na što je usmjereno naše srce. Da li često razgovaramo o materijalnim stvarima i svjetovnim ostvarenjima? Ili se naši razgovori često okreću oko duhovnih stvari i teokratskih ciljeva? Umjesto da širimo glas o greškama drugih, jesmo li s ljubavlju potaknuti da ih pokrivamo? (Priče Salamunove 10:11, 12). Jesmo li skloni tome da mnogo govorimo o ljudima i onome što se događa u njihovim životima, a malo o duhovnim i moralnim stvarima? Je li to možda znak da se bespotrebno zanimamo za privatne stvari drugih ljudi? (1. Petrova 4:15).

7. Koju pouku o čuvanju srca možemo izvući iz izvještaja o desetero Josipove braće?

7 Razmotri što se dogodilo u jednoj velikoj obitelji. Jakovljevih deset starijih sinova ‘nije moglo progovoriti lijepu riječ’ sa svojim mlađim bratom Josipom. Zašto? Bili su ljubomorni jer je on bio očev najdraži sin. Kasnije kad je Bog dao Josipu snove, dokazujući da ima njegovu naklonost, oni su ga ‘još više zamrzili’ (1. Mojsijeva 37:4, 5, 11). Bešćutno su prodali svog brata u ropstvo. Zatim su, pokušavajući sakriti svoj prijestup, prevarili oca navodeći ga da povjeruje kako je Josipa ubila divlja zvijer. Desetero Josipove braće tom prilikom nije čuvalo svoje srce. Ako smo skloni kritizirati druge, jesu li u našem srcu možda prisutne zavist ili ljubomora? Moramo pažljivo ispitati što izlazi iz naših usta i što prije iskorijeniti neispravna naginjanja.

8. Što će nam pomoći da ispitamo svoje srce ako pokleknemo i stoga slažemo?

8 Iako je “nemoguće da Bog laže”, nesavršeni ljudi skloni su laganju (Hebrejima 6:18). ‘Svaki je čovjek lažac’, žalio se psalmist (Psalam 116:11). Čak je i apostol Petar lagao te se tri puta odrekao Isusa (Matej 26:69-75). Očito je kako moramo paziti na to da izbjegavamo laži, jer Jehova mrzi “jezik lažljiv” (Priče Salamunove 6:16-19). Ako ikada pokleknemo i stoga slažemo, bilo bi dobro da utvrdimo zašto smo to učinili. Je li se radilo o strahu od čovjeka? Je li razlog bio strah od kazne? Možda je korijen problema bilo to što smo željeli sačuvati čist obraz ili je u pitanju bila potpuna sebičnost? O čemu god da je riječ, jako je dobro da razmislimo o tome i ponizno priznamo svoju grešku te molimo Jehovu da nam oprosti, tražeći njegovu pomoć u nadvladavanju te slabosti! ‘Skupštinski starješine’ vjerojatno su u najboljem položaju da ti pruže takvu pomoć (Jakov 5:14).

9. Što naše molitve mogu otkriti o našem srcu?

9 Odgovarajući na molbu mladog kralja Salamuna da mu da mudrost i znanje, Jehova je rekao: “Što ti je to u srcu, a ne išteš bogatstva, blaga ni slave (...), mudrost i znanje daje ti se; a daću ti i bogatstva i slave” (2. Dnevnika 1:11, 12). Na temelju onoga što je Salamun tražio i što nije tražio Jehova je znao što mu je u srcu. Što naš razgovor s Bogom otkriva o našem srcu? Pokazuju li naše molitve da čeznemo za spoznajom, mudrosti i razborom? (Priče Salamunove 2:1-6; Matej 5:3). Jesu li nam u srcu interesi Kraljevstva? (Matej 6:9, 10). Ako su naše molitve postale mehaničke i površne, to bi moglo značiti da trebamo odvojiti vrijeme i razmišljati o Jehovinim djelima (Psalam 103:2). Svi kršćani trebaju pažljivo razmotriti što otkrivaju njihove molitve.

Što govore naša djela?

10, 11. (a) Gdje počinju preljub i blud? (b) Što će nam pomoći da ne ‘počinimo preljub u srcu’?

10 Kaže se da djela govore glasnije od riječi. Naša djela sasvim sigurno mnogo govore o tome kakvi smo u nutrini. Naprimjer, kad je u pitanju moral, čuvati srce znači više nego samo ne počiniti blud ili preljub. U svojoj Propovijedi na gori Isus je rekao: “Svatko tko stalno gleda neku ženu tako da osjeća strast prema njoj već [je] počinio s njom preljub u svom srcu” (Matej 5:28). Što trebamo učiniti kako ni u svom srcu ne bismo počinili preljub?

11 Vjerni patrijarh Job pružio je primjer kršćanima i kršćankama koji su u braku. Job je nesumnjivo u svakidašnjem životu dolazio u doticaj s mlađim ženama i čak im ljubazno pomagao ako su trebale pomoć. No da bi taj besprijekorni čovjek gajio romantične osjećaje prema njima, to nije dolazilo u obzir. Zašto? Zato što je čvrsto odlučio da neće promatrati žene s požudom. “Savez učinih s očima svojim”, rekao je. “Pa kako bih pogledao na djevojku?” (Job 31:1). Sklopimo i mi takav savez s našim očima i čuvajmo svoje srce.

12. Kako bi Luku 16:10 primijenio na čuvanje svog srca?

12 “Tko je vjeran u najmanjem, vjeran je i u mnogom”, rekao je Sin Božji, “a tko je nepravedan u najmanjem, nepravedan je i u mnogom” (Luka 16:10). Da, trebamo ispitati svoje ponašanje u naizgled malim stvarima u svakodnevnom životu, pa čak i onima koje se odigravaju u privatnosti našeg doma (Psalam 101:2). Dok sjedimo u svom domu i gledamo televiziju ili smo na Internetu, pazimo li da postupamo u skladu s biblijskom opomenom: “Neka se blud i nečistoća svake vrste ili pohlepa i ne spominju među vama, kao što dolikuje svetima; ni sramotno vladanje ni lud govor ni prostačke šale, što nije dolično”? (Efežanima 5:3, 4). A kako je s nasiljem koje se prikazuje na televiziji ili u videoigrama? “Jehova ispituje pravednoga; a bezbožnoga”, rekao je psalmist, “i kojemu je milo činiti zlo [“onoga tko ljubi nasilje”, NS] nenavidi duša njegova” (Psalam 11:5).

13. Na što s pravom trebamo paziti kad razmišljamo o tome što izlazi iz našeg srca?

13 “Srce je prijevarno više svega i opako”, upozorio je Jeremija (Jeremija 17:9). Ta se podmuklost srca može očitovati u pronalaženju izgovora za svoje greške, umanjivanju svojih nedostataka, opravdavanju ozbiljnih mana u svojoj osobnosti ili preuveličavanju postignuća. Opako srce spremno je i na dvoličnost — laskave usne govore jedno, a djela drugo (Psalam 12:2; Priče Salamunove 23:7). Doista je važno da budemo iskreni dok ispitujemo što izlazi iz našeg srca!

Je li naše oko jednostavno?

14, 15. (a) Što je “jednostavno” oko? (b) Kako nam to što imamo jednostavno oko pomaže da čuvamo srce?

14 “Svjetiljka tijela je oko”, rekao je Isus i dodao: “Ako je, dakle, tvoje oko jednostavno, cijelo će tvoje tijelo biti svijetlo” (Matej 6:22). Jednostavno oko usredotočeno je na jedan jedini cilj i ne može ga se odvratiti od njega. Da, naše oko treba biti usmjereno na ‘traženje najprije kraljevstva i Božje pravednosti’ (Matej 6:33). Što se može dogoditi s našim simboličnim srcem ako naše oko nije jednostavno?

15 Uzmimo za primjer zarađivanje za život. Zbrinuti potrebe obitelji kršćanski je zahtjev (1. Timoteju 5:8). No što ako dođemo u iskušenje da imamo najnovije, najbolje i najpoželjnije u pogledu hrane, odjeće, krova nad glavom i drugih stvari? Zar to ne bi zapravo zarobilo srce i um te bismo zbog toga s pola srca obožavali Boga? (Psalam 119:113; Rimljanima 16:18). Zašto da se toliko zaokupimo brigom za fizičke potrebe, pa da nam se život okreće samo oko obitelji, posla i materijalnih stvari? Prisjeti se nadahnutog savjeta: “Pazite na sebe da vaša srca nikad ne otežaju prekomjernim jelom i opijanjem i tjeskobnim životnim brigama, i da vas taj dan ne zatekne iznenada kao zamka. Jer će doći na sve koji žive na licu cijele zemlje” (Luka 21:34, 35).

16. Koji je savjet Isus dao o oku, i zašto?

16 Oko je važan posrednik informacija kojima punimo um i srce. Stvari na koje se ono usredotoči mogu snažno utjecati na naše misli, osjećaje i postupke. Koristeći se simboličnim riječima, Isus je objasnio koliko iskušenje može predstavljati ono što vidimo svojim očima kad je rekao: “A ako te tvoje desno oko navodi na spoticanje, iskopaj ga i baci od sebe. Jer bolje ti je da izgubiš jedan od svojih udova nego da cijelo tvoje tijelo bude bačeno u gehenu” (Matej 5:29). Oko ne smije biti usredotočeno na nedolične prizore. Naprimjer, ne smije se zadržavati na stvarima koje su napravljene s ciljem da pobuđuju ili izazivaju nedopuštene strasti i želje.

17. Kako nam primjenjivanje Kološanima 3:5 pomaže da čuvamo srce?

17 Dakako, vid nije jedino osjetilo pomoću kojeg uspostavljamo vezu s vanjskim svijetom. I druga osjetila, kao što su opip i sluh, imaju svoju ulogu, pa i s njima povezane tjelesne udove moramo imati pod kontrolom. Apostol Pavao savjetuje: “Zato svoje tjelesne udove koji su na zemlji usmrtite s obzirom na blud, nečistoću, spolnu pohotu, štetnu želju, i lakomost, koja je idolopoklonstvo” (Kološanima 3:5).

18. Koje korake trebamo poduzeti s obzirom na neispravne misli?

18 Neispravna želja može potjecati iz skrivenog kuta našeg uma. Kad razmišljamo o njoj, ona obično postaje sve jača i utječe na srce. “Zatim želja, kad postane plodna, rađa grijeh” (Jakov 1:14, 15). Mnogi priznaju da se tako obično započinje s masturbacijom. Koliko je samo važno da svoj um punimo duhovnim stvarima! (Filipljanima 4:8). A ako nam neka neispravna misao ipak dođe na um, trebali bismo se potruditi odagnati je.

‘Služi Jehovi cijelim srcem’

19, 20. Kako možemo uspjeti u tome da služimo Jehovi cijelim srcem?

19 Ostarjeli kralj David svom je sinu rekao: “Salamune sine, znaj Boga oca svojega, i služi mu cijelim srcem i dušom dragovoljnom; jer sva srca ispituje Jehova i svaku pomisao zna” (1. Dnevnika 28:9). I sam se Salamun molio za “srce razumno” (1. Kraljevima 3:9). Pa ipak, u životu mu nije bilo jednostavno sačuvati takvo srce.

20 Ako želimo uspjeti u tome, nije dovoljno samo steći srce koje je ugodno Jehovi već ga treba i čuvati. Da bismo to postigli, opomene iz Božje Riječi moraju nam biti blizu srca — ‘usred njega’ (Priče Salamunove 4:20-22). Isto tako, trebali bismo imati običaj ispitivati svoje srce i u molitvi razmisliti što otkrivaju naše riječi i djela. Od kakve je koristi razmišljati o tome ako od Jehove usrdno ne tražimo da nam pomogne ispraviti svaku slabost koju opazimo? Isto tako, doista je važno da budno pazimo na ono što usvajamo putem naših osjetila! I dok to činimo, imamo obećanje da će ‘Božji mir koji nadilazi svaku misao čuvati naša srca i naše misaone snage posredstvom Krista Isusa’ (Filipljanima 4:6, 7). Da, budimo odlučni čuvati svoje srce više od bilo čega drugoga i služiti Jehovi cijelim srcem.

[Slike na stranici 23]

O čemu obično razgovaramo u službi propovijedanja, na sastancima i kod kuće?

[Slike na stranici 25]

Jednostavno oko nije moguće odvratiti od cilja