1. Kome bi trebao nalikovati kršćanin?

VJEROJATNO sebe ne bi usporedio s kraljem ili kraljicom. Koji bi vjerni kršćanin i istraživač Biblije zamišljao sebe kao osobu s kraljevskom vlašću, poput dobrih kraljeva Davida, Jozije, Ezehije ili Jozafata? Unatoč tome, možeš i trebao bi biti poput njih u najmanje jednom veoma važnom pogledu. U kojem pogledu? I zašto bi trebao biti poput njih u tome?

2, 3. Što je Jehova unaprijed znao o želji naroda da ima kralja, i što je kralj trebao činiti?

² Bog je još u Mojsijevim danima, mnogo prije nego što je dao da čovjek vlada kao kralj nad Izraelcima, znao da će Njegov narod željeti kralja. Stoga je nadahnuo Mojsija da u savez Zakona uključi smjernice o tome. Te su smjernice bile namijenjene kralju.

³ Bog je rekao: “Kad uđeš u zemlju koj[u] ti daje Jehova Bog tvoj (...), ako rečeš: da postavim sebi kralja, kao što imaju svi narodi oko mene, samo onoga postavi sebi za kralja, kojega izabere Jehova Bog tvoj (...). A kad sjede na prijestolje kraljevstva svojega, neka prepiše sebi u knjigu ovaj zakon (...) i neka ga drži kod sebe i neka ga čita dok je živ, da se uči bojati se Jehove Boga svojega, držati sve riječi ovoga zakona i ove uredbe, i tvoriti ih” (5. Mojsijeva 17:14-19).

4. Koje je sve upute Bog dao kralju?

⁴ Da, kralj kojeg bi Jehova izabrao za svoje obožavatelje trebao je svojom rukom prepisivati zapise koje danas imamo u Bibliji. Potom je kralj iz dana u dan, uvijek iznova, trebao čitati ono što je prepisao. To se od njega nije zahtijevalo zato da poboljša svoje pamćenje. Bilo je to proučavanje s korisnim ciljem. Da bi kralj imao Jehovino odobravanje, trebao je na taj način redovito proučavati kako bi stekao dobro srce i sačuvao ga. Te je nadahnute zapise trebao proučavati i zato da bi bio uspješan, razborit kralj (2. Kraljevima 22:8-13; Priče Salamunove 1:1-4).

5. Koje je dijelove Biblije kralj David imao za prepisivanje i čitanje, i kakav je stav imao prema tome?

⁵ Što misliš, što je u skladu s tim David trebao raditi kad je postao kralj nad Izraelom? Pa, trebao je prepisati knjige Pentateuha (1, 2, 3, 4. i 5. Mojsijevu). Zamisli kako je na Davidov um i srce snažno utjecalo to što je koristio svoje oči i ruke da bi prepisivao Zakon. Mojsije je vjerojatno napisao i knjigu o Jobu te 90. i 91. Psalam. Je li David i njih prepisao? Moguće da jest. Pored toga, vjerojatno je na raspolaganju imao i knjige Jozue, Sudaca i Rute. Dakle, kao što možeš zaključiti, kralj David imao je prilično velik dio  Biblije za čitanje i razmišljanje. A s pravom možeš vjerovati da je upravo to i činio, jer to pokazuju njegove riječi o Božjem Zakonu koje se danas nalaze u Psalmu 19:7-11.

6. Po čemu znamo da se Isus, kao i njegov praotac David, zanimao za Pisma?

⁶ Veći David — Isus, Sin Davidov — postupao je slično. Isus je imao običaj svaki tjedan ići u obližnju sinagogu. Tamo je slušao čitanje i razjašnjavanje Pisama. Štoviše, i sam je Isus ponekad naglas čitao Božju Riječ pred drugima i objašnjavao je (Luka 4:16-21). Nije teško uočiti koliko je dobro bio upoznat s onim što stoji u Pismima. Pročitaj izvještaje iz Evanđelja i obrati pažnju na to koliko je često Isus govorio “pisano je” ili na neki drugi način ukazao na određene odlomke iz Pisama. U svojoj Propovijedi na gori, koju je zapisao Matej, Isus je 21 put citirao dijelove Hebrejskih pisama (Matej 4:4-10; 7:29; 11:10; 21:13; 26:24, 31; Ivan 6:31, 45; 8:17).

7. U kom se smislu Isus razlikovao od vjerskih vođa?

⁷ Isus je slijedio savjet iz Psalma 1:1-3: “Blago čovjeku koji ne ide na vijeće bezbožničko (...), nego mu je omilio zakon Jehovin i o zakonu njegovu misli dan i noć! (...) Što god radi, u svemu napreduje.” Vjerski vođe njegovog vremena postupali su potpuno suprotno; ‘zasjeli su na Mojsijevu stolicu’, a zanemarivali su “zakon Jehovin” (Matej 23:2-4).

8. Zašto čitanje i proučavanje Biblije nije bilo od koristi židovskim vjerskim vođama?

⁸ No neke možda zbunjuje jedan redak koji bi se moglo protumačiti kao da je Isus odvraćao od proučavanja Biblije. U Ivanu 5:39, 40 čitamo što je Isus rekao nekim svojim suvremenicima: “Vi istražujete Pisma, jer mislite da ćete pomoću njih imati vječni život; a upravo ona svjedoče o meni. A ipak ne želite doći k meni da biste imali život.” Isus ovim riječima nije odvraćao Židove koji su ga slušali od proučavanja Pisama. Naprotiv, razotkrivao je njihovu neiskrenost i nedosljednost. Shvatili su da slijeđenjem Pisama mogu dobiti vječni život, ali ista ta Pisma koja su istraživali trebala su im također pomoći da prepoznaju Mesiju, Isusa. Unatoč tome, nisu ga željeli prihvatiti. Dakle, proučavanje im nije bilo od koristi jer nisu bili iskreni, nisu dopuštali da ih se pouči (5. Mojsijeva 18:15; Luka 11:52; Ivan 7:47, 48).

9. Koji su dobar primjer ostavili apostoli i rani proroci?

⁹ Isusovi učenici, pa tako i njegovi apostoli, bili su nešto sasvim drugo! Oni su proučavali ‘svete spise, koji osobu mogu učiniti mudrom za spasenje’ (2. Timoteju 3:15). U tome su bili slični ranim prorocima koji su “marljivo ispitivali i pažljivo istraživali”. Ti proroci nisu smatrali da se istraživanje odnosi tek na kratak period intenzivnog proučavanja u trajanju od nekoliko mjeseci ili godinu dana. Apostol Petar je rekao da su neprestano “istraživali”, naročito o Kristu i slavama koje su povezane s njegovom ulogom u spasavanju čovječanstva. Petar je u svom prvom pismu 34 puta citirao iz deset biblijskih knjiga (1. Petrova 1:10, 11).

10. Zašto svatko od nas treba biti zainteresiran za proučavanje Biblije?

¹⁰ Dakle, kraljevi u starom Izraelu imali su dužnost temeljito proučavati Božju Riječ.  I Isus je slijedio njihov primjer. I oni koji će vladati s Kristom kao kraljevi na nebu imaju zadatak proučavati Božju Riječ (Luka 22:28-30; Rimljanima 8:17; 2. Timoteju 2:12; Otkrivenje 5:10; 20:6). Taj primjer kraljeva danas je jednako važan za sve koji očekuju da pod vlasti Kraljevstva budu izliveni blagoslovi na Zemlju (Matej 25:34, 46).

11. (a) U kakvoj se opasnosti mogu naći kršćani kad je u pitanju proučavanje? (b) Koja bismo si pitanja trebali postaviti?

¹¹ Sasvim jasno i otvoreno možemo reći da svaki pravi kršćanin osobno treba istraživati Bibliju. To nije nešto što se treba raditi samo kad se tek počne proučavati Bibliju s Jehovinim svjedocima. Svatko od nas treba biti odlučan u tome da ne postane poput nekih suvremenika apostola Pavla koji su s vremenom popustili u svom osobnom proučavanju. Naučili su ‘osnove Božjih svetih objava’, kao što je ‘osnovna nauka o Kristu’. Pa ipak, nisu nastavili proučavati i stoga se nisu ‘naprezali da postignu zrelost’ (Hebrejima 5:12-6:3). Zato je dobro da se pitamo: ‘Kakav je moj stav prema osobnom proučavanju Božje Riječi, bez obzira na to jesam li povezan s kršćanskom skupštinom kratko vrijeme ili desecima godina? Pavao se molio da kršćani njegovog vremena “rastu u točnoj spoznaji o Bogu”. Da li i ja pokazujem da imam takvu želju?’ (Kološanima 1:9, 10).

12. Zašto je važno stalno razvijati ljubav prema Božjoj Riječi?

¹² Da bismo stekli dobre navike proučavanja, moramo razviti ljubav prema Božjoj Riječi. U Psalmu 119:14-16 naglašava se redovito, smisleno razmišljanje o Božjoj Riječi jer na taj način počinješ uživati u njoj. Ponovno ističemo da to vrijedi za svakoga, neovisno o tome koliko je dugo kršćanin. Prisjeti se Timoteja, čiji primjer to potvrđuje. Iako je taj kršćanski starješina već služio kao “dobar vojnik Krista Isusa”, Pavao ga je poticao da da sve od sebe kako bi se ‘ispravno služio riječju istine’ (2. Timoteju 2:3, 15; 1. Timoteju 4:15). A ‘dati sve od sebe’ svakako uključuje imati dobre navike proučavanja.

13. (a) Kako možemo dobiti više vremena za proučavanje Biblije? (b) Koje preinake ti osobno možeš učiniti da bi imao više vremena za proučavanje?

¹³ Prvi korak koji vodi do razvijanja dobrih navika proučavanja je redovito odvajanje vremena za osobni biblijski studij. Polazi li ti to za rukom? Kako god glasi tvoj iskren odgovor, misliš li da bi ti dobro došlo da posvetiš više vremena osobnom studiju? Možda se pitaš: ‘Kako ću pronaći vremena za to?’ Pa, neki su dobili više vremena za kvalitetno proučavanje Biblije tako što ujutro ustaju nešto ranije. Oni mogu 15 minuta čitati Bibliju ili imati osobni studij u kojem obrađuju neku temu koju su odabrali. Druga mogućnost je da napraviš male preinake u svom tjednom rasporedu. Naprimjer, ako imaš naviku čitati novine skoro svaki dan ili navečer pogledati vijesti na televiziji, možeš li to preskočiti samo jedan dan u tjednu? Tog bi dana mogao duže proučavati Bibliju. Ako jedan dan ne pogledaš vijesti, a tih tridesetak minuta utrošiš na osobni studij, godišnje ćeš imati preko 25 sati više za proučavanje. Zamisli koliko ćeš koristi izvući iz tih dodatnih 25 sati čitanja i proučavanja Biblije! Evo još jednog prijedloga: U tjednu koji dolazi proanaliziraj svoje aktivnosti na kraju svakog dana. Razmisli možeš li što preskočiti ili na nešto trošiti manje vremena kako bi mogao više čitati i proučavati Bibliju (Efežanima 5:15, 16).

14, 15. (a) Zašto je važno postaviti ciljeve u vezi s osobnim studijem? (b) Koje se ciljeve može postaviti prilikom čitanja Biblije?

¹⁴ Što će ti pomoći da ti bude lakše, zanimljivije proučavati? Ciljevi. Koje si realne ciljeve  možeš postaviti u vezi s proučavanjem? Mnogima je prvi izvrstan cilj koji postave pročitati cijelu Bibliju. Možda si dosad s vremena na vrijeme čitao neke dijelove Biblije i izvukao pouku iz njih. Zašto sada ne bi odlučio pročitati cijelu Bibliju? Da bi ostvario taj cilj, najprije možeš pročitati četiri Evanđelja, a tvoj sljedeći cilj može biti pročitati ostali dio Kršćanskih grčkih pisama. Nakon što ti to počne pričinjavati radost i koristiti, možeš si postaviti za cilj da postepeno čitaš Mojsijeve knjige i povijesne knjige sve do Estere. Kad to postigneš, uvidjet ćeš da možeš pročitati i ostali dio Biblije. Jedna je žena, koja je imala oko 65 godina kad je postala kršćanka, s unutarnje strane korica svoje Biblije zapisivala datum kad ju je počela čitati i kad je završila. Sada ju je pročitala već pet puta! (5. Mojsijeva 32:45-47). A ona nije čitala s ekrana kompjutera niti isprintanih stranica, već je Bibliju držala u rukama.

¹⁵ Neki koji su već ostvarili cilj da pročitaju cijelu Bibliju poduzimaju neke druge stvari kako bi im proučavanje bilo što produktivnije i kako bi u njemu što više uživali. Jedna je mogućnost proučiti odgovarajuće gradivo prije početka čitanja svake nove biblijske knjige. U knjigama “Sve je Pismo od Boga nadahnuto i korisno” te Uvid u Sveto pismo može se pronaći izvrsne misli o povijesnoj pozadini, stilu pisanja i pouci koju možemo izvući iz svake biblijske knjige. *

16. Čije primjere nije dobro slijediti prilikom proučavanja Biblije?

¹⁶ Kad proučavaš, nemoj imati stav karakterističan za mnoge takozvane izučavatelje Biblije. Oni se previše usredotočuju na analiziranje teksta, kao da Biblija potječe od ljudi. Neki od njih pokušavaju svaku knjigu namijeniti određenoj grupi ljudi ili odrediti koji je cilj ili stav navodno imao na umu pisac svake knjige. Takva ljudska razmišljanja mogu navoditi na zaključak da je Biblija samo jedna povijesna knjiga ili da pokazuje kako je nastajala religija. Drugi se učenjaci predaju izučavanju riječi, naprimjer biblijskoj filologiji. Više su zaokupljeni proučavanjem porijekla riječi te odgonetanjem značenja hebrejskih i grčkih riječi nego važnošću Božje poruke. Smatraš li da se takvim pristupima može steći snažnu vjeru koja potiče na djela? (1. Solunjanima 2:13).

17. Zašto možemo reći da je biblijska poruka namijenjena svima?

¹⁷ Jesu li zaključci tih učenjaka uopće točni? Je li istina da svaka biblijska knjiga ima samo jednu glavnu misao ili da je namijenjena isključivo jednoj grupi ljudi? (1. Korinćanima 1:19-21). Činjenica je da knjige koje su dio Božje Riječi imaju trajnu vrijednost za ljude svih dobi i svakog porijekla. Čak i ako je neka knjiga prvotno bila upućena jednoj osobi, naprimjer Timoteju ili Titu, ili određenoj grupi ljudi, možda Galaćanima ili Filipljanima, svi mi možemo i trebali bismo proučavati te knjige. One su važne za svakog od nas, a neka knjiga može obrađivati razne teme i biti poučna raznim ljudima. Da, biblijska je poruka namijenjena cijelom svijetu i  to je razlog zašto je prevedena na jezike kojima govore ljudi diljem Zemlje (Rimljanima 15:4).

18. O čemu bi trebao razmišljati dok čitaš Božju Riječ?

¹⁸ Dok budeš proučavao, vidjet ćeš koliko je korisno razumjeti Bibliju i potruditi se shvatiti kako su određeni detalji međusobno povezani (Priče Salamunove 2:3-5; 4:7). Ono što je Jehova otkrio putem svoje Riječi usko je povezano s njegovim naumom. Stoga povezuj s Božjim naumom činjenice i savjete koje pročitaš. Možeš razmišljati o tome kakve veze neki događaj, misao ili proročanstvo ima s Jehovinim naumom. Upitaj se: ‘Što mi to govori o Jehovi? Kako se to odnosi na Božji naum koji će se ostvariti putem njegovog Kraljevstva?’ Mogao bi razmisliti i o sljedećem: ‘Kako mogu iskoristiti ove informacije? Mogu li ih upotrijebiti kad poučavam ili savjetujem druge na temelju Svetog pisma?’ (Jozua 1:8).

19. Tko sve ima koristi od toga što govoriš drugima ono što si saznao? Objasni.

¹⁹ Još jednu korist imat ćeš budeš li razmišljao o drugima. Dok budeš čitao i proučavao Bibliju, saznat ćeš nove stvari i dobiti veće razumijevanje. Prenesi to članovima svoje obitelji i drugima dok s njima vodiš izgrađujuće razgovore. Ako to učiniš u pravo vrijeme i skromno, ti će vam razgovori sigurno pružiti zadovoljstvo. Ukoliko iskreno, s oduševljenjem govoriš o onome što si naučio ili o stvarima koje su ti bile zanimljive, te će misli drugima vjerojatno biti dojmljivije. Štoviše, to će i tebi osobno koristiti. U kom pogledu? Stručnjaci tvrde da osoba duže pamti ono što je naučila ili pročitala ako to koristi ili ponavlja, naprimjer prepričavajući drugima, dok joj je još svježe u mislima. *

20. Zašto je korisno stalno čitati Bibliju?

²⁰ Svaki put kad pročitaš neku biblijsku knjigu sigurno ćeš saznati nešto novo. Dojmit  će te se reci koji ti prije nisu puno značili. Oni će za tebe poprimiti novo značenje. To pokazuje da biblijske knjige nisu samo neko književno djelo koje su napisali ljudi već blago koje možeš stalno proučavati i izvlačiti pouku iz njega. I upamti da su je i kraljevi, kao što je David, trebali ‘čitati dok su živi’.

21. Koju nagradu možeš očekivati ako budeš više proučavao Božju Riječ?

²¹ Da, oni koji izdvoje vrijeme za smisleno proučavanje Biblije imaju veliku dobit. Oni dobivaju duhovne dragulje i razumijevanje. Njihov odnos s Bogom postaje jači, prisniji. Isto tako, oni postaju od neprocjenjive vrijednosti članovima svoje obitelji, braći i sestrama u kršćanskoj skupštini te onima koji će tek postati obožavatelji Jehove (Rimljanima 10:9-14; 1. Timoteju 4:16).