1, 2. Iz kojih razloga ti osobno imaš želju za proučavanjem Biblije?

POSTOJE mnogi razlozi zašto bi trebao proučavati Božju Riječ. Sigurno želiš saznati što ona govori o ljudima, događajima, mjestima i drugim stvarima. Želiš saznati doktrinarne istine koje su oprečne vjerskim zabludama kao što je Trojstvo i paklena vatra (Ivan 8:32). Trebao bi također imati želju da bolje upoznaš Jehovu kako bi mu još više nalikovao i kako bi hodio pred njim u čestitosti (1. Kraljevima 15:4, 5).

² S tim povezan i važan razlog zašto proučavati Božju Riječ je to da budeš spreman učiti druge - tebi drage osobe, tvoje poznanike, čak i one koje možda još i ne poznaješ. Nije na pravim kršćanima da odlučuju hoće li to činiti ili ne. Isus je svojim učenicima rekao: “Idite dakle i načinite učenike od ljudi iz svih naroda (...), učeći ih da drže sve što sam vam zapovjedio” (Matej 28:19, 20).

3, 4. Zašto je ispravno to što slijedeći Isusovu zapovijed učiš druge?

³ Ispravno je proučavati Bibliju sa željom da se uči druge i to može biti izvor trajnog zadovoljstva. Oduvijek se smatra da učitelji imaju časno zanimanje. U jednom djelu piše: “Mnogi su odrasli Židovi smatrali da su učitelji  osobe koje vode do spasenja te su djecu poticali da ih poštuju i više nego svoje roditelje” (Encarta Encyclopedia). Za kršćane je naročito pohvalno ako proučavajući Bibliju najprije pouče sebe, a potom i druge.

⁴ “U prosvjeti je zaposleno više ljudi nego u bilo kojoj drugoj djelatnosti. Oko 48 milijuna muškaraca i žena diljem svijeta po zanimanju su učitelji” (The World Book Encyclopedia). Učitelju u školi povjereni su umovi mladih, a njegov se utjecaj može osjetiti godinama kasnije. Kad slijediš Isusovu zapovijed da učiš druge, posljedice su još dalekosežnije jer možeš utjecati na njihovu vječnu budućnost. Apostol Pavao je to istaknuo kad je savjetovao Timoteja: “Neprestano pazi na sebe i na svoje poučavanje. Ostani kod tih stvari, jer čineći to spasit ćeš i sebe i one koji te slušaju” (1. Timoteju 4:16). Da, tvoje je poučavanje povezano sa spasenjem.

5. Zašto je poučavanje koje vrši kršćanin najvažnije?

⁵ Zadatak da učimo sebe, a kasnije i druge, dolazi od najvišeg Izvora, od Suverena svemira. Sama ta činjenica takvo poučavanje čini važnijim od bilo kojeg svjetovnog poučavanja, bez obzira na to poučava li netko, odnosno predaje li, glavne predmete, praktičnu nastavu ili čak stručne predmete iz medicine. Poučavanje koje vrši kršćanin uključuje to da sam učenik nauči oponašati Božjeg Sina, Krista Isusa, i da zatim uči druge da čine isto (Ivan 15:10).

6, 7. (a) Zašto moramo učiti najprije sebe? (b) Zašto Židovi u prvom stoljeću nisu bili dobri učitelji?

⁶ Zašto se kaže da najprije moramo učiti sebe? Pa, druge ne možemo ispravno poučavati ako najprije sami nismo poučeni. Pavao je naglasio tu činjenicu u jednom odlomku koji potiče na razmišljanje i koji je bio važan za Židove u ono vrijeme, ali i današnjim kršćanima nosi važnu poruku. Pavao je upitao: “Dakle, zar ti koji učiš druge, ne učiš samog sebe? Zar ti koji propovijedaš: ‘Ne ukradi’, kradeš? Zar ti koji kažeš: ‘Ne učini preljub’, činiš preljub? Zar ti koji izražavaš gnušanje nad idolima, pljačkaš hramove? Zar ti koji se ponosiš zakonom, prestupanjem Zakona obeščašćuješ Boga?” (Rimljanima 2:21-23).

⁷ Koristeći se retoričkim pitanjima, Pavao je spomenuo dva grijeha koja se konkretno navode  u Deset zapovijedi: Ne kradi i ne učini preljub (2. Mojsijeva 20:14, 15). Neki su se Židovi u Pavlovim danima ponosili time što imaju Božji Zakon. Oni su ‘bili usmeno poučeni iz Zakona i uvjereni da su vođe slijepih, svjetlo onima koji su u tami, učitelji male djece’ (Rimljanima 2:17-20). Međutim, neki su bili licemjerni jer su potajno krali i činili preljub. Time su obeščašćivali kako Zakon tako i njegovog utemeljitelja na nebu. Dakle, nipošto nisu bili osposobljeni za poučavanje drugih; oni zapravo ni sebe nisu učili.

8. Na koji su način neki Židovi u Pavlovo vrijeme možda ‘pljačkali hramove’?

⁸ Pavao spominje pljačkanje hramova. Jesu li neki Židovi to doslovno radili? Što je Pavao time želio reći? Iskreno govoreći, na temelju oskudnih informacija iz ovog retka ne možemo sa sigurnošću tvrditi u kom su smislu neki Židovi ‘pljačkali hramove’. Ranije je gradski tajnik iz Efeza rekao da Pavlovi suradnici nisu “pljačkaši hramova”, iz čega možemo zaključiti da su barem neki ljudi smatrali da se ta optužba odnosi na Židove (Djela apostolska 19:29-37). Jesu li oni osobno koristili ili prodavali dragocjenosti iz poganskih hramova, koje su opljačkali osvajači ili vjerski fanatici? Prema Božjem Zakonu zlato i srebro s idola trebalo je uništiti, a ne uzimati i upotrebljavati (5. Mojsijeva 7:25). * Dakle, Pavao je možda mislio na Židove koji su zanemarili Božju zapovijed i koristili predmete koji su potjecali iz poganskih hramova ili ostvarivali dobit pomoću njih.

9. Koji su neispravni postupci povezani s hramom u Jeruzalemu mogli biti ravni pljačkanju tog hrama?

⁹ S druge strane, Josip Flavije govorio je o skandalu koji je izbio u Rimu zbog četiri Židova, čiji je vođa bio učitelj Zakona. Njih su četvorica nagovorila jednu Rimljanku, koja se obratila na židovsku religiju, da im da zlato i druge dragocjenosti kao prilog za hram u Jeruzalemu. Kad im je dala, oni su blago uzeli za sebe - što je bilo jednako kao da su opljačkali hram. * Drugi su u neku ruku pljačkali Božji hram tako što su prinosili kao žrtve životinje s manom i promicali pohlepni trgovački duh unutar hrama, pretvarajući ga u “razbojničku pećinu” (Matej 21:12, 13; Malahija 1:1214; 3:8, 9).

10. Što je poanta Pavlovih riječi iz Rimljanima 2:21-23 koju ne smijemo previdjeti?

¹⁰ Bez obzira na to kakvim su se stvarima bavili ljudi u prvom stoljeću, kao što su krađa, preljub i pljačkanje hramova, a koje je Pavao spomenuo, ne smijemo previdjeti poantu njegovih riječi. On je upitao: “Dakle, zar ti koji učiš druge, ne učiš samog sebe?” Vrijedno je zapaziti da je to što je Pavao naveo povezano s moralom. Taj se apostol u ovim recima nije usredotočio na biblijske nauke ili njenu povijest. Učenje sebe i drugih, kao što je Pavao rekao, povezano je s kršćanskim moralom.

11. Zašto trebaš pokloniti pažnju kršćanskom moralu dok proučavaš Božju Riječ?

¹¹ Pouku iz Rimljanima 2:21-23 možemo primijeniti tako da učimo o kršćanskom moralu iz Božje Riječi, postupamo u skladu s onim što učimo i potom poučavamo druge da čine isto. Stoga, dok proučavaš Bibliju, pažljivo uočavaj gdje se ističe Jehovina mjerila na kojima se temelji pravi kršćanski moral. Razmišljaj o savjetima i poukama koje dobivaš iz Biblije i zatim hrabro primjenjuj ono što naučiš. A za to su itekako potrebne hrabrost i odlučnost. Nesavršeni ljudi lako pronađu izgovore, razloge zašto u nekoj  situaciji mogu ili čak trebaju zanemariti kršćanski moral. Možda su Židovi koje je Pavao spomenuo bili iskusni u takvom podmuklom razmišljanju u želji da sebe opravdaju ili obmanu druge. No Pavlove riječi pokazuju da se kršćanski moral ne smije podcjenjivati niti zanemarivati kako se kome sviđa.

12. Kako se dobro ili loše vladanje odražava na Jehovu Boga, i zašto je korisno imati to na umu?

¹² Apostol Pavao istaknuo je osnovni razlog zašto se trebamo upoznati s biblijskim moralnim mjerilima i zatim ih primjenjivati. Neispravno postupanje Židova odražavalo se na Jehovu: “Zar ti koji se ponosiš zakonom, prestupanjem Zakona obeščašćuješ Boga? Jer ‘zbog vas se na Božje ime huli među nacijama’” (Rimljanima 2:23, 24). I danas je isto jer ako zanemarujemo kršćanski moral, mi obeščašćujemo onoga tko ga je utemeljio. S druge strane, ako se čvrsto držimo Božjih mjerila, to stvara dobru sliku o njemu i služi mu na čast (Izaija 52:5; Ezehijel 36:20). Ukoliko si svjestan toga, to može ojačati tvoju odlučnost kad si u kušnjama ili situacijama u kojima ti se možda čini da je zanemarivanje kršćanskog morala najlakše ili najbolje rješenje. Nadalje, Pavlove riječi uče nas još nečemu. Osim što si sam uvjeren da se tvoje vladanje odražava na Boga, dok učiš druge pomozi im da shvate da će se način na koji primjenjuju moralna mjerila o kojima uče odraziti na Jehovu. Na kršćanski moral ne želimo gledati kao na tek nešto što čovjeka čini zadovoljnim i čuva njegovo zdravlje. Njime također ostavljamo određenu sliku o Onome tko je uveo taj moral i tko nas potiče da ga se pridržavamo (Psalam 74:10; Jakov 3:17).

13. (a) Kako nam Biblija pomaže da se držimo njenih moralnih mjerila? (b) Što je srž savjeta iz 1. Solunjanima 4:37?

¹³ Moralna mjerila utječu i na druge ljude. To je vidljivo iz primjera u Božjoj Riječi koji pokazuju koliko je korisno pridržavati se Božjih moralnih mjerila i što se događa kad se ne obaziremo na njih (1. Mojsijeva 39:19, 21; Jozua 7:1-25). U njoj možeš pronaći konkretan savjet o moralnim mjerilima poput sljedećeg: “Ovo je što Bog želi: vaše posvećenje, da se uzdržavate od bluda; da bi svatko od vas znao ovladati svojom vlastitom posudom u posvećenosti i časti, ne u lakomoj spolnoj pohoti kakvu imaju i te nacije, koje ne poznaju Boga; da nitko ne ide dotle da u vezi s ovim povređuje prava svog brata i zadire u njih (...). Jer Bog nas je pozvao, ne uz dozvolu za nečistoću, nego u vezi s posvećenosti” (1. Solunjanima 4:3-7).

14. Koja bi si pitanja mogao postaviti o savjetu iz 1. Solunjanima 4:3-7?

¹⁴ Gotovo svi mogu shvatiti da ovaj odlomak pokazuje da se spolnim nemoralom krši kršćanska moralna mjerila. Pa ipak, možeš ići i dalje. O nekim se izrazima može dosta proučavati i razmišljati te tako steći veće razumijevanje. Naprimjer, mogao bi razmisliti o tome na što je Pavao mislio kad je rekao da činjenjem bluda osoba može ići “dotle da u vezi s ovim povređuje prava svog brata i zadire u njih”. O kojim je pravima riječ i kako će te bolje razumijevanje toga još više potaknuti da se držiš kršćanskih moralnih mjerila? Kako ti istraživanje toga može pomoći da još bolje poučavaš druge i pomažeš im da donose čast Bogu?

15. Koja pomoćna sredstva možeš koristiti da bi sebe poučio putem osobnog studija?

¹⁵ Jehovini svjedoci imaju pomoćna sredstva koja koriste da bi istražili pitanja ili razjasnili nejasnoće koje se pojave dok proučavaju s ciljem da uče sebe i druge. Indeks publikacija Watch Towera jedna je od tih publikacija koje su dostupne na mnogim jezicima. Možeš ga koristiti da pronađeš informacije u ostalim biblijskim publikacijama  Jehovinih svjedoka. Objašnjenje možeš pronaći tako da tražiš po temi ili u popisu biblijskih redaka. Biblioteka publikacija Jehovinih svjedoka još je jedno pomoćno sredstvo koje Jehovinim svjedocima stoji na raspolaganju na mnogim glavnim jezicima. Taj kompjuterski program na CD-ROM-u sadrži veliku zbirku publikacija u elektronskom obliku. Pomoću tog programa može se istraživati razne teme i objašnjenja biblijskih redaka. Ako na tvom jeziku postoji neko od tih pomoćnih sredstava, redovito ga koristi dok proučavaš Božju Riječ s ciljem da bi poučavao druge.

16, 17. (a) Gdje možeš pronaći objašnjenja o tome što su prava koja se spominju u 1. Solunjanima 4:6? (b) Na koje se načine bludom može zadirati u tuđa prava?

¹⁶ Uzmimo za primjer ranije spomenute retke iz 1. Solunjanima 4:3-7. Postavili smo pitanje u vezi s pravima. Čijim pravima? I kako se može zadirati u ta prava? Uz pomoć spomenutih pomoćnih sredstava sigurno možeš pronaći mnogo objašnjenja o tim recima, pa čak i o pravima o kojima je Pavao govorio. Možeš ih naći u Uvidu u Sveto pismo, u svesku 1, na 863-864. stranici (engl.); u knjizi Pravi mir i sigurnost - kako ih pronaći? na 145. stranici i u Kuli stražari od 1. travnja 1990, na 32. stranici.

¹⁷ U toku proučavanja vidjet ćeš da te publikacije pokazuju koliko su istinite Pavlove riječi. Bludnik griješi protiv Boga i izlaže se opasnosti da se zarazi nekom bolešću (1. Korinćanima 6:18, 19; Hebrejima 13:4). Čovjek koji čini blud zadire u različita prava žene s kojom sagriješi. Ona više nije moralno čestita i nema čistu savjest. Ako nije udata, on zadire u njeno pravo da stupi u brak kao djevica i u pravo njenog budućeg supruga koji to od nje očekuje. On zadaje bol roditeljima te žene i, ako je udata, njenom suprugu. Nemoralan čovjek uskraćuje vlastitoj obitelji pravo da bude na glasu kao moralno čista obitelj. Ako je član kršćanske skupštine, on joj nanosi sramotu i kalja njen ugled (1. Korinćanima 5:1).

18. Kako ti proučavanje Biblije pomaže na području kršćanskog morala?

¹⁸ Zar pomoću tih objašnjenja o pravima ne otkrivaš dublje značenje tog retka? Nema sumnje u to da je takvo proučavanje od velike koristi. Dok to činiš, učiš sebe. Povećava se tvoje razumijevanje istinitosti i važnosti Božje poruke. Jača tvoja odlučnost da se pridržavaš kršćanskih moralnih mjerila u kakvo god iskušenje došao. A pomisli koliko ćeš tek biti djelotvorniji kao učitelj! Naprimjer, dok poučavaš druge biblijskoj istini, možeš im pomoći da bolje shvate 1. Solunjanima 4:3-7, povećavajući njihovo razumijevanje i cijenjenje kršćanskih moralnih mjerila. Tako tvoje proučavanje može pomoći kako tebi tako i mnogim drugima da iskazuju čast Bogu. Ovdje smo spomenuli samo jedan primjer, i to iz Pavlovog pisma Solunjanima. Postoje još mnoga druga kršćanska moralna mjerila, a shodno tome i mnogi drugi biblijski primjeri i savjeti koje možeš proučavati, primjenjivati i učiti druge o njima.

19. Zašto je važno da se pridržavaš kršćanskog morala?

¹⁹ Nema smisla dovoditi u pitanje to koliko je mudro pridržavati se kršćanskog morala. U Jakovu 3:17 kaže se da je “mudrost odozgo”, od samog Jehove Boga, ‘prije svega  čista’. To jasno pokazuje da se trebamo pridržavati Božjih moralnih mjerila. Ustvari, Jehova zahtijeva da oni koji u njegovo ime poučavaju druge o Bibliji i sami daju dobar primjer “u čistoći” (1. Timoteju 4:12). Život ranih učenika poput Pavla i Timoteja ističe tu činjenicu; oni su se uzdržavali od nemorala, a Pavao je čak napisao: “Neka se blud i nečistoća svake vrste ili pohlepa i ne spominju među vama, kao što dolikuje svetima; ni sramotno vladanje ni lud govor ni prostačke šale” (Efežanima 5:3, 4).

20, 21. Zašto se slažeš s onim što je apostol Ivan zapisao u 1. Ivanovoj 5:3?

²⁰ Iako su moralna mjerila iz Božje Riječi jasna i konkretna, ona nisu težak teret. To je bilo očito Ivanu, koji je živio duže od svih ostalih apostola. Na temelju onoga što je desetljećima promatrao znao je da kršćanski moral nije štetan. Naprotiv, pokazalo se da je dobar, koristan i da je pravi blagoslov. Ivan je to naglasio kad je napisao: “Ljubav prema Bogu znači ovo: da držimo njegove zapovijedi; a njegove zapovijedi nisu teške” (1. Ivanova 5:3).

²¹ No, zapazi da Ivan nije poslušnost Bogu u slijeđenju kršćanskog morala prikazao kao najbolji način života samo zato što smo tako lišeni problema i loših posljedica koje bi u suprotnom uslijedile. Ispravno je postavio stvari kad je najprije priznao da je to izraz naše ljubavi prema Jehovi Bogu, da je to izvanredna prilika da pokažemo koliko ga ljubimo. Istina, učiti sebe ili druge da ljube Boga znači prihvatiti njegova uzvišena mjerila i živjeti u skladu s njima. Da, to znaci učiti sebe i druge pridržavati se kršćanskog morala.