1, 2. (a) Kako nas strah može štititi u fizičkom pogledu? (b) Zašto mudri roditelji nastoje usaditi zdrav strah u svoju djecu?

“KOLIKO odvažnost ugrožava život, toliko ga strah štiti”, rekao je Leonardo da Vinci. Pretjerana odvažnost zasljepljuje čovjeka, pa ne vidi opasnost, dok ga strah podsjeća na to da treba biti oprezan. Naprimjer, ako dođemo do ruba litice i vidimo s koje bismo visine mogli pasti, većina nas instinktivno se povuče natrag. Slično tome, zdrav strah ne samo da vodi do dobrog odnosa s Bogom, kao što smo saznali u prethodnom članku, već nam i pomaže da se čuvamo svega što je štetno.

² Međutim, strah od mnogih suvremenih opasnosti nešto je što se uči. Budući da mala djeca nisu svjesna koliko struja ili gradski promet mogu biti opasni, lako se može desiti da dožive ozbiljnu nesreću. * Mudri roditelji nastoje usaditi zdrav strah u svoju djecu, stalno ih upozoravajući na opasnosti koje ih okružuju. Roditelji znaju da taj strah može spasiti život njihove djece.

3. Zašto i kako nas Jehova upozorava na duhovne opasnosti?

³ Jehova se na sličan način brine za našu dobrobit. Kao Otac pun ljubavi, uči nas putem svoje Riječi i organizacije da bismo činili ono što je za naše dobro (Izaija 48:17). Dio te pouke koja dolazi od Boga ima za cilj da nas “neprestano” upozorava na duhovne zamke kako bismo razvili zdrav strah prema takvoj opasnosti (2. Dnevnika 36:15, Šarić; 2. Petrova 3:1). Tokom povijesti moglo se izbjeći mnoge duhovne katastrofe i spriječiti mnoge boli ‘da je ljudima srce bilo takvo da su se bojali Boga i držali njegove zapovijedi’ (5. Mojsijeva 5:29). Kako mi u ovim ‘kritičnim vremenima s kojima se teško izlazi na kraj’ možemo steći srce koje se boji Boga i izbjegavati duhovnu opasnost? (2. Timoteju 3:1).

4. (a) Kakvu mržnju kršćani trebaju gajiti? (b) Što Jehova misli o grešnom postupanju? (Vidi fusnotu.)

⁴ Biblija kaže da je ‘strah Jehovin mržnja na zlo’ (Priče Salamunove 8:13). Jedan biblijski leksikon tu mržnju opisuje kao “osjećaj koji netko ima prema osobama i stvarima kojima se protivi, nad kojima se gnuša, koje prezire te s kojima ne želi imati nikakav kontakt i nikakve veze”. Dakle, strah pred Bogom uključuje unutarnju averziju ili gađenje prema svemu što je zlo u Jehovinim  očima * (Psalam 97:10). On nas potiče da se klonimo zla, baš kao što bismo se maknuli s ruba litice kad instinktivno osjetimo strah od opasnosti. “Strahom Jehovinim uklanja se čovjek oda zla”, stoji u Bibliji (Priče Salamunove 16:6).

5. (a) Kako možemo ojačati svoj strah pred Bogom i mržnju prema onome što je zlo? (b) Što o tome možemo naučiti iz povijesti izraelskog naroda?

⁵ Taj zdravi strah i mržnju prema onome što je zlo možemo ojačati razmatrajući pogubne posljedice koje grijeh neminovno donosi. Biblija nam jamči da ćemo žeti ono što posijemo — bilo da sijemo s obzirom na tijelo bilo s obzirom na duh (Galaćanima 6:7, 8). Iz tog je razloga Jehova jasno opisao do čega sigurno dolazi ako se zanemaruje njegove zapovijedi i napusti pravo obožavanje. Da nije bilo Božje zaštite, maleni, ranjivi izraelski narod bio bi prepušten na milost i nemilost okrutnih i moćnih okolnih naroda (5. Mojsijeva 28:15, 45-48). Tragični ishod neposlušnosti Izraelaca detaljno je zapisan u Bibliji “za upozorenje” nama kako bismo mogli izvući pouku i razvijati strah pred Bogom (1. Korinćanima 10:11).

6. Navedi neke biblijske primjere koji nam mogu pomoći da gajimo strah pred Bogom. (Vidi fusnotu.)

⁶ Osim što govori što se dogodilo izraelskom narodu u cjelini, Biblija sadrži iskustva iz stvarnog života osoba koje su pokleknule pred ljubomorom, nemoralom, pohlepom ili ponosom. * Neke od tih osoba služile su Jehovi mnogo godina, no u jednom presudnom trenutku u njihovom životu njihov strah pred Bogom nije bio dovoljno jak, što je imalo tragične posljedice. Razmišljanje o takvim biblijskim primjerima može ojačati našu odlučnost da ne učinimo slične greške. Kako bi samo bilo žalosno da uzmemo k srcu Božje savjete tek onda kad sami doživimo nešto loše! Suprotno onom što se obično vjeruje, najbolje se ne uči na vlastitoj koži — naročito ne na onome što doživimo prepuštajući se užicima (Psalam 19:7).

7. Koga Jehova poziva u svoj simbolični šator?

⁷ Još jedan snažan razlog za razvijanje straha pred Bogom je želja da sačuvamo odnos koji s njim imamo. Bojimo se da ne izazovemo Jehovino negodovanje zato što  nam je stalo do njegovog prijateljstva. Koga Bog smatra prijateljem, osobom koju bi pozvao u svoj simbolični šator? Samo onoga “tko hodi bez mane, tvori pravdu” (Psalam 15:1, 2). Ako cijenimo povlašteni odnos koji imamo sa svojim Stvoriteljem, nastojat ćemo biti osobe koje u njegovim očima hode bez mane.

8. U kom su pogledu neki Izraelci u Malahijino vrijeme prijateljstvo s Bogom uzimali kao nešto samo po sebi razumljivo?

⁸ Nažalost, neki Izraelci iz Malahijinog vremena prijateljstvo s Bogom uzeli su kao nešto samo po sebi razumljivo. Nisu se bojali Jehove niti su mu iskazivali čast, već su na njegov oltar prinosili bolesne i hrome životinje. Pomanjkanje straha pred Bogom bilo je vidljivo i iz njihovog stava prema braku. Da bi se mogli ženiti mlađim ženama, razvodili su se od žena svoje mladosti iz beznačajnih razloga. Malahija im je rekao da Jehova mrzi “razvod” i da su se zbog nevjere otuđili od svog Boga. Kako je Bog mogao s naklonošću gledati na njihove žrtve kad je oltar u simboličnom smislu bio prekriven suzama — gorkim suzama koje su prolijevale njihove napuštene žene? Takvo otvoreno nepoštovanje njegovih mjerila navelo je Jehovu da upita: “Gdje je strah moj?” (Malahija 1:6-8; 2:13-16, NS).

9, 10. Kako možemo pokazati da cijenimo Jehovino prijateljstvo?

⁹ Slično tome, Jehova danas vidi duboku bol mnogih nedužnih bračnih drugova i djece koji su shrvani zbog sebičnih i nemoralnih muževa i očeva ili čak žena i majki. To ga sigurno žalosti. Onaj tko je Božji prijatelj gledat će na stvari onako kako ih Bog gleda i svojski će se truditi ojačati svoj brak, odbacujući svjetovni način razmišljanja koji podcjenjuje važnost bračne veze, i ‘bježat će od bluda’ (1. Korinćanima 6:18).

¹⁰ U braku kao i u drugim područjima života mržnja prema svemu što je zlo u Jehovinim očima, zajedno s dubokom zahvalnošću za njegovo prijateljstvo, donijet će njegovu naklonost i odobravanje. Apostol Petar je s uvjerenjem rekao: “Sada zaista shvaćam da Bog nije pristran, nego mu je u svakom narodu prihvatljiv onaj tko ga se boji i čini ono što je pravedno” (Djela apostolska 10:34, 35). Imamo mnogo biblijskih primjera koji pokazuju kako je strah pred Bogom u raznim iskušavajućim okolnostima potaknuo pojedince da čine ono što je ispravno.

11. U kakvoj se situaciji našao Abraham kad je za njega rečeno da se ‘boji Boga’?

¹¹ U Bibliji je sam Jehova jednu osobu opisao kao svog prijatelja — patrijarha Abrahama (Izaija 41:8). Abrahamov strah pred Bogom stavljen je na ispit kad mu je Bog rekao da prinese kao žrtvu svog jedinog sina Izaka, preko kojeg je Bog trebao ispuniti svoje obećanje o tome da će Abrahamovo potomstvo postati veliki narod (1. Mojsijeva 12:2, 3; 17:19). Hoće li “Jehovin prijatelj” proći na tom bolnom ispitu? (Jakov 2:23). Čim je Abraham podigao svoj nož da ubije Izaka, Jehovin je anđeo rekao: “Ne diži ruke svoje na dijete, i ne čini mu ništa; jer sada poznah da se bojiš Boga, kad nisi požalio sina svojega, jedinca svojega, mene radi” (1. Mojsijeva 22:10-12).

12. Što je Abrahama motiviralo da gaji strah pred Bogom, i kako mi možemo pokazati sličan stav?

¹² Iako je Abraham ranije dokazao da se boji Jehove, tom je prilikom na izvanredan način pokazao strah pred Bogom. Svojom spremnošću da žrtvuje Izaka želio je postići puno više nego samo ostaviti dojam poslušnosti i poštovanja. Abrahamova je spremnost bila motivirana potpunim pouzdanjem u to da će njegov nebeski Otac ispuniti svoje obećanje i uskrsnuti Izaka ako bude potrebno. Kao što je Pavao napisao, Abraham je bio “potpuno uvjeren da [Bog] može i učiniti ono što je obećao” (Rimljanima 4:16-21). Jesmo li spremni vršiti Božju volju čak i kad  to zahtijeva velike žrtve? Jesmo li potpuno uvjereni da će takva poslušnost donijeti dugoročne koristi, znajući da Jehova “nagrađuje one koji ga usrdno traže”? (Hebrejima 11:6). To je pravi strah pred Bogom (Psalam 115:11).

13. Zašto je Josip s pravom za sebe rekao da je čovjek koji se ‘boji Boga’?

¹³ Razmotrimo još jedan primjer osobe koja je na djelu pokazala strah pred Bogom — primjer Josipa. Kao rob u Putifarovom domu, Josip se svakodnevno suočavao s pritiskom da počini preljub. Po svemu sudeći, ni na koji način nije mogao izbjeći ženu svog gospodara, koja mu je stalno upućivala nemoralne ponude. Na koncu kad ga je ‘uhvatila’, on “pobježe i otiđe”. Što ga je potaklo da se odmah ukloni od zla? Glavni je razlog nesumnjivo bio strah pred Bogom, on nije želio učiniti ‘tako grdno zlo i zgriješiti Bogu’ (1. Mojsijeva 39:7-12). Josip je s pravom mogao za sebe reći da je čovjek koji se ‘boji Boga’ (1. Mojsijeva 42:18).

14. Kako je Josipovo milosrđe bilo odraz pravog straha pred Bogom?

¹⁴ Godinama kasnije Josip se osobno susreo sa svojom braćom, koja su ga bez imalo srca prodala u ropstvo. On je vrlo lako mogao iskoristiti njihovu očajničku potrebu za hranom kao priliku da se osveti za zlo koje su mu nanijeli. No okrutno postupanje s ljudima ne pokazuje da imamo strah pred Bogom (3. Mojsijeva 25:43). Prema tome, kad je Josip vidio dovoljno dokaza da su njegova braća promijenila svoj stav, milosrdno im je oprostio. Poput Josipa, strah pred Bogom potaknut će nas da nadvladamo zlo dobrim i spriječit će nas da pokleknemo pred iskušenjem (1. Mojsijeva 45:1-11; Psalam 130:3, 4; Rimljanima 12:17-21).

15. Zašto možemo reći da je Job svojim vladanjem radovao Jehovino srce?

¹⁵ Job je još jedan izvanredan primjer osobe koja se bojala Boga. Jehova je rekao Đavlu: “Jesi li vidio slugu mojega Joba? nema onakvoga čovjeka na zemlji, dobra i pravedna, koji se boji Boga i uklanja se oda zla” (Job 1:8). Jobovo besprijekorno vladanje godinama je radovalo srce našeg nebeskog Oca. Job se bojao Boga zato što je znao da je to ispravno i da predstavlja najbolji način života. “Gle, strah je Jehovin mudrost”, uzviknuo je Job, “i uklanjati se oda zla jest razum” (Job 28:28). Kao oženjen čovjek, Job nije iz neispravnih pobuda poklanjao pažnju djevojkama niti je u svom srcu kovao planove da počini preljub. Iako je bio bogat čovjek, nije se uzdao u bogatstvo i izbjegavao je svaki oblik idolopoklonstva (Job 31:1, 9-11, 24-28).

16. (a) Na koje je načine Job pokazao da je milostiv? (b) Kako je Job pokazao da je spreman oprostiti?

¹⁶ Međutim, imati strah pred Bogom znači činiti ono što je dobro i kloniti se onoga što je zlo. Job se stoga s puno suosjećanja zanimao za slijepe, hrome i siromašne (3. Mojsijeva 19:14; Job 29:15, 16). Job je znao da “tko odbija milost bližnjemu svojemu, prezreo je strah od Boga Svesilnoga” (Job 6:14, St). Odbiti pokazati milost moglo bi značiti odbiti opraštati ili gajiti ljutnju. U skladu s Božjom zapovijedi Job se molio za svoja tri druga, koja su mu nanijela toliko boli (Job 42:7-10). Možemo li i mi pokazivati sličan duh praštanja prema nekom suvjerniku koji nas je možda  povrijedio na neki način? Iskrena molitva u korist onoga tko nas je uvrijedio može nam uvelike pomoći da nadvladamo srdžbu. Blagoslovi koje je Job dobio zato što se bojao Boga pružaju nam predokus ‘mnogo dobra koje Jehova čuva za one koji ga se boje’ (Psalam 31:19; Jakov 5:11).

17. Što nam može učiniti strah od ljudi, no zašto je takav strah kratkovidan?

¹⁷ I dok nas strah pred Bogom može potaknuti da činimo ono što je ispravno, strah od ljudi može potkopati našu vjeru. Iz tog je razloga Isus, potičući apostole da budu revni propovjednici dobre vijesti, rekao: “Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali ne mogu ubiti dušu; nego se radije bojte onoga koji može uništiti i dušu i tijelo u geheni” (Matej 10:28). Isus je objasnio da je strah od ljudi kratkovidan jer oni ne mogu uništiti naš izgled u budući život. Osim toga, mi se bojimo Boga jer smo svjesni njegove zadivljujuće moći, a u usporedbi s njom moć svih naroda sasvim je beznačajna (Izaija 40:15). Kao Abraham, i mi smo potpuno uvjereni da Jehova ima moć uskrsnuti svoje vjerne sluge (Otkrivenje 2:10). Stoga s pouzdanjem kažemo: “Ako je Bog za nas, tko će biti protiv nas?” (Rimljanima 8:31).

18. Na koji način Jehova nagrađuje one koji ga se boje?

¹⁸ Svejedno je li naš protivnik neki član obitelji ili neka nasilna osoba iz škole, uvidjet ćemo da je “u strahu (...) Jehovinom jako pouzdanje” (Priče Salamunove 14:26). Možemo se moliti Bogu za snagu, uvjereni da će nas čuti (Psalam 145:19). Jehova nikada ne zaboravlja one koji ga se boje. Preko svog proroka Malahije jamči nam: “Tada koji se boje Jehove govoriše jedan drugome, i pogleda Jehova, i ču, i napisa se knjiga za spomen pred njim za one koji se boje Jehove i misle o imenu njegovu” (Malahija 3:16).

19. Koji će strahovi nestati, ali koji će strah zauvijek postojati?

¹⁹ Blizu je vrijeme kad će svi na Zemlji obožavati Jehovu i kad će strah od ljudi biti stvar prošlosti (Izaija 11:9). Strah od gladi, bolesti, zločina i rata također će nestati. No strah pred Bogom postojat će u svu vječnost jer će mu njegovi vjerni sluge na nebu i Zemlji i dalje iskazivati dužno poštovanje, poslušnost i čast (Otkrivenje 15:4). U međuvremenu, uzmimo svi k srcu Salamunov nadahnuti savjet: “Srce tvoje neka ne zavidi grešnicima, nego budi u strahu Jehovinom svagda. Jer ima plaća, i nadanje tvoje neće se zatrti” (Priče Salamunove 23:17, 18).