TOG petka uvečer neki je mladić pristupio grupi mladih ljudi koji su stajali pred jednim noćnim klubom u Tel Avivu (Izrael). Nekoliko trenutaka kasnije začula se strahovita eksplozija koja je raznijela to mnoštvo.

Još jedan bombaš samoubojica oduzeo si je život, pri čemu je osim njega poginulo 19 mladih ljudi. “Posvuda dijelovi tijela, sve mladi ljudi, tako mladi — najstrašniji prizor koji sam ikad vidio”, rekao je novinarima kasnije jedan liječnik.

‘Osobine kojima se svi dive, kao što je vjernost, mogu povećati vjerojatnost izbijanja rata i smanjiti izglede za njegovo okončanje’, napisao je Thurstan Brewin u časopisu The Lancet. Da, povijest ljudskog roda počevši od Križarskih ratova pa do pogroma nacističke Njemačke okaljana je krvlju prolivenom u ime vjernosti.

Neosporno je da fanatična vjernost može biti razorna, no društvo se može raspadati i zbog nedostatka vjernosti. Biti vjeran znači biti odan nekoj osobi ili ideji te podrazumijeva postojanu osobnu privrženost i kada se čini da je odustajanje ili izdaja jedini izlaz. Mada većina ljudi kaže da se divi takvoj vjernosti, društvo boluje od izrazito visokog stupnja nevjernosti u svojoj osnovnoj jedinici — unutar obiteljskog kruga. Stopa razvoda raste vrtoglavom brzinom, a potiče je to što društvo stavlja naglasak na osobno zadovoljstvo, kao i stres i pritisci svakodnevnog života te posljedice posvuda raširene bračne nevjere. A kao i u bombaškom napadu u Tel Avivu, stradaju često oni nevini — mladi.

“Nesređeni obiteljski odnosi koji su posljedica razvoda, razdvajanja ili odsutnosti jednog roditelja često se štetno odražavaju i na djetetovo obrazovanje”, stoji u jednom izvještaju. Izgleda da dječacima koji žive sa samohranom majkom posebno prijeti opasnost da popuste u školi, počine samoubojstvo ili se upletu u kriminal. Svake godine milijun djece u Sjedinjenim Državama doživi da im se roditelji razvedu, a vrlo je vjerojatno da će polovina djece koju dobiju vjenčani parovi u toj zemlji postati žrtve razvoda do svoje 18. godine života. Statistike pokazuju da se dobro ne piše ni mnogim mladima u drugim dijelovima svijeta.

Zbog nestanka vjernosti, koja je nekad bila uobičajena osobina među ljudima, čini se da su danas riječi kralja Davida primjerenije nego ikad: “Pomagaj, Jehova; jer nesta svetih, jer je malo vjernih među sinovima čovječjim” (Psalam 12:1). Zašto ljudi općenito uzevši nisu vjerni jedni drugima? Pišući za časopis Time, Roger Rosenblatt komentira: “Mada je vjernost plemenita osobina, u nama, slabim ljudima, jednostavno ima previše straha, nesigurnosti, koristoljublja i negativne ambicije da bismo je stalno pokazivali.” Opisujući vrijeme u kojem živimo, Biblija otvoreno kaže: “Ljudi će biti ljubitelji sebe, (...) nelojalni, bez prirodne naklonosti” (2. Timoteju 3:1-5).

Budući da vjernost — ili pomanjkanje vjernosti — snažno utječe na način razmišljanja i postupke ljudi, možda se pitamo: ‘Tko s pravom zaslužuje da mu budemo vjerni?’ Zapazi što se o tom pitanju govori u sljedećem članku.