1. Zašto je prikladno od Jehove tražiti da nam pokaže kako “brojiti dane naše”?

JEHOVA BOG je naš Stvoritelj i Davatelj života (Psalam 36:9; Otkrivenje 4:11). Iz tog razloga nitko drugi nije u boljem položaju da nam pokaže kako mudro iskoristiti godine svog života. Dakle, sasvim je prikladno što je psalmist molio Boga: “Nauči nas tako brojiti dane naše, da bismo stekli srce mudro” (Psalam 90:12). Devedeseti Psalam u kojem je zapisana ta usrdna molba sasvim sigurno zaslužuje da ga pažljivo razmotrimo. No najprije se ukratko upoznajmo sa sadržajem te pjesme nadahnute od Boga.

2. (a) Koga se navodi kao pisca 90. Psalma, i kada je vjerojatno napisan? (b) Kako bi 90. Psalam trebao utjecati na naš stav prema životu?

² U uvodnoj napomeni 90. Psalma kaže se da je to “Molitva Mojsija, čovjeka Božjega”. Budući da ovaj psalam ističe prolaznost ljudskog života, vjerojatno je napisan nakon oslobođenja Izraelaca iz egipatskog ropstva i tokom njihovog 40 godina dugog putovanja kroz pustinju, kada je tisuće njih pomrlo, privodeći kraju jedan nevjerni naraštaj (4. Mojsijeva 32:9-13). Bilo kako bilo, 90. Psalam pokazuje da je život nesavršenih ljudi kratak. Zato svoje dragocjene dane očito trebamo mudro iskoristiti.

3. O čemu se govori u 90. Psalmu?

³ Od prvog do šestog retka 90. Psalma Jehovu se poistovjećuje s našim vječnim utočištem. Reci 7-12 pokazuju što trebamo činiti kako bismo kratke godine svog života iskoristili na njemu prihvatljiv način. A kao što stoji u recima 13-17, mi doista želimo osjetiti Jehovinu ljubaznu dobrohotnost i imati njegov blagoslov. Naravno, ovaj psalam ne govori direktno o tome što mi osobno doživljavamo  kao Jehovini sluge. Unatoč tome, trebali bismo uzeti k srcu bogougodan stav koji je opisan u toj molitvi. Razmotrimo stoga detaljnije 90. Psalam iz kuta gledanja Bogu predanih osoba.

4-6. U kom je pogledu Jehova naše “utočište”?

⁴ Psalmist započinje ovim riječima: “Jehova! ti si nam utočište od koljena do koljena. Prije nego se gore rodiše i [“uz velik trud”, “NS”] sazda se zemlja i vasiljena, i od vijeka i dovijeka ti si Bog” (Psalam 90:1, 2).

⁵ ‘Vječni Bog’, Jehova, naše je “utočište” — zaklon u duhovnom pogledu (Rimljanima 16:26). Osjećamo se sigurnima jer nam je kao ‘Slušač molitve’ uvijek spreman pomoći (Psalam 65:2). Budući da svoje tjeskobne brige bacamo na našeg nebeskog Oca preko njegovog ljubljenog Sina, ‘Božji mir koji nadilazi svaku misao čuva naša srca i naše misaone snage’ (Filipljanima 4:6, 7; Matej 6:9; Ivan 14:6, 14).

⁶ U duhovnom smislu sigurni smo jer je Jehova naše “utočište”. On nam omogućuje da imamo i “klijeti” — koje bi mogle biti usko povezane sa skupštinama njegovog naroda — kao duhovno skrovište u kojem nam pastiri puni ljubavi daju još veći osjećaj sigurnosti (Izaija 26:20; 32:1, 2; Djela apostolska 20:28, 29). Osim toga, neki od nas imaju obitelj koja dugo godina služi Bogu i osobno su se uvjerili da je on “utočište od koljena do koljena”.

7. U kom su se smislu gore ‘rodile’ i Zemlja sazdana uz “velik trud”?

⁷ Jehova je postojao i prije nego što su se gore ‘rodile’, odnosno prije nego što je Zemlja sazdana uz “velik trud”. Gledano s ljudskog stanovišta, stvaranje Zemlje sa svim njenim karakteristikama, strukturom i složenim procesima zahtijevalo je jako veliki napor. Stoga kad psalmist kaže da su se gore ‘rodile’ i da je Zemlja sazdana uz “velik trud”, on pokazuje veliko poštovanje prema svemu onom što je Jehova trebao učiniti kad je to stvarao. Zar i mi ne bismo trebali imati isto poštovanje i zahvalnost prema Stvoriteljevim djelima?

8. Što znači izjava da je Jehova Bog “od vijeka i dovijeka”?

⁸ “I od vijeka i dovijeka ti si Bog”, pjevao je psalmist. Hebrejska riječ ovdje prevedena kao “dovijeka” može se odnositi na nešto što ima kraj, ali čije trajanje nije konkretno definirano (2. Mojsijeva 31:16, 17; Hebrejima 9:15). No u Psalmu 90:2, kao i na još nekim mjestima u Hebrejskim pismima, ona označava vječnost (Propovjednik 1:4). Naš um ne može shvatiti kako je moguće da Bog oduvijek postoji. Pa ipak, Jehova nije imao početak niti ima kraj (Habakuk 1:12). On će zauvijek postojati i biti spreman pomoći nam.

9. S čime je psalmist usporedio tisuću godina ljudskog postojanja?

⁹ Psalmist je pod nadahnućem tisuću godina ljudskog postojanja usporedio s vrlo kratkim vremenskim periodom u odnosu na vječnog Stvoritelja. Obraćajući se Bogu, napisao je: “Ti vraćaš čovjeka u trulež, i govoriš: vratite se sinovi ljudski! Jer je tisuća godina pred očima tvojima kao dan jučerašnji, kad mine, i kao straža noćna” (Psalam 90:3, 4).

10. Na koji način Bog čovjeka ‘vraća u trulež’?

¹⁰ Čovjek je smrtan i Bog ga ‘vraća u trulež’. Time se želi reći da se čovjek vraća “u prah”, u zdrobljenu, smrvljenu zemlju. Jehova ustvari kaže: ‘Vrati se u prah zemaljski od kojeg si stvoren’ (1. Mojsijeva 2:7; 3:19). To vrijedi za sve — snažne i slabe, bogate i siromašne — jer nijedan nesavršeni čovjek ‘nikako ne može osloboditi brata ni dati Bogu  otkupa za njega da bi dovijeka živio’ (Psalam 49:6-9). Međutim, mi smo uistinu zahvalni što je ‘Bog dao svog jedinorođenog Sina da svatko tko pokazuje vjeru u njega ima vječni život’! (Ivan 3:16; Rimljanima 6:23).

11. Zašto možemo reći da je razdoblje koje je nama dugačko za Boga vrlo kratko?

¹¹ S Jehovinog stajališta čak je i Metuzalem, sa svojih 969 godina, živio manje od jednog dana (1. Mojsijeva 5:27). Za Boga tisuću godina nije ništa više nego minuli jučerašnji dan — period od samo 24 sata. Psalmist također kaže da je za Boga tisuću godina kao stražareva četverosatna noćna straža u taboru (Suci 7:19). Očito je onda razdoblje koje je u našim očima dugačko, za vječnog Boga, Jehovu, vrlo kratko.

12. Što znači to da Bog ‘odnosi’ ljude?

¹² U usporedbi s Božjim vječnim postojanjem, sadašnji je ljudski život zaista kratak. Psalmist kaže: “Ti ih kao povodnjem odnosiš; oni su kao san, kao trava, koja rano vene, ujutro cvjeta i uvene, uvečer se pokosi i sasuši” (Psalam 90:5, 6). Mojsije je vidio tisuće Izraelaca koji su umrli u pustinji, bilo je to kao da ih je Bog ‘odnio’ u poplavi. Ovaj dio psalma preveden je i ovako: “Odnosiš ljude smrtnim snom” (New International Version). S druge strane, životni je vijek nesavršenih ljudi kao kratak “san” — nalik samo jednoj prospavanoj noći.

13. U kom smo smislu “kao trava”, i kako bi to trebalo djelovati na naše razmišljanje?

¹³ Mi smo ‘kao trava koja ujutro cvjeta’, ali do navečer se osuši pod žarkim suncem. Da, naš je život prolazan kao trava koja se osuši u jednom jedinom danu. Stoga nemojmo uludo trošiti tu veliku dragocjenost. Umjesto toga, trebamo tražiti od Boga da nam pokaže kako iskoristiti godine koje su nam preostale u ovom sustavu stvari.

14, 15. Kako se Psalam 90:7-9 ispunio na Izraelcima?

¹⁴ Psalmist o Bogu dalje kaže: “Nestaje [nas] od gnjeva tvojega, i od jarosti tvoje u smetnji smo. Stavio si bezakonja naša preda se, i tajne naše na svjetlost lica svojega. Svi se dani naši prekraćuju od srdnje tvoje, godine naše prolaze kao glas” (Psalam 90:7-9).

¹⁵ Nevjerni su Izraelci ‘nestali u Božjem gnjevu’. Bili su ‘u smetnji od njegove jarosti’, odnosno ‘prestrašeni njegovom srdžbom’ (New International Version). Neki su “pobijeni u pustoši” zbog Božje osude (1. Korinćanima 10:5). Jehova je ‘stavio njihova bezakonja pred sebe’. Pozvao ih je da snose odgovornost za prijestup koji je svima bio poznat, ali ‘pred svjetlost njegovog lica’ došle su čak i njihove “tajne”, ili skriveni grijesi (Priče Salamunove 15:3). Budući da su postali predmet Božjeg žestokog gnjeva, nepokajničkim su Izraelcima ‘godine prošle kao glas’. I naš je kratki životni vijek tek kao glas koji prijeđe preko naših usana.

16. Što bi trebali učiniti oni koji potajno čine grijeh?

¹⁶ Ako netko od nas potajno čini grijeh, neko vrijeme te postupke može skrivati od drugih ljudi. No naš će skriveni prijestup  doći ‘pred svjetlost Jehovinog lica’, a naša će djela narušiti odnos koji imamo s njim. Da bismo se ponovno približili Jehovi, trebamo se moliti za oproštenje, prestati činiti prijestupe i sa zahvalnošću prihvatiti duhovnu pomoć kršćanskih starješina (Priče Salamunove 28:13; Jakov 5:14, 15). Koliko je samo bolje tako postupiti nego da nam možda ‘godine prođu kao glas’ i da ugrozimo svoju nadu u vječni život!

17. Koliko dugo ljudi uglavnom žive, i čime su ispunjene naše godine?

¹⁷ O životnom vijeku nesavršenih ljudi psalmist je rekao: “Danâ godina naših svega ima do sedamdeset godina, a u jačega do osamdeset godina: i sam je cvijet njihov muka i nevolja; jer teku brzo, i mi odlijećemo” (Psalam 90:10). Ljudi uglavnom žive oko 70 godina, a Kaleb je rekao da je s 85 godina bio neobično snažan. Da je iznimaka bilo, vidimo iz primjera Arona (123), Mojsija (120) i Jozue (110) (4. Mojsijeva 33:39; 5. Mojsijeva 34:7; Jozua 14:6, 10, 11; 24:29). No pripadnici nevjernog naraštaja koji su izašli iz Egipta i bili ubilježeni u popis da imaju 20 godina i više umrli su u razdoblju od 40 godina (4. Mojsijeva 14:29-34). Općenito uzevši, danas u mnogim zemljama životni vijek ljudi iznosi onoliko koliko je psalmist rekao. Naše su godine ispunjene ‘mukom i nevoljom’. One prolaze brzo, “i mi odlijećemo” (Job 14:1, 2).

18, 19. (a) Što znači “brojiti dane naše, da bismo stekli srce mudro”? (b) Na što će nas potaknuti mudrost?

¹⁸ Psalmist zatim pjeva: “Tko zna silu gnjeva tvojega i tvoju jarost, da bi te se kao što treba bojao? Nauči nas tako brojiti dane naše, da bismo stekli srce mudro” (Psalam 90:11, 12). Nitko od nas nije u potpunosti upoznat sa žestinom Božjeg gnjeva ili jačinom njegove jarosti, a to bi trebalo produbiti naše strahopoštovanje prema Jehovi. To bi nas zapravo trebalo potaknuti da ga molimo da nam pokaže ‘kako možemo brojiti naše dane da bismo stekli mudro srce’.

¹⁹ Psalmistove su riječi molitva u kojoj traži od Jehove da pouči svoj narod kako mudro procijeniti preostale dane i koristiti ih na Njemu dopadljiv način. Uz očekivani životni vijek od 70 godina čovjek se može nadati da će živjeti oko 25 500 dana. Međutim, bez obzira na to koliko godina imamo, ‘ne znamo kakav će naš život biti sutra, jer smo izmaglica koja se nakratko pojavi i zatim nestane’ (Jakov 4:13-15). Budući da ‘vrijeme i nepredviđeni događaji snalaze svakoga od nas’, ne možemo reći koliko ćemo dugo još živjeti. Stoga, molimo se za mudrost kako bismo izašli na kraj s kušnjama, dobro se ophodili s drugima i dali sve od sebe u Jehovinoj službi sada — danas! (Propovjednik 9:11, NS; Jakov 1:5-8). Jehova nas vodi putem svoje Riječi, svog duha i organizacije (Matej 24:45-47; 1. Korinćanima 2:10; 2. Timoteju 3:16, 17). Mudrost nas potiče da ‘tražimo najprije Božje Kraljevstvo’ i da svoje dane iskoristimo na način koji donosi slavu Jehovi i raduje njegovo srce (Matej 6:25-33; Priče Salamunove 27:11). Naravno, to što ga obožavamo cijelim srcem ne znači da više nemamo nikakvih problema, ali sigurno vodi do velike radosti.

20. (a) Na koji se način Bog može ‘smilovati’? (b) Kako će Jehova postupiti s nama ako ozbiljno sagriješimo, ali se iskreno pokajemo?

²⁰ Doista bi bilo divno kad bi se do kraja života mogli stalno radovati! U vezi s tim Mojsije moli: “Vrati se, Jehova! dokle ćeš? Smiluj se na sluge svoje. Ujutro nas nasiti dobrote svoje, i radovaćemo se i veseliti u sve dane svoje” (Psalam 90:13, 14). Bog ne griješi. Međutim, on se može ‘smilovati’ i ‘odvratiti’ od svog gnjeva te od dosuđivanja kazne kad, nakon njegovog upozorenja o  poduzimanju takvih mjera, pokajnički prijestupnici promijene svoj stav i ponašanje (5. Mojsijeva 13:17). Dakle, čak i ako bismo ozbiljno sagriješili, ali bismo se iskreno pokajali, Jehova bi nas ‘nasitio svojom dobrotom’ i mi bismo imali razloga da se ‘radujemo’ (Psalam 32:1-5). A budemo li vodili čestit život, osjetit ćemo Božju dobrotu, odnosno vjernu ljubav, i moći ćemo se “veseliti u sve dane svoje” — da, čitav svoj život.

21. Za što se Mojsije možda molio izrekavši riječi zapisane u Psalmu 90:15, 16?

²¹ Psalmist se usrdno moli: “Obraduj nas prema danima, u koje si nas mučio, i prema godinama, u koje smo gledali nevolju. Neka se pokaže na slugama tvojim djelo tvoje, i slava tvoja na sinovima njihovim” (Psalam 90:15, 16). Možda se Mojsije molio Bogu da blagoslovi Izrael radošću koja bi bila jednako duga, odnosno koja bi trajala isto koliko i dani kad su se mučili i godine tokom kojih su trpjeli nevolju. On moli Boga da Njegovo “djelo” blagoslivljanja Izraelaca bude očito Njegovim slugama i da Njegova slava bude vidljiva njihovim sinovima, to jest potomcima. I mi se možemo s pravom moliti da u Božjem obećanom novom svijetu blagoslovi budu izliveni na poslušno čovječanstvo (2. Petrova 3:13).

22. Za što je dobro moliti se prema Psalmu 90:17?

²² Devedeseti Psalam završava ovom molbom: “Dobrota Jahve, Boga našega, nek‘ bude nad nama daj da nam uspije djelo naših ruku, djelo ruku naših nek‘ uspije” (Psalam 90:17, St). Ove riječi pokazuju da je dobro  moliti se Bogu da blagoslovi naš trud u njegovoj službi. Bilo da smo pomazani kršćani bilo njihovi suradnici, “druge ovce”, radujemo se što je ‘Jehovina dobrota’ na nama (Ivan 10:16). Zaista smo sretni što je Bog dao da “uspije djelo naših ruku” kao objavitelja Kraljevstva, ali i u drugim pogledima!

23, 24. Kakve koristi možemo izvući ako razmišljamo o 90. Psalmu?

²³ Razmišljanje o 90. Psalmu trebalo bi nas potaknuti da se još više oslanjamo na Jehovu, naše “utočište”. Promišljajući o tim riječima s obzirom na kratkoću života, trebali bismo biti još svjesniji koliko nam je potrebno Božje vodstvo u brojanju naših dana. A ako ustrajemo u tome da tražimo i primjenjujemo Božju mudrost, sigurno ćemo osjetiti Jehovinu ljubaznu dobrohotnost i njegov blagoslov.

²⁴ Jehova će nam i dalje pokazivati kako brojiti svoje dane. Ako prihvatimo njegovu pouku, svoje ćemo dane moći brojiti do u svu vječnost (Ivan 17:3). Međutim, želimo li imati u izgledu vječni život, Jehova mora biti naše utočište (Juda 20, 21). Kao što ćemo vidjeti u sljedećem članku, tu se misao temeljito razjašnjava u ohrabrujućim riječima 91. Psalma.