JUDA Iskariot je u Getsemanskom vrtu došao do Isusa i “srdačno ga poljubio”. To je bio uobičajeni izraz srdačnosti. Međutim, tom neiskrenom gestom Juda se samo pretvarao kako bi identificirao Isusa onima koji su ga te noći došli uhapsiti (Matej 26:48, 49). Juda je bio licemjer — osoba koja se pravi da je onakva kakva nije, koja svoje loše motive skriva iza maske iskrenosti. Grčka riječ koja se prevodi s “licemjer” znači “onaj koji odgovara”, a može se odnositi i na kazališnog glumca. S vremenom je ta riječ počela označavati svakoga tko je glumio kako bi zavarao druge ljude.

Kako ti reagiraš na licemjerstvo? Naprimjer, razljutiš li se kad vidiš da proizvođači cigareta potiču na pušenje unatoč medicinskim dokazima o štetnosti njihovog proizvoda? Razgnjeviš li se na licemjerstvo njegovatelja koji zlostavljaju one koje njeguju? Osjećaš li se povrijeđenim kada te iznevjeri prijatelj za kojeg si mislio da je pravi? A kako na tebe utječe vjersko licemjerstvo?

Zapazi kakva je vjerska klima vladala kad je Isus bio na Zemlji. Pismoznalci i farizeji pretvarali su se da su lojalni učitelji Božjeg Zakona, no u biti su narodu punili um ljudskim učenjima koja su odvraćala pažnju od Boga. Pismoznalci i farizeji strogo su se držali slova zakona, a zanemarivali temeljna načela u kojima se očitovala ljubav i samilost. U javnosti su se pretvarali da su odani Bogu, no u privatnom životu bili su puni zloće. Djela im nikad nisu bila u skladu s riječima. Sve su činili “da ih vide ljudi”. Sličili su “okrečenim grobovima, koji izvana izgledaju lijepo, a unutra su puni mrtvačkih kostiju i svakakve nečistoće”. Hrabro razotkrivajući njihovo licemjerstvo, Isus im je stalno ponavljao: “Jao vama, pismoznalci i farizeji, licemjeri” (Matej 23:5, 13-31).

Da si živio u tim danima, vjerojatno bi ti se, kao i svakoj drugoj osobi iskrena srca, smučilo od takvog vjerskog licemjerstva (Rimljanima 2:21-24; 2. Petrova 2:1-3). No bi li dopustio da te licemjerstvo pismoznalaca i farizeja toliko ozlojedi da okreneš leđa religiji općenito, pa i onoj koju su naučavali i provodili u život Isus Krist i njegovi učenici? Zar to ne bi bilo na tvoju štetu?

Zbog licemjernog postupanja religioznih ljudi može se dogoditi da religiji s prezirom okrenemo leđa. Međutim, nakon takve reakcije nećemo moći zamijetiti iskrenost kod pravih obožavatelja. Baš te barijere koje smo izgradili da bismo se zaštitili od licemjerstva mogu nas, zapravo, odvratiti od iskrenih prijatelja. Stoga bismo na licemjerstvo trebali reagirati razumno i uravnoteženo.

Kao prvo, moramo naučiti prepoznati licemjere. To nije uvijek lako. Jedna je obitelj to naučila, ali uz veliki gubitak. Naime, majka je pala u komu. U podizanju tužbe protiv bolnice zbog nesavjesnog liječenja ta je  obitelj angažirala odvjetnika koji je usto bio i svećenik u mjesnoj crkvi. Iako je bolnica isplatila 3,4 milijuna dolara odštete, obiteljska tragedija postala je još veća. Majka je umrla siromašna i nije bilo novca za njen pogreb. Zašto? Zato što je odvjetnik prigrabio glavninu novca. U jednom pravnom časopisu u vezi s tim odvjetnikom stajala je izjava: “Ako je propovijedao ono što je radio u životu (...), onda je njegova poruka bila: ‘Ljubimo džep bližnjega svojega.’” Kako se možemo zaštititi od takvih ljudi?

“Držite oči otvorene”, savjetovao je Isus onima koji su se u njegovo vrijeme suočavali s vjerskim licemjerstvom (Matej 16:6; Luka 12:1). Da, moramo biti oprezni. Ljudi mogu tvrditi da zastupaju najplemenitije ciljeve i zračiti iskrenošću, no trebamo pokazivati razumnu mjeru opreza i ne odmah vjerovati svakoj osobi na osnovi prvog dojma. Zar ne bismo pažljivo provjeravali svoje novčanice kad bismo znali da su u optjecaju krivotvorene?

Licemjeri su se pojavili čak i u skupštini pravih kršćana. Učenik Juda upozorio je na njih, rekavši: “Oni su stijene sakrivene pod vodom na vašim gozbama ljubavi dok se goste s vama, pastiri koji bez straha sami sebe hrane; bezvodni oblaci koje vjetrovi nose tamo-amo; stabla u kasnu jesen, ali besplodna” (Juda 12).

‘Držati oči otvorene’ znači ne dopustiti da nas zavede netko tko se pretvara da je pun ljubavi, a ustvari je egocentričan i promiče mišljenja koja nisu utemeljena na Božjoj Riječi. Poput oštre stijene koja stoji tik pod površinom mirnog mora, takva osoba može prouzročiti da onaj tko je neoprezan doživi duhovni brodolom (1. Timoteju 1:19). Licemjerna osoba može obećavati veliko duhovno osvježenje, ali će se pokazati kao ‘bezvodni oblak’ — koji ne donosi kišu. Poput besplodnog stabla, varalica ne donosi prave kršćanske plodove (Matej 7:15-20; Galaćanima 5:19-21). Da, moramo se čuvati takvih varalica. Međutim, istovremeno ne bismo smjeli sumnjati u svačije poticaje.

Nesavršeni ljudi skloni su ukazivati na pogreške drugih, a ne primjećivati svoje vlastite. A zbog te sklonosti možemo postati licemjeri. “Licemjeru!” rekao je Isus. “Izvadi najprije gredu iz vlastitog oka, i tada ćeš jasno vidjeti kako izvaditi trun iz oka svog brata.” Dobro je da uzmemo u obzir njegov savjet: “Prestanite suditi, da vam se ne bi sudilo; jer kakvim sudom sudite, takvim će vam se suditi (...). Zašto onda vidiš trun u oku svog brata, a ne obazireš se na gredu u vlastitom oku?” (Matej 7:1-5).

Kad drugi ponekad naizgled postupe licemjerno, moramo biti oprezni da ih odmah ne okarakteriziramo kao licemjere. Naprimjer, apostol Petar “počeo se povlačiti i odvajati” od suvjernika ne-Židova u Antiohiji da bi udovoljio židovskim posjetiocima  iz Jeruzalema. I Barnaba se ‘poveo za Petrom i drugima u njihovo pretvaranje’. Petar je to učinio usprkos činjenici što je upravo on bio odabran da omogući ne-Židovima da postanu dio kršćanske skupštine (Galaćanima 2:11-14; Djela apostolska 10:24-28, 34, 35). No taj ispad sigurno Barnabu i Petra nije stavio u istu kategoriju s pismoznalcima, farizejima i Judom Iskariotom.

“Kad daješ darove milosrđa”, opominje Isus, “ne trubi pred sobom, kao što licemjeri čine u sinagogama i na ulicama, da bi ih slavili ljudi” (Matej 6:2). “Neka vaša ljubav bude nelicemjerna”, napisao je apostol Pavao (Rimljanima 12:9). A mladog je Timoteja poticao da ima “ljubav iz čista srca (...) i nelicemjerne vjere” (1. Timoteju 1:5). Ako su naša ljubav i vjera iskrene — neokaljane sebičnošću i prijevarom — drugi će nam ljudi vjerovati. Bit ćemo izvor prave snage i ohrabrenja onima oko nas (Filipljanima 2:4; 1. Ivanova 3:17, 18; 4:20, 21). A povrh svega, imat ćemo Jehovino odobravanje.

S druge strane, licemjerstvo će se na koncu pokazati smrtonosnim za one kojima je ono sastavni dio života. Na kraju će se licemjerstvo otvoreno razotkriti. “Ništa nije pokriveno što se neće otkriti”, rekao je Isus Krist, “i tajno što neće biti poznato” (Matej 10:26; Luka 12:2). Mudri je kralj Salamun izjavio: ‘Svako će djelo Bog iznijeti na sud i svaku tajnu, bila dobra ili zla’ (Propovjednik 12:14).

A do tada, zašto bismo dopustili da licemjerstvo drugih utječe na nas u toj mjeri da budemo lišeni istinske ljubavi i pravih prijatelja? Možemo biti oprezni, a da ne budemo previše sumnjičavi. Neka naša ljubav i vjera pod svaku cijenu ostanu nelicemjerne (Jakov 3:17; 1. Petrova 1:22).