1. Kakva situacija vlada u današnjem svijetu, i zašto pomazanici i njihovi suradnici trebaju biti na oprezu?

“BOG je nestao, ali je Đavo ostao.” Ove riječi francuskog pisca Andréa Malrauxa može se dobro primijeniti na današnju situaciju u svijetu. U postupcima ljudi očito više dolaze do izražaja Đavlova lukava djela nego Božja volja. Sotona obmanjuje ljude “sa svakim moćnim djelom i lažnim znakovima i predznacima i sa svakom nepravednom prijevarom za one koji propadaju” (2. Solunjanima 2:9, 10). Pa ipak, u ovim “posljednjim danima” Sotonina su glavna meta Božji predani sluge i zato vodi rat s pomazanim kršćanima, “koji drže Božje zapovijedi i kojima je povjereno djelo svjedočenja za Isusa” (2. Timoteju 3:1; Otkrivenje 12:9, 17). Ti kojima je povjereno djelo svjedočenja i njihovi suradnici, koji se nadaju životu na Zemlji, trebaju biti na oprezu.

2. Kako je Sotona zaveo Evu, i koju je bojazan izrazio apostol Pavao?

² Sotona je varalica u punom smislu te riječi. Poslužio se zmijom kako bi prevarom naveo Evu da pomisli kako bi bila sretnija kad ne bi ovisila o Bogu (1. Mojsijeva 3:1-6). Oko 4 000 godina kasnije apostol Pavao je izrazio bojazan da bi pomazani kršćani u Korintu mogli postati žrtve prepredenog Sotone. Pavao je napisao: “Bojim [se] da se na neki način, kao što je zmija zavela Evu svojim lukavstvom, vaši umovi ne bi pokvarili i odvratili od iskrenosti i čistoće koje pripadaju Kristu” (2. Korinćanima 11:3). Sotona kvari umove ljudi i izopačuje njihovo razmišljanje. Kao što je zaveo Evu, isto tako može prouzročiti da kršćani pogrešno prosude stvari i zaključe kako njihova sreća ovisi o nečemu što Jehova i njegov Sin ne odobravaju.

3. Kakvu zaštitu od Đavla pruža Jehova?

³ Sotonu se može usporediti s lovcem koji postavlja zamke kako bi uhvatio ptice koje ne slute nikakvo zlo. Da bismo izbjegli Sotonine zamke, trebamo ‘živjeti u zaklonu Višnjega’, a to je simbolično mjesto zaštite u koje Jehova prima one koji svojim djelima pokazuju da podržavaju njegovo pravo vladanja čitavim svemirom (Psalam 91:1-3). Da bismo “mogli čvrsto stati protiv Đavlovih spletki”, trebamo prihvatiti svu zaštitu koju Bog daje putem svoje Riječi, svog duha i svoje organizacije (Efežanima 6:11). Grčku riječ za “spletke”  može se prevesti i kao “lukavstva” ili “trikovi”. Nema nikakve sumnje da Đavo koristi mnoge trikove i lukavstva da bi uhvatio Jehovine sluge u svoju zamku.

4. U kakvom su svijetu živjeli prvi kršćani?

⁴ U prvom i drugom stoljeću n. e. kršćani su živjeli u razdoblju kada je Rimsko Carstvo bilo na vrhuncu svoje moći. U vrijeme Pax Romane (rimskog mira) trgovina je cvjetala. To je blagostanje vladajućoj klasi omogućilo da ima dosta slobodnog vremena, a da se narod ne bi bunio, vladari su se pobrinuli da ne uzmanjka zabave. Jedno je vrijeme državnih praznika bilo koliko i radnih dana. Vlasti su od državnog novca ljudima davale “kruha i igara”, odnosno osiguravale hranu i zabavu.

5, 6. (a) Zašto nije bilo prikladno da kršćani odlaze u rimska kazališta i amfiteatre? (b) Kojim se lukavstvom poslužio Sotona, i kako su ga kršćani mogli izbjeći?

⁵ Je li takva situacija bila opasna za prve kršćane? Sudeći po upozorenjima pisaca koji su živjeli odmah nakon smrti apostola, kao što je Tertulijan, većina razonode u to vrijeme obilovala je duhovnim i moralnim opasnostima za prave kršćane. Naprimjer, javne priredbe i igre najčešće su se održavale u čast poganskih bogova (2. Korinćanima 6:14-18). U kazalištima su izvedbe čak mnogih klasičnih djela bile krajnje nemoralne ili nasilne i prepune krvi. Kako je vrijeme prolazilo, ljudi više nisu pokazivali interes za klasična djela, pa su ona zamijenjena razvratnom pantomimom. Povjesničar Jérôme Carcopino u svojoj knjizi kaže: “U tim je predstavama glumicama bilo dopušteno da se potpuno razodjenu. (...) Krv se naveliko prolijevalo. (...) [Mim] je pokazao koliko daleko može otići izopačenost koja je osvojila stanovnike prijestolnice. Oni se nisu gnušali nad tim šokantnim prizorima jer su im zbog jezovitih pokolja u amfiteatrima osjećaji već odavno otupjeli, a nagoni se izopačili” (Daily Life in Ancient Rome; Matej 5:27, 28).

⁶ U amfiteatrima su se gladijatori do posljednjeg daha borili bilo jedni s drugima bilo s divljim životinjama, a pritom bi oni ubili životinje ili životinje njih. Krvoločnim divljim zvijerima bacalo se osuđene zločince, a kasnije i mnoge kršćane. Čak i tako davno Sotona je lukavo ljude činio sve ravnodušnijima prema nemoralu i nasilju dok im to na koncu nije postalo nešto uobičajeno i poželjno. Jedini način na koji se moglo izbjeći tu zamku bilo je držati se podalje od kazališta i amfiteatara (1. Korinćanima 15:32, 33).

7, 8. (a) Zašto nije bilo mudro da kršćani gledaju utrke kolima? (b) Na koji je način Sotona mogao koristiti rimske terme kao zamku za kršćane?

⁷ Utrke kolima koje su se održavale u cirkusima, prostranim arenama ovalnog oblika, nesumnjivo su bile vrlo uzbudljive, ali za kršćane su bile neprihvatljive jer bi prisutno mnoštvo često postalo nasilno. Jedan pisac iz trećeg stoljeća napisao  je da su se neki od promatrača znali potući, a Carcopino kaže da se pod arkadama cirkusa “moglo dobiti usluge astrologa i prostitutki”. Dakle, rimski cirkusi nisu bili mjesto gdje su kršćani zalazili (1. Korinćanima 6:9, 10).

⁸ A što je sa slavnim rimskim termama? Naravno, nema ništa loše u tome da se čovjek kupa kako bi održavao osobnu higijenu. No mnoge rimske terme bile su golemi objekti u kojima su se nalazile prostorije za masažu, gimnastičke dvorane, kockarnice i dio gdje se posluživalo hranu i piće. Premda je teoretski postojalo različito vrijeme kada su muškarci odnosno žene trebali dolaziti u terme, često im se dopuštalo da se kupaju zajedno. Klement Aleksandrijski napisao je: “U termama muškarci i žene mogu biti zajedno i goli se prepuštati razvratnim užicima.” Tako je Sotona javnu ustanovu lako mogao iskoristiti kao zamku za kršćane. Mudre su osobe izbjegavale takva mjesta.

9. Koje su zamke morali izbjegavati prvi kršćani?

⁹ Kockanje je bila omiljena razonoda među ljudima u zlatnom dobu Rimskog Carstva. Prvi su kršćani mogli izbjeći klađenje na utrkama kolima tako da su se naprosto držali podalje od arena. Što se tiče svakodnevnih igara na sreću, protuzakonito ih se igralo i u pokrajnjim prostorijama krčmi i gostionica. Igrači su se kladili ima li drugi igrač u ruci paran ili neparan broj oblutaka ili sitnih kostiju. Igre na sreću život su činile uzbudljivijim jer su se ljudi nadali da će bez previše truda doći do novca (Efežanima 5:5). Nadalje, konobarice u krčmama često su bile prostitutke i zbog toga je na takvim mjestima prijetila opasnost i od spolnog nemorala. To su bile neke od zamki koje je Sotona postavljao kršćanima koji su živjeli u gradovima diljem Rimskog Carstva. Je li situacija danas puno bolja?

10. Po čemu je današnja situacija slična stanju koje je vladalo u Rimskom Carstvu?

¹⁰ Sotonine lukave metode nisu se puno promijenile tokom stoljeća. Da “Sotona ne bi prevario” kršćane koji su živjeli u iskvarenom  Korintu, apostol Pavao im je dao snažan savjet. Rekao je: “Nismo u neznanju što se tiče njegovih nakana” (2. Korinćanima 2:11). Danas u mnogim razvijenim zemljama vlada slično stanje kao u vrijeme procvata Rimskog Carstva. Mnogi imaju više slobodnog vremena nego ikada prije. Lutrije koje organizira država čak i siromašnima daju tračak nade. Postoji puno jeftine zabave kojom se želi zaokupiti umove ljudi. Stadioni su krcati, ljudi se klade, mnoštva ponekad, a igrači često postanu nasilni. Ljudi su izloženi utjecaju degradirajuće muzike, a razvratne se prizore može vidjeti na kazališnim pozornicama, filmskom platnu i televizijskim ekranima. U nekim je zemljama popularno da muškarci i žene zajedno budu u saunama i sličnim posebnim javnim kupaonicama, a da ne spominjemo nudiste koji se kupaju na nekim plažama. Kao i u razdoblju kad je osnovano kršćanstvo, Sotona svjetovnom razonodom pokušava privući Božje sluge.

11. Koje zamke krije u sebi želja za opuštanjem i razonodom?

¹¹ U svijetu u kojem je stres svakodnevna pojava normalno je da se želimo opustiti i pobjeći od svakodnevice. Međutim, kao što su neki sadržaji rimskih termi predstavljali opasnost za prve kršćane, tako se pokazalo da su i neka odmarališta zamka koju Sotona koristi kako bi današnje kršćane naveo na nemoral ili opijanje. Pavao je napisao kršćanima u Korintu: “Nemojte se zavaravati. Loše društvo kvari korisne navike. Otrijeznite se u skladu s pravednošću i ne hodite u grijehu, jer neki su bez spoznaje o Bogu” (1. Korinćanima 15:33, 34).

12. Koje su neke varke koje Sotona koristi da bi zaveo današnje Jehovine sluge?

¹² Iz onoga što se dogodilo Evi vidjeli smo da se Sotona poslužio lukavstvom kako bi iskvario njeno razmišljanje (2. Korinćanima 11:3). Jedna od zamki koje Đavo danas koristi uključuje to da navodi kršćane na pomisao kako će privući neke kršćanskoj istini ako im budu što sličniji i tako pokažu da su Jehovini svjedoci ljudi kao i svi drugi. Ponekad u tome odu predaleko i na kraju se desi baš suprotno (Agej 2:12-14). Druga varka kojom se Sotona koristi jest ta da navodi predane kršćane, kako mlade tako i odrasle, da vode dvostruki život i tako ‘žaloste Božji sveti duh’ (Efežanima 4:30). Neki su upali u tu zamku dok su u neispravne svrhe koristili Internet.

13. Koja prikrivena zamka spada među Đavlove spletke, i koji se savjet iz Priča Salamunovih odnosi na to?

¹³ Još jedna Sotonina zamka je okultizam koji nije uočljiv na prvi pogled. Nijedan se pravi kršćanin neće svjesno uplesti u sotonizam ili spiritizam. Pa ipak, neki su nesvjesno postali neoprezni kad su u pitanju filmovi, serije, videoigre, pa čak i dječje knjige i stripovi, u kojima je glavna tema nasilje ili nadnaravne moći. Trebamo izbjegavati sve što imalo podsjeća na okultizam. Mudra poslovica kaže: “Trnje i zamke su na putu opakoga; tko čuva dušu svoju, biće daleko od toga” (Priče Salamunove 22:5). Budući da je Sotona “bog ovog sustava stvari”, iza svega što je vrlo popularno može se skrivati neka njegova zamka (2. Korinćanima 4:4; 1. Ivanova 2:15, 16).

14. Kako se Isus odupro Đavlovom prvom iskušenju?

¹⁴ Isus je pružio izvrstan primjer kad se suprotstavio Đavlu i tako ga naveo da pobjegne od njega. Nakon što se Isus krstio i postio 40 dana, Sotona ga je došao iskušati (Matej 4:1-11). U prvom iskušenju iskoristio je glad koju je Isus prirodno osjećao jer je postio. Sotona je predložio Isusu da učini svoje prvo čudo kako bi zadovoljio svoju fizičku potrebu. Citirajući 5. Mojsijevu 8:3, Isus je odbio u sebične svrhe koristiti svoju moć te je pokazao da mu je duhovna hrana vrednija od doslovne.

15. (a) Koji je urođeni osjećaj Sotona iskoristio da bi iskušao Isusa? (b) Koje je jedno od glavnih lukavstava koja Đavo koristi protiv današnjih Božjih slugu, ali kako mu se možemo suprotstaviti?

 ¹⁵ Zanimljiv detalj u vezi s ovim iskušenjem je to da Đavo nije pokušao navesti Isusa da učini neki oblik spolnog nemorala. Glad koja prirodno stvara osjećaj potrebe za jelom u tom je trenutku očito bila najjača fizička želja koju se moglo iskoristiti da bi se iskušalo Isusa. Koja iskušenja Đavo koristi da bi namamio današnji Božji narod? Ima ih mnogo i različitog su karaktera, no iskušenja vezana uz spolni nemoral jedna su od glavnih lukavih metoda kojima pokušava slomiti besprijekornost Jehovinog naroda. Oponašajući Isusa, možemo se suprotstaviti Đavlu i oduprijeti iskušenju. Baš kao što je Isusu prisjećanje na odgovarajuće biblijske retke pomoglo da ne učini ono na što ga je Sotona nagovarao, tako se i mi, kad se nađemo u iskušenju da učinimo nemoral, možemo prisjetiti redaka kao što su 1. Mojsijeva 39:9 i 1. Korinćanima 6:18.

16. (a) Kako je Sotona drugi put iskušao Isusa? (b) Na koje nas načine Sotona može navesti da iskušavamo Jehovu?

¹⁶ Nadalje, Đavo je uputio izazov Isusu kad mu je rekao da se baci s hramskog zida i tako iskuša hoće li ga Bog zaštititi pomoću svojih anđela. Citirajući 5. Mojsijevu 6:16, Isus je odbio iskušati svog Oca. Sotona nas vjerojatno neće iskušati tako da nas nagovara da skočimo s vrha nekog hrama, ali to može učiniti tako da nas navede da iskušavamo Jehovu. Jesmo li skloni tome da ispitujemo koliko tijesno možemo slijediti svjetovne modne trendove u odijevanju i cjelokupnom izgledu, a da ne dobijemo savjet? Privlači li nas sumnjiva zabava? Ako je tako, možda iskušavamo Jehovu. Ukoliko imamo takve sklonosti, Sotona neće pobjeći od nas, već će ostati uz nas i neprestano nas poticati da stanemo na njegovu stranu.

17. (a) Na koji je način Đavo treći put iskušao Isusa? (b) Kako se na nama mogu ispuniti riječi iz Jakova 4:7?

¹⁷ Kad je Sotona ponudio Isusu sva kraljevstva svijeta u zamjenu za samo jedan čin obožavanja, Isus mu se ponovno suprotstavio citirajući Pisma i čvrsto odlučivši obožavati isključivo svog Oca (5. Mojsijeva 5:9; 6:13; 10:20). Sotona nama najvjerojatnije neće ponuditi kraljevstva svijeta, ali on nas stalno mami blještavilom materijalnih stvari, čak vizijom nekog vlastitog malog kraljevstva. Postupamo li kao Isus, pokazujući da smo odani isključivo Jehovi? Ako da, dogodit će nam se isto što i Isusu. Matejev izvještaj kaže: “Tada ga je Đavo ostavio” (Matej 4:11). Sotona će nas ostaviti ako zauzmemo čvrst stav protiv njega, a u tome će nam pomoći prisjećanje na prikladna biblijska načela i njihovo primjenjivanje. Učenik Jakov je napisao: “Suprotstavite se Đavlu, i pobjeći će od vas” (Jakov 4:7). Jedan je kršćanin napisao podružnici Jehovinih svjedoka u Francuskoj: “Sotona je zaista lukav. Unatoč najboljim namjerama, jako mi je teško nadvladati svoje osjećaje i želje. No zahvaljujući hrabrosti, strpljenju, a iznad svega Jehovinoj pomoći, uspio sam se izvući i čvrsto se držati istine.”

18. Koja nam duhovna bojna oprema pomaže da se suprotstavimo Đavlu?

¹⁸ Jehova nam je dao potpunu duhovnu bojnu opremu da bismo mogli “čvrsto stati  protiv Đavlovih spletki” (Efežanima 6:11-18). Naša ljubav prema istini opasat će naše bokove, odnosno pripremit će nas za kršćansku aktivnost. Naša odlučnost da se držimo Jehovinih pravednih mjerila bit će poput prsnog oklopa koji štiti naše srce. Ako su nam noge obuvene dobrom viješću, redovito ćemo ići u službu propovijedanja, a to će nas duhovno jačati i štititi. Naša čvrsta vjera bit će poput velikog štita, čuvajući nas od ‘gorućih strijela zloga’, njegovih lukavih napada i iskušenja. Naša sigurna nada u ispunjenje Jehovinih obećanja bit će poput kacige koja štiti našu sposobnost prosuđivanja i daje nam unutarnji mir (Filipljanima 4:7). Budemo li vješto rukovali Božjom Riječju, ona će biti poput mača koji možemo koristiti kad pomažemo ljudima da se oslobode duhovnog robovanja Sotoni. Isto tako, možemo ga upotrijebiti da bismo se branili, kao što je i Isus učinio kad je bio iskušan.

19. Što moramo učiniti osim što se trebamo ‘suprotstaviti Đavlu’?

¹⁹ Budemo li imali na sebi tu “Božju potpunu bojnu opremu” i neprestano se molili, možemo biti sigurni da će nas Jehova štititi kad nas Sotona napadne (Ivan 17:15; 1. Korinćanima 10:13). No Jakov je rekao da nije dovoljno ‘suprotstaviti se Đavlu’. Što je još važnije, moramo se također ‘podložiti Bogu’, koji se brine za nas (Jakov 4:7, 8). U sljedećem članku vidjet ćemo kako to možemo.